Podsljeme – jedna od najmanje naseljenih gradskih četvrti
Gradska četvrt Podsljeme nalazi se na najsjevernijem dijelu Zagreb, tik ispod planine Medvednica, po kojoj je i dobila ime. Udaljena je svega nekoliko kilometara od centra grada, ali se po svom izgledu i načinu života dosta razlikuje od tipičnih urbanih kvartova. S južne strane graniči s gradskim četvrtima Maksimir i Gornji grad – Medveščak, dok se prema sjeveru proteže sve do samog vrha Medvednice, gdje završava i administrativna granica grada.
Podsljeme je jedna od većih gradskih četvrti, s površinom od oko 59 četvornih kilometara, ali istovremeno i jedna od najmanje naseljenih. Ima oko 19 tisuća stanovnika, što znači da je gustoća naseljenosti prilično niska. Posebno je zanimljivo da se velik dio njezina teritorija – čak oko 90 posto – nalazi unutar Parka prirode Medvednica, pa je većina prostora prekrivena šumama, potocima i brdovitim terenom. Naselja su smještena uglavnom na nižim obroncima, u mjestima poput Gračana, Šestina, Markuševca i Mlinova.
Što se tiče stanovništva, u Podsljemenu živi i oko tri tisuće djece, što čini otprilike petnaestak posto ukupnog broja stanovnika. To pokazuje da u četvrti živi dosta obitelji, ali da ona ipak nije prenapučena niti bučna kao neki drugi dijelovi grada.
Odrastanje u Podsljemenu bitno je drugačije nego u većini zagrebačkih kvartova. Djeca ondje imaju puno više kontakta s prirodom – šume, livade i potoci praktički su im “iza kuće”. Takvo okruženje pruža više slobode za igru na otvorenom, bavljenje sportom i istraživanje, što može imati vrlo pozitivan utjecaj na razvoj. Zrak je čišći, buka manja, a promet slabiji, pa je i osjećaj sigurnosti često veći nego u užem gradskom središtu.
Manjak sadržaja, ali dovoljno zelenila
S druge strane, život u Podsljemenu može biti i pomalo izoliran. Sadržaji poput kina, trgovačkih centara ili većeg broja kafića nisu tako dostupni kao u centru, pa se često treba koristiti automobil ili javni prijevoz. Djeca i mladi ponekad moraju putovati do škole, treninga ili društva, što može biti napornije nego u gušće naseljenim kvartovima.
Sve u svemu, Podsljeme je mirna, zelena i pomalo elitnija gradska četvrt koja nudi kvalitetan i zdraviji način života, ali uz cijenu manje urbane dinamike. Za obitelji s djecom to može biti idealno mjesto za odrastanje, posebno ako cijene prirodu i mir više od gradske vreve.
Predsjednik gradske četvrti Krešimir Kompesak na čelu je četvrti već peti mandat i z a ju kao i vlastiti džep – jedna od zanimljivosti koju nam je rekao je ta da kada je postao predsjednik četvrt nije imala niti jedan dječji park, dok ih sada ima čak 17.
Dječji pak iznad tunela Sljeme u Gračanima smatra pak najljepšim parkom ne samo u Zagrebu već i u cijeloj Hrvatskoj.
Posebno je ponosan što su parkovi uopće i nastali jer u takvoj gradskoj četvrti nije lako pronaći pogodan prostor za izgradnju nekih dječjih sadržaja, no gdje ima volje ima i načina. A mjesni odbor Šestine ima najviše, čak pet dječjih parkova, dok Gračani imaju najmanje – dva parka. No, uređuje se i dalje.
-Ove godine uredit ćemo vanjsko igralište dječjeg vrtića Markuševec, dječje igralište na Šestinskom vijencu u Šestinama, zamijenit ćemo stolove za stolni tenis na dječjem igralištu u Dedićima- naveo je Kompesak, ističući da iako puno ulažu u dječje parkove, veliki problem vidi u vandalizmu – kako djece tako i tinejdžera koji se okupljaju u dječjim parkovima u noćnim satima.
Upravo je predsjednik naveo kako nedostatak kućnog odgoja smatra gorućim problemom, ali to nije samo problem Podsljemena, već cijelog grada, pa i šire.
-Neshvatljivo je da djecu u park dovode roditelji koji sa sobom ponesu alkohol u staklenim bocama i potom ih ostavljaju u parku. Kasnije ih tinejdžeri razbijaju i onda postoji hrpa stakla i potencijalna opasnost za najmlađe. Roditelji nerijetko naručuju i pizze, a smeće naravno naguraju u male koševe koje vrane ili vjetar raznesu naokolo pa parkovi djeluju prljavo i neuredno – požalio se Kompesak.
Uski nogostupi i divljanje po cesti
Kao gorući sigurnosni problem vezan uz djecu, Kompesak navodi nedostatak nogostupa, uski nogostupi, a kao kruna svega, bezobrazni vozači koji i to malo prostora za hodanje zauzmu svojim automobilima.
-Tom problemu pokušavamo doskočiti poboljšavanjem autobusnih linija kako bi se što više ljudi okrenulo javnom prijevozu. Tako produljujemo brojne autobusne linije kako bi povezanost između naselja bila što bolja, kao i između susjednih četvrti. Na žalost, ljudi u previše komotni pa svi radije biraju automobili nepropisno parkiranje, ne razmišljajući o sigurnosti djece. – zaključio je Kompesk.
Poseban problem nastaje vikendom kada se rijeka ljudi slijeva prema Sljemenu pa Podsljeme postane veliko bespravno parkiralište.
-Garaža ispod žičare ostane poluprazna, a vozači se parkiraju čak i usred kružnog toka. Nedavno smo imali veliku akciju prometnog redarstva koje je ispisalo čak 700 kazni, ali su kazne po mom mišljenju premalene. Kazna od 15 eura premalena je za zastrašiti nekoga – smatra Kompesak.
Jedna od najopasnijih točaka u četvrti je autobusna stanica u Mlinovima, gdje se na samoj stanici nalazi kiosk. Tamo su gotovo uvijek parkirana dva do tri automobila, pa vozači od njih ne vide djecu koja siđu s autobusa i pokušavaju sigurno prijeći cestu.
-Od Grada smo tražili izmještanje kioska i čak smo tražili neke alternativne lokacije, ali ništa se nije dogodilo. Nadam ose da će netko napokon imati sluha za taj problem – kazao je Kompesak.
Na podsljemenskim cestama općenito se prebrzo vozi jer ih ljudi odabiru kao alternativne pravce za zaobilazak gradskih gužvi. Vozači potom jurcaju i ne mare prolaze li pored vrtića ili škole i ugrožavaju l inekoga. Cilj je samo što prije stići kući, a sigurnost djece je ugrožena.
No, život i odrastanje u četvrti Podsljeme ima i puno prednosti, a predsjednik prije svega navodi zelenilo i čist zrak te šetnice uz potoke, dok su druge četvrti bez ikakvih zelenih oaza.
Djeca su što manje na ulici i četvrt ih se trudi angažirati kroz razne vanškolske aktivnosti putem udruga, raznih organizacija i klubova.
Tako imaju brojne malonogometne klubove – NK Šestine, NK Prigorje, Markuševec i Gračani gdje svi imaju uređene sportske objekte s umjetnom travom, pogodne za siguran i neometan trening.
U školama klubovi organiziraju razne sportske aktivnosti, a ne manjka niti kulturnih sadržaja, pa postoje tamburaški sastavi i folklorne grupe. Posebno su ponosni na DVD-e koja također okupljaju brojnu djecu od koje kasnije izrastu u odgovorni članovi naselja koji pomažu svojim susjedima.
Što se tiče kapaciteta i popunjenosti škola i vrtića, Kompesak smatra da je sve dobro pokriveno, iako podsljemsnka zona dobiva nove stanovnike, pa se polako počinje razmišljati o proširenju kapaciteta. Tako se širi škola u Šestinama za četiri učionice i knjižnicu a kroz dvije do tri godine plan je proširiti i osnovne škole Markuševec i Gračani.
Na prostoru Markuševca ili Šestina plan je napraviti još jedan vrtić.
-Bez obzira tko je načelu grada, a tko na čelu četvrti svima na m cilj treba biti zajednički . osigurati djeci što bolje i kvalitetnije odrastanje – poručio je Kompesak.
U gradskoj četvrti Podsljeme situacija s kulturnim centrima i domovima kulture dosta je drugačija nego u nekim “gradskijim” dijelovima Zagreb. Naime, Podsljeme je pretežno rezidencijalno i prirodno područje, pa nema veliki, klasični centar za kulturu kakav postoji npr. u Dubravi ili Trešnjevci.
Umjesto toga, društveni i kulturni život organizira se kroz manje, lokalne prostore i zajednice.
Najvažniju ulogu imaju mjesni odbori, kao što su Mjesni odbor Gračani, Šestine, Markuševec ili Mlinovi. To su zapravo mali društveni centri na razini naselja – u njihovim prostorijama održavaju se sastanci građana, radionice, lokalne manifestacije, pa ponekad i kulturna događanja.
To je onoga što djeci kroz odrastanje zasigurno nedostaje, a kako bi djecu odveli na neku predstavu ili film, roditelji moraju potegnuti do centra grada ili u susjednu četvrt što nerijetko zna završiti s – ne da nam se.
No, svjetlo na kraju tunela budućim generacijama mogla bi upaliti nova dvorana u naselju Markuševec, koja bi trebala poslužiti upravo za sadržaje kojih kronično nedostaje.
Dvorana u Markuševcu – od ruine do multifunkcionalnog prostora
Naime, Grad Zagreb dovršio je obnovu dvorane u Markuševcu, što je objavljeno u veljači ove godine, a time je lokalnoj zajednici osiguran suvremen i funkcionalan prostor za kulturna, društvena i edukativna događanja.
Dosadašnja derutna i nefunkcionalna dvorana obnovljena je u potpuno novu multifunkcionalnu dvoranu, namijenjenu održavanju kulturnih programa, radionica te raznih oblika društvenih okupljanja.
Kino dvorana će se koristiti za sva veća događanja i okupljanja, poput zborova građana, prezentacija, predstava za djecu, proba i nastupa lokalnih KUD-ova, što ju čini centralnim mjestom zajednice.
Dvorana se nalazi na Trg Svetog Šimuna, a njenom obnovom Grad Zagreb nastavlja s ulaganjima u unapređenje komunalne i društvene infrastrukture.
Predstave su se već počele održavati, a nadajmo se da će djeci biti ponuđeno još puno toga, jer roditelji trenutačno nisu sasvim zadovoljni situacijom.
-U četvrt se ne ulaže dovoljno i bilo kakva poboljšanja ako ih ima, slabo su vidljiva. Nema puno sadržaja za djecu, posebno ne nekih organiziranih aktivnosti, što bi svakako bilo poželjno. No, ne kažem da je četvrt loša za odrastanje, dapače, ima drugih prednosti. Istaknula bih da se svi poznajemo i međusobno si pazim ona djecu, škola nam je blizu, a prometna povezanost dosta dobra. Djeca pak žive pomalo seoskim načinom života, u skladu s prirodom što smatram da je veliki plus, a opet je grad nadomak ruke sa svim svojim blagodatima – ispričala nam je Ivana Gulek iz Gračana.
Dakle, Podsljeme će roditelji odabrati radi mirnoće, prirode, zelenila i nekih drugih atraktivnosti, no nauštrb sadržaja za najmlađe koji nisu samostalni da bi otišli do centra grada i sudjelovali u raznim aktivnostima. Iako sve više ljudi cijeni tiši i mirniji način života, on nerijetko biva narušen sve gušćim i neopreznijim prometom, čime se narušava i sigurnost djece, čak i u ovim mirnijim i manje urbanim gradskim četvrtima.
Manjak sadržaja poput knjižnice, bazena i slično zasigurno je velik nedostatak – no nekad jednostavno trebate odvagati što su vam prioriteti i u čemu će dijete kroz odrastanje sudjelovati, a u čemu neće. Svi priželjkuju više sadržaja i aktivnosti, no bi li to narušilo inače mirnu zelenu idilu ove četvrti, ostaje nam samo za nagađati.
foto: Dječja posla
–