Istaknute teme Nacionalne manjine

Slovački jezik i običaje čuvaju kroz razna kulturna i društvena događanja

Slovački jezik i kultura čuvaju se kroz smotre folklora, radionice te razne plesačke i pjevačke manifestacije

Slovačka nacionalna manjina broji 15 svojih Matica diljem Hrvatske pomoću kojih marljivo radi na očuvanju svoje tradicije i kulture. Putem njih djeca su uključena u folklorne plesne, pjevačke, glazbene, likovne, kazališne i tradicijske skupine. One se sastaju dva do tri puta tjedno radi probi, a nerijetka su i gostovanja u drugim zemljama, u suradnji sa iseljenim Slovacima.

Slovački folklor “jak je” i u Hrvatskoj, a  Savez Slovaka je organizator savezne manifestacije ” Dječja smotra slovačkog folklora RH”, koja se uvijek održava prvog vikenda u svibnju u drugom mjestu.

Ove godine održana je 27. po redu u  Josipovcu Punitovačkom, a sudjelovalo je preko 340 djece. No, to nisu jedine manifestacije koje su obilježile ovu kalendarsku godinu.

No, to nije kraj manifestacijama, događanjima i susretima koji su zaista brojni.

U posljednjem kvartalu djeca su se predstavljala na manifestacijama:  obilježavanje Ćirila i Metoda u Lipovljanima; 17. susreti Slovaka i prijatelja pri žetvenim svečanostima u Zokovom Gaju;  19. Dani Slovaka u Jelisavcu ” Večer korbačika”; 15. manifestacija ” Slovaci do Drlaku” u Josipovcu Punirovačkom ( gdje u sklopu dvodnevne manifestacije petkom nastupaju isključivo dječje skupine); 43. ” Iločko ljeto” u Iloku; “24. Večer polesnjaka” u Markovcu Našičkom i na  “16. Miljevačkim danima kukuruza” u Miljevcima. 

Također, djeca iz nekoliko Matica sudjelovala su u projektu “Prezentacija slovačke nacionalne manjine RH” u Orebiću – u sklopu Pelješkog kulturnog ljeta, 

Sve to pripomaže očuvanju jezika i kulture, a djeca za učenje jezika svojih predaka, imaju puno prilika.

Tako su učenici  osnovnih škola iz Jelisavca, Našice – Markovac, Josipovca Punitovačkog, Lipovljana, Banove Jaruge – Međurić i Nove Bukovice- Miljevci ovog ljeta boravili su u Slovačkoj  na “Ljetnoj školi u prirodi” u mjestu Donovaly.

Sudjelovalo je četrdeset dvoje učenika i četiri učiteljice. Projekt je financiran sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja RH i Ministarstva školstva SR.

-U sličnom projektu pod nazivom ” Krajanske leto” sudjelovala su u tjednom obrazovnom kampu djeca MS Ilok u Niskim Tatrama.  Početkom listopada održan je u Josipovcu  “Susret folklorista” sa stručnim edukatorima iz SR, a baziran upravo na radu sa djecom, starim dječjim igrama i običajima. U studenom je u planu organizacija projekta “Slovenčina moja” ( nešto kao LIDRANO) u Josipovcu Punitovačkom na kojoj  će se predstaviti učenici iz svih škola u kojima se njeguje slovački jezik i kultura po modelu C – najavila je Branka Baksa, tajnica Saveza Slovaka RH.

Dodaje kako će i u posljednjem kvartal  ove godine biti pregršt aktivnosti po udrugama jer se pripremaju razni nastupi, a posebno povodom  tradicionalnih blagdana  (sv. Mikulaš, odnosno u Hrvatskoj sv. Nikola; Vianoce, odnosno Božić i drugih).

Slovački jezik djeca imaju mogućnost učiti i u školi, po c modelu. U protekloj školskoj godini njih je 370 u cijeloj Hrvatskoj pohađalo taj školski model.

Neke Matice uče djecu slovački kroz razne igraonice i družionice usvojim prostorijama jer u školama ta mogućnost nije dostupna.

-Od ove jeseni je sa radom započela i slovačka dječja skupina  u Dječjem vrtiću “Zvončić” Našice – područni vrtić u Jelisavcu- dva puta tjedno. Očekujemo uskoro slično i u dječjem vrtiću u Punitovcima. Interes djece je zadovoljavajući, možemo reći vrlo dobar obzirom na mnogobrojne današnje ponude i aktivnosti za djecu i mlade. Više su zainteresirana djeca po selima i manjim mjestima, nego u gradovima – primijetila je Baksa.

Napomenula je da Savez Slovaka, njegovi članovi, a pogotovo  rukovodstvo se jako trude očuvati  i prenijeti jezik  i tradiciju na mlađe generacije i to dobrovoljno, u sklopu svog slobodnog vremena. Učitelji i nastavnici, također rade na istom kao zaposlenici u prosvjeti

-Imamo i svoje udžbenike  za slovački jezik i kulturu s gramatikom i radnim listovima, koje nam je financiralo MZOŠ RH – istaknula je Baksa.

Sve to jako je bitno jer Slovaci su se tako dobro asimilirali, da djeca slovački sve manje pričaju kod kuće. Kako se radi o nekoliko generacija koje već godinama žive, rađaju se i djeluju u Hrvatskoj, tako su jezik predaka pomalo izbacili iz osobne uporabe.

Baksa kaže da to dosta ovisi i o sredini u kojoj obitelji žive, koliko je tamo jaka slovačka zajednica, koliko su uključeni u manjinske aktivnosti.

Normalno je da djeca čiji su bake i djedovi, pa čak i prabake i pradjedovi rođeni u Hrvatskoj, a samo nema prevelikog doticaja sa slovačkom nacionalnom manjinom, neće koristiti svoj “domicilni jezik”, već će im to biti upravo hrvatski. Asimilacija, ističe Baksa, neminovno učini svoje.

No, ipak je zanimljiva činjenica da se dogodi da mladi Slovaci odluče nakon života u Hrvatskoj otići studirati u Slovačkoj te na kraju tamo i ostanu- Manji broj koji tako odu se ipak odluči vratiti u Hrvatsku.

*Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Komentirajte

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.