Istaknute teme Zabava i zanimljivosti

Što gradnja utvrda, kućica i zaklona govori o vašem djetetu?

Voli li i vaše dijete podići “svoj šator” u dnevnoj sobi, rastezati deku preko naslonjača i graditi si sklonište? Ili pravu ratnu utvrdu? Zašto se klinci toliko vole zavući u neki svoj siguran kutak i još u njega dovući gomilu stvari, kada im je cijela soba na raspolaganju?

Gradnja utvrda utječe na dječji razvoj, a poriv za gradnjom kod djece je univerzalan

– Tvrđave su oduvijek bile dio djetinjstva i dio odrastanja – kazao je David Sobel, profesor te autor knjige „Dječja posebna mjesta: istraživanje uloge tvrđava, nasipa i kućica u grmlju u srednjem djetinjstvu“.

Sobel je istraživao kako gradnja utvrda u stvari utječe na dječji razvoj, i to u različitim kulturama. Došao je do zanimljivog zaključka, a to je da je poriv za takvom gradnjom univerzalan, odnosno svojstven svoj djeci bez obzira na kulturu iz koje potječu.

– Radi se o genetskoj i biološkoj predispoziciji koju dijete ima, a ona se javlja kada ono spozna osjećaj “sebe”, odnosno da nije jedno sa svojim roditeljima – objasnio je Sobel.

Gradnja utvrda u zatvorenom prostoru kreće otprilike u dobi od 4 godine, a na gradnju vani djeca se orijentiraju u dobi od 6 ili 7 godina. Tada su već neovisnija te se bacaju na gradnju kućica na drvetu, vodenih brana, skloništa i slično. Sobel to objašnjava potrebom da stvore “dom dalje od doma”, svoju kućicu u kojoj roditelji nemaju kontrolu.

Takve kućice također omogućuju kreativnosti da buja, a u njima se često događaju čarobne stvari. Sve utvrde i kućice imaju i neke zajedničke komponente: ručno su izrađene, donekle tajne i dijete može promatrati vanjski svijet, ali nitko ne vidi njega! Zato se djeca u njima osjećaju sigurna, i psihički i fizički. 

Utvrde također mogu pomoći djeci da reguliraju svoje tijelo i osjećaje. Biti u zatvorenom, mračnom prostoru, daleko od svih zvukova može djelovati terapeutski na djecu s autizmom, senzornim teškoćama, poremećajima pažnje i anksioznošću. 

Utvrde pomažu djeci da resetiraju svoja stresna tijela i mozgove. No, stručnjaci upozoravaju i na jedan drugi znak: Ako dijete provodi previše vremena u nekom zaklonu od ljudi iz svoje okoline, u stvari mu je potreban kontakt, a ne izolacija, pa bi bilo poželjno popričati o tome muči li ga nešto. 

Foto: Freepik

Komentirajte

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.