Ljeto je vrijeme kada bi djeca trebala što više boraviti na otvorenom. No, mnogi roditelji tijekom toplinskih valova izbjegavaju dječja igrališta jer su izložena izravnom suncu, a tobogani, penjalice i gumene podloge postaju toliko vrući da ih je teško dodirnuti.
Zašto dječja igrališta nemaju dovoljno hlada? Stručnjaci upozoravaju da to može biti zdravstveni problem
Na društvenim mrežama sve se češće postavlja isto pitanje: zašto se i dalje grade igrališta bez dovoljno hlada? Nije riječ samo o neugodnosti tijekom ljetnih mjeseci. Stručnjaci upozoravaju da nedostatak sjene može utjecati na zdravlje djece, smanjiti vrijeme koje provode u igri te povećati rizik od opeklina i pregrijavanja.
Sunce nije jedini problem
Kada govorimo o zaštiti od sunca, najčešće pomislimo na kremu sa zaštitnim faktorom, šešir ili bočicu vode. No, jednako važan dio zaštite je i sama okolina u kojoj se djeca igraju.
Na otvorenom igralištu bez stabala ili nadstrešnica temperatura površine može biti znatno viša od temperature zraka. Posebno se zagrijavaju gumene podloge, metalni dijelovi sprava i plastični tobogani, koji tijekom najtoplijeg dijela dana mogu postati prevrući za sigurno korištenje.
Istraživanja pokazuju da hlada često nema
Kanadsko istraživanje provedeno na 85 javnih dječjih igrališta pokazalo je da 68 posto glavnih prostora za igru nije imalo nikakav hlad. Ondje gdje je sjena postojala, gotovo uvijek ju je stvaralo drveće, dok su trajne nadstrešnice bile rijetkost. Zanimljivo je da su istraživači uočili kako su igrališta s više hlada bila i bolje posjećena te su djeca u njima bila aktivnija.
Slične rezultate pokazalo je i američko istraživanje koje je obuhvatilo više od stotinu igrališta. Čak 67 posto igrališta između 10 i 14 sati bilo je potpuno izloženo suncu, upravo u razdoblju kada je UV zračenje najjače.
Zašto se onda igrališta ne projektiraju drugačije?
Razloga je nekoliko.
Prvi je financijski. Nadstrešnice koje moraju izdržati vjetar, kišu i dugogodišnje korištenje predstavljaju dodatni trošak pri izgradnji igrališta.
Drugi razlog je činjenica da stablima treba mnogo godina da narastu dovoljno kako bi pružala kvalitetan hlad.
Treći je što se prilikom projektiranja često najveća pažnja posvećuje sigurnosti sprava, podlogama i pristupačnosti, dok zaštita od sunca ostaje u drugom planu.
Klimatske promjene mijenjaju pravila
Sve češći toplinski valovi dodatno naglašavaju problem. Temperature koje su prije desetak godina bile iznimka danas postaju uobičajene tijekom ljeta.
Zbog toga stručnjaci sve češće upozoravaju da bi hlad trebao postati standard pri projektiranju novih igrališta, jednako važan kao sigurnosna podloga ili ograda.
Osim što smanjuje izloženost UV zračenju, sjena snižava temperaturu sprava, omogućuje dulji boravak djece na otvorenom i potiče tjelesnu aktivnost.
Što roditelji mogu učiniti?
Dok se postojeća igrališta ne prilagode, roditelji mogu smanjiti rizik jednostavnim mjerama:
- birati igrališta okružena velikim stablima
- izbjegavati boravak između 10 i 17 sati tijekom toplinskih valova
- prije igre provjeriti rukom temperaturu tobogana i drugih sprava
- koristiti šešire, laganu odjeću i kremu sa zaštitnim faktorom
- redovito nuditi djeci vodu i raditi pauze u hladu.
Hlad nije luksuz
Kada se govori o dječjim igralištima, najčešće raspravljamo o broju sprava ili njihovoj modernosti. No, pitanje hlada možda je još važnije.
Igralište koje je tijekom ljeta prevruće ostaje prazno upravo onda kada bi djeca trebala što više vremena provoditi u igri na otvorenom. Zato stručnjaci smatraju da bi sadnja drveća i postavljanje kvalitetnih sjenila trebali postati sastavni dio svakog novog projekta, a ne dodatak o kojem se razmišlja tek nakon završetka gradnje.
Foto: Freepik
Leave a Comment