Istaknute teme Nacionalne manjine

Mala rumunjska zajednica složno radi na očuvanju jezika, kulture i identiteta

Ne propušta se obilježavanje događaja poput radionica na Martisor (dan kada Rumunji slave proljeće), Uskrsa, Sanzaene (praznik koji se poklapa s ljetnim solsticijem), Dan rumunjskog jezika ili Božić.

rumunjska

Rumunjska zajednica dobro je integrirana u hrvatsko društvo te cijene sve blagodati koje pruža

Kamp Romania, Lipovljanski susreti te druga događanja i druženja ovog su ljeta povezivali djecu rumunjske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Alina Dobrescu, predsjednica rumunjske nacionalne manjine u Hrvatskoj potvrdila nam je kako rade na takvim događanjima te se trude svaka tri mjeseca organizirati barem jedan događaj u Zagrebu, Splitu ili Rijeci, a kada su djeca u pitanju, žele da to bude i češće.


Ne propušta se obilježavanje događaja poput radionica na Martisor (dan kada Rumunji slave proljeće), Uskrsa, Sanzaene (praznik koji se poklapa s ljetnim solsticijem), Dan rumunjskog jezika ili Božić.

-Za djecu organiziramo radionice čitanja, radionice crtanja, za tinejdžere nešto primjerenije, kao na primjer debatni klub. Ove godine je po prvi put grupa od 10 djece iz rumunjske zajednice u Hrvatskoj, iz mješovitih obitelji, imala priliku sudjelovati jedan tjedan u ljetnom kampu u organizaciji rumunjske Vlade te upoznati i drugu djecu iz rumunjske dijaspore. Bilo je to jedinstveno iskustvo, koje mališani žele ponoviti; prikladna prilika za (ponovno) otkrivanje Rumunjske, njezine povijesti i ljepota – ispričala je Dobrescu, dodajući kako je sve to moguće uz potporu hrvatskih i rumunjskih vlasti koje financiraju njihove projekte počevši od 2021. godine i podupiru i integraciju i održavanje veze s domovinom.

Od važnijih događaja Dobrscu se osvrnula na ljetni kamp na kojem, čini se, nije nedostajalo zabave.


Tijekom sedam dana provedenih u Rumunjskoj, u Sangeorz Baiu, u društvu djece pristigle iz Ukrajine i Republike Moldavije, djeca rumunjske nacionalne manjine su sudjelovala u radionicama, učila rumunjske narodne plesove, igrala se, a na kraju su održali i umjetničku predstavu, pred preko 150 sudionika.

Svako okupljanje pravi je uspjeh, jer rumunjska zajednica u Hrvatskoj je mala, prema tadašnjima podacima u Hrvatskoj živi oko 2000 Rumunja, a prema popisu iz 2021. djece je od 70 do 100. No, većina djece su ustvari već tinejdžeri koji imaju svoje interese prilagođene dobi, kako to obično i biva.
Na druženjima se okupi njih desetak, što je za tako malo zajednicu pravi uspjeh! Svi su znatiželjni i zainteresirani za aktivnosti, poslije čak pričaju svojim hrvatskim prijateljima o iskustvima koja su doživjeli i kako su se proveli.

Susreti su ovoj maloj zajednici jako bitni, jer to je, kako ističu, prilika da se pobliže upoznaju, razmjene iskustva i sačuvaju tradiciju.
Jedna od bitnih stvari koju žele sačuvati je i jezik te se potiče roditelje da s djecom kod kuće što više govore rumunjski, kako ga ni jedni ni drugi ne bi zaboravili.


-Naši susreti su prilika da razgovaramo na rumunjskom, da steknemo nova prijateljstva, da se upoznamo. Tako je i s mališanima koji na njima imaju priliku govoriti jezikom svojih roditelja i baka te steći nove prijatelje. Susreti su prilika da se upoznaju s elementima rumunjske kulture i baštine – pojasnila je Dobrescu.

Kod kuće, kako smo već spomenuli, djeca pričaju rumunjski s roditeljima, a ako preko praznika posjete bake i djedova u Rumunjskoj, također dobiju priliku “izbrusiti” jezik.
U svrhu učenja i očuvanja jezika je 2021. godine otvorena i knjižnica s knjigama na rumunjskom jeziku u kojoj je okupljeno više od 1000 naslova, za čitatelje od 0 do 99 godina. Kako bi bile još pristupačnije, knjige su dostupne za posudbu bez naknade.

Ovaj projekt je uspješan, kazali su nam iz zajednice rumunjske nacionalne manjine, jer u prosjeku oko 10 obitelji posuđuje mjesečno 2 do 4 knjige.

Planiraju još mnoge aktivnosti, jesenske radionice za djecu, a potom, oko Nacionalnog dana Rumunjske koji je 1. prosinca, ponovno će se održati susret s mališanima oko simbola zime.

-Želimo doći i do Splita i Rijeke, tim više što su tamošnja djeca pokazala veliki interes, a za organizaciju ovih susreta imamo potporu počasnih konzulata Rumunjske u Splitu i Rijeci – pojasnila je Dobrescu.
No, planovi tu ne jenjavaju. Jedan koji se tiče budućih želja je stalno sjedište, gdje će se mališani moći sastajati i redovno družiti.
Također, postoji i želja da još više tinejdžera odlučuje učiti rumunjski jezik na fakultetu, pa čak i na magisteriju, kako bi kasnije postali prevoditelji, učitelji, vodiči ili čak radili za rumunjsko-hrvatske tvrtke.

To nije ništa nemoguće jer su se Rumunji u hrvatsko društvo i kulturu jako dobro integrirali.
Većina njih je ovdje rođena, a roditelji su im već godinama “dio sustava”.
Oni koji su se pak u Hrvatsku doselili, odlučili su se sprijateljiti s Hrvatima, učiti hrvatski jezik, a u zemlju domaćinu, saznajemo, osjećaju se dobro i dobrodošlo.

-Hrvatska je sigurna zemlja, s dobrom infrastrukturom, s mnogo prirodnih parkova i s neposrednim pristupom moru i planinama. Termalne vode također su jedna zanimljivost svima koji odaberu Hrvatsku za svoj dom – ispričala nam je Dobrescu.

No, odlučila je s nama podijeliti i neke zanimljivosti Rumunjske.

-Mislim da svi znaju za legendu o Drakuli, ali Rumunjska je toliko više od toga. To je zemlja koja nudi izlaz na Crno more i deltu Dunava, ali i na planine i slikovite krajolike. Dvorci, samostani, stotine godina stare tradicije, neke pod zaštitom UNESCO-a, dio su rumunjskog identiteta. U njoj se nalazi najveća zgrada na svijetu nakon Pentagona, gimnastičarka koja je probila prvih 10.00 u svijetu ili poznati fizičari, izumitelji i istraživači…Rumunjski jezik govori više od 28 milijuna ljudi. Nastojimo ga održati živim i nepromijenjenim. Zanimljivo nam je i kako istrorumunjski dijalekt, kojim u Hrvatskoj na istarskom poluotoku govori samo 150 govornika i koji je na putu izumiranja, uspijeva zadržati svoj identitet.

*Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.