Nacionalne manjine

Poznavanje jezika veza je ne samo s obitelji, već i prijateljima u Sloveniji

Klinar Medaković otkrila je kako se u Vijeću nadaju se da Lucijan Vranjanin neće ostati jedina škola u kojoj se uči slovenski i da će u još nekoj od srednjih škola u metropoli naići na tako dobar odaziv ravnateljice/ravnatelja kao što je to bio slučaj u Lucijanki.

jezika

Učenje jezika važno je za očuvanje nacionalnog identiteta

Prema nekim podacima koji datiraju iz 2021. godine, u Hrvatskoj se nalazi nešto preko 7000 Slovenaca, a njih najviše smješteno je upravo u glavnom gradu. Premda kulturološki i jezično slični Hrvatima, ova manjina brižno se trudi očuvati vlastiti jezik i kulturu.

Jedan od pozitivnih primjera je i uvođenje slovenskog jezika po C modelu u zagrebačku gimnaziju Lucijana Vranjanina. O tome smo razgovarali s tajnicom Vijeća slovenske nacionalne manjine u gradu Zagrebu, Agatom Klinar Medaković.

Zanimalo nas je kako to da je slovenski jezik “došao” u školu i što je bilo potrebno napraviti da bi se to dogodilo.

– Moram priznati da su ideja i želja za uvođenje slovenskoga jezika po modelu C tinjale dosta dugo, ali se do prošle školske godine nikako nisu posložili svi faktori. Vjetar u leđa dao nam je profesor Jure Plut iz Novog Mesta koji je na web stranici RTV Slovenija pročitao da u Hrvatskoj nedostaju učitelji slovenskoga j. Javio se Savezu slovenskih društava u Hrvatskoj te ponudio svoje znanje ukoliko bi se javila prilika za podučavanje – ispričala nam je Klinar Medaković.

Saznali su da se u gimnaziji Lucijana Vranjanina prije nekoliko godina učio mađarski jezik po istom modelu, što im je bio dobar znak te su u proljeće 2022. godine kontaktirali bivšu ravnateljicu Milicu Medak koja je objeručke prihvatila prijedlog.

Idući korak bilo je anketirati učenike i vidjeti postoji li uopće interes za učenje slovenskog. Javil os enjih petero, a uskoro je stigao i pozitivan odgovor iz Ministarstva,

Gimnazija Lucijan Vranjanin dobila je odobrenje za održavanje nastave slovenskoga po dva školska sata tjedno te je trebala raspisati natječaj za radno mjesto profesora. Kompletna procedura bila je gotova početkom 2023. godine, a po prvi put nastava slovenskog u nekoj zagrebačkoj srednjoj školi počela je 2. veljače 2023. Predavao je i dalje ga predaje, a tko drugi nego profesor Jure Plut.

Grupu koja uči slovenski trenutno čine četiri učenika, a iz Vijeća slovenske nacionalne manjine vjeruju kako bi interes bio i veći kada bi djeca mogla uskladiti rasporede jer teško je naći termin koji svima odgovara.

Naime, kada učenici imaju školu ujutro, sat slovenskog započinje nakon nastave, u 14 sati. Kada je smjena popodnevna, tada se on održava prije početka ostalih predmeta, u 12.20.

Važno je napomenuti da slovenski jezik ne moraju učiti samo djeca te nacionalne manjine, već su dobrodošli i ostali učenici. Ocjena koja se pak dobije iz tog predmeta, upisuje se u svjedodžbu kao i sve druge.

Klinar Medaković otkrila je kako se u Vijeću nadaju se da Lucijan Vranjanin neće ostati jedina škola u kojoj se uči slovenski i da će u još nekoj od srednjih škola u metropoli naići na tako dobar odaziv ravnateljice/ravnatelja kao što je to bio slučaj u Lucijanki.

-Ruku na srce i iskreno govoreći, ipak najviše ovisi o senzibilitetu, sluhu i dobroj volji ravnatelja hoće li pristati otvoriti vrata škole manjinskom jeziku. Koliko nam je poznato, neke naše slovenske kolege nisu bile te sreće da su ravnatelji uopće željeli provesti anketu, a što je prvi korak kojeg treba napraviti – pojasnila je.

A slovenski je djeci koja žive u Hrvatskoj bitan iz raznih razloga.

-Brat i sestra koji pohađaju nastavu, primjerice, kod kuće govore i hrvatski i slovenski. Imaju nekih problema s pisanjem i riječima istog ili sličnog značenja. Na primjer, izložba na slovenskom znači izlog – dakle riječ je ista u slovenskom i hrvatskom, međutim ima različito značenje što djecu buni – kazala je Klinar Medaković, dodajući kako djeca inače nemaju problema s komunikacijom.

Razina poznavanja slovenskog jezika varira među učenicima, ali nitko od njih ne počinje potpuno od nule. Jedan od izazova je tek početi pričati, pokušavati i raditi greške, kroz koje, naravno, na kraju najviše nauče. U svakom slučaju, učenje jezika predstavlja vezu ne samo s obitelji, već i s prijateljima koje imaju u Sloveniji.

*Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

foto: gimnazija Lucijana Vrnjanina

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.