Prljava igrališta kao lijek i štit dječjeg imuniteta Novo istraživanje iz Finske poziva nas da ponovno razmislimo o tome što zapravo znači „igrati se u prljavštini“. U eksperimentu provedenom u vrtićima, dijelovi šumskog tla – bogati zemljom, mahovinom, lišćem i prirodnim raslinjem – doslovno su preneseni na dječja igrališta. Već nakon nekoliko tjedana zabilježene su promjene u zdravlju djece: njihov imunosni sustav se poboljšao, a mikrobiom kože i crijeva postao raznolikiji. Ono što se donedavno smatralo „lijepim dodatkom“ – igra u prirodi – sada se pokazuje kao potencijalno važna javnozdravstvena mjera. Što je točno pokazao finski eksperiment? Mikro-bioraznolikost je ključna Znanstvenici govore o dvije razine bioraznolikosti: vanjskoj (tlo, biljke, gljive i mikroorganizmi iz okoliša) i unutarnjoj (mikrobiom našeg tijela). Kada su vrtići povećali tu „vanjsku“ razinu – dodavanjem šumskog tla i biljaka – promijenila se i ona unutarnja. Djeca su razvila bogatiji mikrobiom i bolje imunološke pokazatelje. Imunitet se poboljšava vrlo brzo Već nakon 28 dana djeca koja su se igrala u „ozelenjenim“ dvorištima imala su više regulatornih imunoloških stanica povezanih s manjim upalama i manjim rizikom od bolesti. Podloga za igru čini veliku razliku Klasična urbana igrališta – asfalt, šljunak i guma – zamijenjena su živim slojem zemlje i vegetacije. Takva igrališta sadržavala su znatno više mikroorganizama i biljnih vrsta, a djeca su mogla kopati, istraživati i – jednostavno – uprljati se. Priroda i zdravlje su nerazdvojni Istraživanje potvrđuje tzv. hipotezu bioraznolikosti: manjak kontakta s prirodnim mikroorganizmima u modernim, sterilnim okruženjima povezuje se s porastom alergija i autoimunih bolesti. Kako to izgleda u praksi? U Finskoj su vrtići doslovno „pretvorili“ igrališta u male šume. Umjesto plastike i betona, djeca se igraju u blatu, među biljkama, granama i mahovinom. U nekim vrtićima uzgajaju i povrće, beru bobice i uče o prirodi kroz igru. Istraživanja pokazuju da djeca koja borave u takvom okruženju imaju: manje štetnih bakterija na koži snažniji imunološki odgovor zdraviji mikrobiom Zašto je ovo važno danas? Moderni način života djecu sve više odvaja od prirode. Igrališta su često „čista“, ali upravo ta sterilnost može biti problem. Znanstvenici upozoravaju da smo možda pretjerali s higijenom i time djeci uskratili kontakt s korisnim mikroorganizmima. Finski model pokazuje suprotno: malo blata i „nereda“ može biti ključno za zdrav razvoj. foto: Freepik
