Od Popisa stanovništva 1991. do Popisa 2021., broj stanovnika u Hrvatskoj se smanjio za više od 900 tisuća, spustivši se na 3,87 milijuna. Hrvatska se u posljednja tri desetljeća suočila s gubitkom od oko 23 % svoje populacije, što je svrstava na peto mjesto po veličini demografskog pada među zemljama Europske unije, nakon Latvije, Litve, Bugarske i Rumunjske.
Mnogi Hrvati otišli su u potragu za poslom u Irsku gdje pomoć za novorođeno dijete iznosi samo 10 eura (u Hrvatskoj naknada iznosi 320 eura)
Da je stanovništva sve manje osim statistike svjedoče najviše napuštena sela, otoci pa i gradovi i cijele županije gdje u školskim klupama sjedi po nekoliko učenika. Sve manjem broju stanovnika svjedoči i sve veći broj stranih radnika. Samo unatrag 10, 15 godina studenti i đaci nakon završetka školovanja na posao su čekali godinama i bilo je samo pitanje kada će se dogoditi ovo što se i dogodilo: djeca su otišla potražiti posao izvan granica i ondje osnovala svoje obitelji. Ulaskom u EU iseljavanje je postalo normalno, čak i za one koji su imali solidan posao u Hrvatskoj.
No, Vlada je izgleda svjesna crnog scenarija i upozorenja demografa napokon je netko uvažio. Vlada je stoga donijela plan promjene demografske slike do 2033. godine u Hrvatskoj, a evo i kako:
- Žele stvoriti povoljnije uvjeti za obitelji i mlade, uzimajući u obzir njihove različite potrebe. Unaprijedili bi se dopusti i razvili moderni fleksibilni radni aranžmani koji prate tehnološke promjene kako bi se lakše uskladio obiteljski i poslovni život. Muškarci i žene imali bi ravnopravne mogućnosti za usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života. Usluge za skrb i obrazovanje djece bi postale dostupnije svima, a povećale bi se i novčane naknade obiteljima s malodobnom djecom, a mladim odraslim osobama i parovima omogućilo bi se jeftinije stanovanje. To bi se postiglo kroz izgradnju stanova za najam te subvencioniranje troškova najma stana koji bi bio povoljniji oblik stambenog zbrinjavanja mladih obitelji i kojim bi se moglo obuhvatiti širi krug korisnika, a koji ne bi trebali zadovoljavati ni uvjet kreditne sposobnosti.
- Stvorio bi se i sustav privlačenja useljenika, uključujući učinkovitu integraciju doseljenika u hrvatsko društvo. Smanjile bi se emigracije, a počeli bi se vraćati iseljenici u skladu s ekonomskim i regionalnim potrebama države.
- Poticajnim mjerama javnih politika i ciljanim ulaganjima smanjile bi se regionalne nejednakosti, što bi trebalo dovesti do bolje kvalitete života u ruralnim područjima.
- Povećala bi se briga stanovnika za svoje zdravlje čime bi se pomoglo očuvanju i jačanju zdravlja svih dobnih skupina stanovništva.
U strategiji su navedene postojeće mjere od kojih su mnoge jedinstvene u EU. Tako treba uzeti u obzir da nemaju sve zemlje Unije savršenije uvjete za rađanje i odgoj djece već roditelji imaju veću financijsku moć. Tako je zanimljivo da obitelj za novorođeno dijete u Irskoj dobije potporu od samo 10 eura gdje je otišlo puno stanovnika iz Hrvatske. U Grčkoj naknada iznosi 2000 eura, a u Francuskoj je ona 1000 eura.
Među mjerama su navedene pogodnosti koje već postoje (porezne olakšice za roditelje za plaću, dječji doplatak, subvencioniran udžbenici…), a neke poput izgradnje
U strategiji je pojašnjeno i zašto nas je sve manje?
U Hrvatskoj se naime postupno mijenja obiteljska struktura što se očituje u sve većem broju djece rođene izvan braka, kasnijoj prosječnoj dobi pri sklapanju prvog braka i rađanju prvog djeteta te većoj nestabilnosti brakova i partnerstava. Također, sve se više parova suočava s problemom neplodnosti, što dovodi do povećanja broja djece rođene iz medicinski potpomognute oplodnje, ali manjeg broja djece.
Mlađe stanovništvo, osobito žene, sve se češće odlučuje za neki oblik kasnijeg obrazovanja, a stopa nezaposlenosti znatno se smanjila, djelomično zbog iseljavanja nakon pristupanja Europskoj uniji, ali i zbog znatnog povećanja zaposlenosti koja je posljednjih godina dosegla rekordnu stopu. Svi relevantni scenariji projiciraju i daljnji pad broja stanovnika u Hrvatskoj u sljedećim desetljećima.
Osim cijene stanovanja, problematična je i veličina stambenih jedinica. Hrvatska ima jedan od najvećih udjela maloljetne djece koja žive u prenapučenom kućanstvu (49,2 % u 2020., što je znatno više od prosjeka za zemlje članice Europske unije od 25,6 % ). Više ih je samo u Rumunjskoj (67,4 %), Bugarskoj (61,0 %) i Latviji (58,2 %), dok ih je najmanje u Cipru (3,5 %), Irskoj (5,6 %) i Nizozemskoj (6,1 %).
Foto: Image by master1305 on Freepik” target=”_blank” rel=”noreferrer noopener”>Freepik