Žene sve kasnije postaju majke po prvi put jer se sve dulje obrazuju, važna im je financijska stabilnost… Posljednjih desetljeća u velikom dijelu svijeta bilježi se jasan demografski trend – žene sve kasnije postaju majke. Dob pri rođenju prvog djeteta kontinuirano raste, osobito u razvijenim zemljama, gdje obrazovanje, karijera, financijska sigurnost i promjene životnih prioriteta značajno utječu na odluku o roditeljstvu. Prema podacima međunarodnih demografskih istraživanja, neke države danas bilježe prosječnu dob prvorotkinja veću od 31 godine, što bi prije nekoliko desetljeća bilo gotovo nezamislivo. Ovaj trend otvara brojna pitanja: zašto žene odgađaju majčinstvo, koje su prednosti i izazovi kasnijeg roditeljstva te kako to utječe na društvo u cjelini? Zemlje u kojima žene najkasnije postaju majke Prema podacima o prosječnoj dobi pri rođenju prvog djeteta, među državama s najstarijim prvorotkinjama nalaze se: Andora – 32,8 godina Južna Koreja – 32,2 godine San Marino – 31,9 godina Italija – 31,4 godine Lihtenštajn – 31,3 godine Španjolska – 31,2 godine. Zanimljivo je da većinu zemalja na vrhu ljestvice čine europske države, ali se među njima ističe i Južna Koreja, koja se posljednjih godina suočava s jednom od najnižih stopa nataliteta na svijetu. Zašto žene odgađaju majčinstvo? Stručnjaci navode nekoliko ključnih razloga zbog kojih se dob prvorotkinja povećava. 1. Dulje obrazovanje Sve više žena završava visoko obrazovanje i specijalizacije prije nego što počne razmišljati o osnivanju obitelji. Studiranje često traje do srednjih ili kasnih dvadesetih godina, a nakon toga mnoge žele izgraditi profesionalnu karijeru prije roditeljstva. 2. Financijska sigurnost Visoki troškovi stanovanja, obrazovanja i života općenito potiču mlade parove da pričekaju dok ne osiguraju stabilna primanja i riješe stambeno pitanje. U mnogim europskim zemljama upravo se financijska nesigurnost navodi kao jedan od glavnih razloga odgađanja roditeljstva. 3. Promjene životnih vrijednosti Današnje generacije imaju drukčije prioritete nego njihovi roditelji. Putovanja, osobni razvoj, karijera i sloboda izbora često dobivaju prednost tijekom dvadesetih godina života. Roditeljstvo se sve češće planira tek nakon što se ostvare drugi životni ciljevi. 4. Kasniji brakovi i partnerstva Ljudi danas ulaze u ozbiljne veze i brakove kasnije nego prije nekoliko desetljeća. Budući da mnogi žele imati djecu u stabilnom partnerskom odnosu, pomiče se i dob ulaska u roditeljstvo. Prednosti kasnijeg roditeljstva Iako se često govori o biološkim izazovima trudnoće u kasnijoj dobi, odgađanje roditeljstva može imati i brojne prednosti. Stariji roditelji uglavnom imaju stabilnija primanja, riješeno stambeno pitanje i više životnog iskustva. Mnogi stručnjaci smatraju da upravo financijska i emocionalna zrelost može pozitivno utjecati na odgoj djece. Roditelji koji su ostvarili dio svojih profesionalnih i osobnih ciljeva često se osjećaju spremnijima za izazove koje donosi roditeljstvo. Žene koje postanu majke nakon tridesete često ističu kako imaju više samopouzdanja, jasnije postavljene prioritete i manje osjećaja da nešto propuštaju u životu. Izazovi odgađanja majčinstva S druge strane, biološki sat i dalje predstavlja važan faktor. Plodnost žena prirodno opada s godinama, a trudnoće nakon 35. godine nose nešto veći rizik od komplikacija. Zbog toga sve veći broj parova koristi potpomognutu oplodnju i druge reproduktivne tehnologije. Kasnije roditeljstvo može donijeti i određene financijske izazove. Roditelji koji djecu dobiju u četrdesetima često istovremeno razmišljaju o štednji za mirovinu, školovanju djece i zdravstvenim troškovima, što može stvoriti dodatni pritisak na kućni budžet. Kako se mijenja društvo? Rast dobi prvorotkinja usko je povezan s padom nataliteta. U mnogim razvijenim zemljama žene imaju manje djece nego prethodne generacije, a dio njih odlučuje se uopće ne imati potomstvo. Demografi upozoravaju da bi dugoročno takvi trendovi mogli dovesti do starenja stanovništva i manjka radne snage. S druge strane, povećanje prosječne dobi majki odražava i društvene promjene koje ženama omogućuju veći izbor u planiranju života, obrazovanja i karijere. Upravo zato stručnjaci smatraju da se pitanje roditeljstva ne može promatrati samo kroz statistiku nataliteta, nego i kroz kvalitetu života obitelji te dostupnost podrške mladim roditeljima. Nije riječ o „pravoj“ dobi, nego o pravom trenutku Iako statistike pokazuju da žene diljem svijeta sve kasnije postaju majke, ne postoji univerzalna idealna dob za roditeljstvo. Svaka obitelj ima vlastite okolnosti, želje i mogućnosti. Dok neke žene žele postati majke u ranim dvadesetima, druge se za taj korak odlučuju tek deset ili petnaest godina kasnije. Ono što se sigurno mijenja jest činjenica da roditeljstvo danas sve više postaje svjesna i planirana odluka. U svijetu koji se ubrzano mijenja, mnogi prvo žele ostvariti obrazovne, profesionalne i osobne ciljeve, a tek potom započeti novo životno poglavlje – ono roditeljsko. Upravo zato prosječna dob prvorotkinja nastavlja rasti u brojnim državama svijeta, a stručnjaci očekuju da će se taj trend nastaviti i u godinama koje dolaze. foto: Freepik
