Autoritet u obitelji sve je teže održavati, posebno ako se roditelji trude imati “prijateljski” odnos sa svojom djecom. I mame i tate imaju tako sve češće problem da ih djeca uopće ne slušaju. Dolazi do podizanja glasa, vike i svađe koja također često ne urodi plodom. Djeca također imaju drugačiji odnos prema maminim i tatinim zapovjedima.
Umjesto vikom koju prate strah i stres, učinite da djeca slušaju vaš autoritativan glas
Prema istraživanjima, vika nikako nije dobra jer djeca više poštuju smirene, autoritativne naredbe nego dernjavu koja kratkoročno može donijeti ploda no ne i dugoročno. Osim toga, podizanje glasa najčešće prate i nekakve druge sankcije. Umjesto ovih neželjenih scena, znanstvenici smatraju da se do cilja može doći i autoritativnim glasom, a to najbolje mogu postići očevi jer djeca najviše poštuju duboke glasove.
Zašto zvuk glasa čini razliku?
Većina istraživanja o snazi glasa usredotočila se na predsjedničke kandidate u SAD-u, tj. na proučavanje jesu li kandidati s dubljim glasovima češće pobijeđivali na izborima. Analize svake predsjedničke debate između 1960. i 2000. godine pokazale su da je kandidat s dubljim glasom uvijek osvojio veći postotak glasova i na izborima.
Jedna studija iz 2012. godine pokazala je da muškarci više vole ženu u ulozi voditeljice ako ima niži glas (iako žene s visokim glasovima smatraju atraktivnijima). Studija pak iz 2015. godine zatražila je 800 muškaraca i žena da slušaju različite tonove glasova uz ponavljaje rečenice: “Pozivam vas da na izborima u studenom glasate za mene”, a zatim izaberu kandidata na temelju samo glasa. Frekvencija glasova kretala se od 81 Hz (James Earl Jones) do 136 Hz (Sean Connery) i sudionici su uvijek odabrali kandidate s najdubljim glasom.
Jednom riječju, čini se da vjerujemo dubljim glasovima. Znanstvenici mogućim drže tradicionalnu naviku da se tata poziva u trenucima kada je potrebna disciplina (“samo čekaj da ti se otac vrati kući …”). Dublji glasovi zrače samopouzdanjem i slušamo ih, bez obzira da li nam govore da glasamo za njih ili da očistimo naše sobe.
Ali zašto? Jedna mogućnost je da dublji glasovi upućuju na višu razinu testosterona, koji je povezan s agresivnim ponašanjima. Možda tate s dubokim glasovima odišu samopouzdanjem jer negdje u mozgu svakog djeteta, postoji pojam da ih svatko sa dubokim glasom može zaštititi ili povrijediti. Također, istraživanja pokazuju da ljudi pretpostavljaju da će muškarci s dubljim glasovima pokazivati više kompetentnosti.
“Tata glas” podsjeća djecu na mudre starce
Drugi razlog zašto duboki glasovi pobjeđuju na izborima i nalažu poštovanje među djecom jest da, kako starimo, naši glasovi obično postaju dublji. Glasovna frekvencija smanjuje se zahvaljujući hormonalnim promjenama i fiziološkim promjenama u grkljanima, a može suptilno signalizirati drugima da smo stariji, mudriji i iskusniji. “Tata glas” tako može podsjećati djecu na mudre starce.
Bez obzira na to, druge su studije pokazale da smo povezali glasove s nižim tonovima s negativnim karakteristikama, uključujući strah i stres. Znači, znanstveni savjet je jednostavan. Ako želite ostaviti dojam na svoju djecu, smanjite boju glasa. Mnogo je manje traumatizirajuće nego vikanje na njih i vjerojatno će biti i učinkovitije.
foto: Freepik