Istaknute teme Novosti i događanja

Kupovna moć u Hrvatskoj 53% manja nego u ostatku EU – to je glavni razlog iseljavanja mladih obitelji i napuštenih gradova i sela

Niti jedna županija u Hrvatskoj nema pozitivan prirodni prirast, a sve manjem broju stanovnika znatno pridonosi i raseljavanje stanovništva. Prema najnovijim podacima zavoda za statistiku, 2021. godine zemlju je napustilo oko 4,5 tisuća više stanovnika nego ih se doselilo (40.424 odselilo, 35.912 doselilo). Brojke bi bile i puno gore bez doseljenika iz BiH i Azije – iz BiH se doselilo oko 8.5 tisuća stanovnika, a iz Azije gotovo 12 tisuća. Bez njih Hrvatska bi samo u jednoj godini ostala bez oko 20 tisuća stanovnika.

Što su veća socijalna prava u nekoj zemlji veća je navala za useljavanjem

Do još poražavajućih podataka dolazimo ako gledamo unatrag podatke za dva desetljeća: samo je par županija koje su tijekom proteklih dvadeset imale pozitivan prirodni prirast. Najbolje su stajali Zadarska i Dubrovačka županija i Grad Zagreb. Tako je metropola 2010 imala pozitivan prirast i to 327 osoba dok je 2021. imao2932 manje rođenih od umrlih. Pozitivan trend imali su i Zadarska županija (2001. imala je 154 rođenih u odnosu na umrle) i Splitsko dalmatinska koja je 2007. imala pozitivnu brojku od cak 747 vise rođenih od umrlih dok je taj broj 2021. negativan za čak 1846 osoba.

Osim prirodnog kretanja gradovi i sela gube stanovništvo i iseljavanjem. Tako je samo nekoliko županija s prisutnim useljavanjem. Zagrebačka županija tako je 2021. završila s 1746 osoba više doseljenih od odseljenih. Pozitivan trend zasigurno ova županija duguje pojačanom iseljavanju iz Zagreba i useljavanjem po okolnim manjim gradovima gdje je lakše doći do krova nad glavom kao što su Ivanić-Grad, Gorica ili Samobor. Ukupno je u ovu županiju doseljeno 7738 osoba od kojih je u inozemstvo otišlo 3125 osoba. Pozitivan trend imaju i Krapinsko-Zagorska županija, Koprivničko-križevačka i Grad Zagreb u kojeg se uselilo 16.476 osoba dok se iselilo 15613.

Zašto pak Hrvatska gubi stanovništvo iz dana u dan, a ne dobiva novo zasigurno ovisi i o statističkim pokazateljima troškova stvarnog života.

Uspoređujući podatke o izdacima za socijalnu zaštitu po stanovniku s državama članicama Europske unije u 2020., izraženima u standardu kupovne moći, Republika Hrvatska zaostajala je za prosjekom EU-27 za 53%. Prema tom pokazatelju, sve su funkcije socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj bile ispod prosjeka Europske unije.

Uspoređujući podatke prema visinama isplate za socijalnu zaštitu, najveći udio naknada socijalne zaštite u Hrvatskoj utrošen je za zdravstvenu skrb – 35,5% svih naknada socijalne zaštite. Najmanje sredstava utrošeno je u za stanovanje (0,0%).

Foto: Freepik

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.