„Zašto još učiti?“ nije samo naslov knjige njemačkog nastavnika i autora Boba Blumea. To je pitanje koje je s umjetnom inteligencijom stiglo ravno u učionice.
Njemački nastavnik Bob Blume postavlja pitanje koje će roditeljima i školama biti sve teže izbjegavati
Jer dijete danas može napisati pitanje u ChatGPT i gotovo odmah dobiti odgovor. Može zatražiti da mu objasni gradivo, riješi zadatak ili napiše tekst. I upravo tu nastaje problem koji Blume naziva svojevrsnom „obmanom u učenju“ – dijete može imati gotov rezultat, a da pritom nije prošlo kroz proces u kojem bi nešto doista naučilo.
Problem nije u tome što ChatGPT zna
Dijete koje pita ChatGPT nije lijeno niti glupo. Zapravo, bilo bi neobično očekivati da djeca odrastaju uz tehnologiju, a da je ne koriste za školu.
Pravo pitanje je što se događa nakon što umjetna inteligencija da odgovor.
Ako dijete samo prepiše rješenje, ono je završilo zadatak. Ali je li naučilo riješiti sljedeći sličan zadatak kada računalo nije kraj njega?
Blume upozorava upravo na taj problem. Učenje traži određeni napor, a AI taj napor može ukloniti. Ako dijete uvijek preskoči dio u kojem mora samo pokušati, pogriješiti, ponovno razmisliti i doći do rješenja, može imati osjećaj da uči iako zapravo samo dolazi do gotovog rezultata.
Djeca su pitanje već postavila
Zapravo, pitanje nisu pokrenuli samo nastavnici.
Djeca su ga već postavila svojim ponašanjem.
Ako mogu pitati umjetnu inteligenciju ono što ne znaju, zašto bi pola sata tražili odgovor u knjizi? Ako mogu dobiti gotov sastavak, zašto bi sami slagali rečenice? Ako mogu dobiti rješenje matematičkog zadatka, zašto bi se mučili pokušavajući ga riješiti?
I tu škola više ne može jednostavno reći: „Ne smiješ koristiti AI.“
Jer umjetna inteligencija neće nestati. Pitanje je što će djeca s njom naučiti raditi.
Možda se zato mijenja i ono što trebamo učiti
U svijetu u kojem stroj može brzo pronaći činjenicu, napisati tekst ili napraviti račun, neke će se stvari u učenju morati promijeniti.
Ne znači da djeci više ne trebaju matematika, povijest, priroda, književnost ili gramatika. Naprotiv. Bez osnovnog znanja teško je procijeniti je li ono što nam je AI dao uopće točno.
Ali možda više nije dovoljno pitati dijete samo zna li odgovor.
Važno je zna li objasniti zašto je odgovor takav. Zna li prepoznati pogrešku. Zna li postaviti bolje pitanje. Zna li usporediti dva odgovora. I najvažnije – zna li nešto napraviti samo kada pomoć umjetne inteligencije nije dostupna?
Upravo takvu promjenu obrazovanja zagovara i Blume: manje naglaska na pukom prenošenju informacija, a više na tome da učenici znaju koristiti znanje, razmišljati i razumjeti zašto nešto uče.
Što onda roditelj treba reći?
Možda ne: „Ne smiješ koristiti ChatGPT.“
Nego: „Prvo pokušaj sam.“
Ako dijete ne zna, neka pita. Ako mu AI objasni, neka provjeri. Ako dobije rješenje, neka ga pokuša objasniti vlastitim riječima.
Jer cilj nije odgojiti dijete koje nikada neće koristiti umjetnu inteligenciju.
Cilj je odgojiti dijete koje će znati kada joj vjerovati, kada je propitati i kada može bez nje.
Jer ako će umjetna inteligencija sve bolje znati odgovore, možda će upravo ljudsko znanje sve manje biti u tome da znamo odgovor napamet.
A sve više u tome da znamo postaviti pitanje, razumjeti odgovor i prepoznati kada je odgovor pogrešan.
Foto: Freepik