Donja Dubrava jako je napućena, ali sadržaji ne prate broj stanovnika
Gradska četvrt Donja Dubrava smještena je na istočnom dijelu Zagreba, između Maksimira i Sesveta, kao jedno od najvećih i najgušće naseljenih područja grada. Prostire se na više naselja poput Trnave, Čulinca, Novog Retkovca, Resničkog gaja i Črnkovca, a sa svojih oko 40 tisuća stanovnika po veličini i broju ljudi može se usporediti s jednim manjim hrvatskim gradom. Površina joj je nešto manja od 11 četvornih kilometara. Upravo ta brojnost i stalni trend doseljavanja čine Donju Dubravu živom, dinamičnom četvrti u kojoj velik dio stanovništva čine mlade obitelji i djeca.
Život u Donjoj Dubravi često se opisuje kao spoj urbanog i rubnog gradskog života, iako neki njegovi stanovnici kažu kako tamo ima manje urbanog, a više rubnog. S jedne strane, riječ je o kvartu koji ima osnovne sadržaje potrebne za svakodnevicu, dobru prometnu povezanost i sve veći broj trgovina i usluga. S druge strane, mnogi dijelovi još uvijek zadržavaju karakter „kvarta u razvoju“, s infrastrukturom koja ne prati uvijek potrebe stanovnika. Upravo se to najviše osjeti kada je riječ o djeci i mladima.
Jedan od većih problema je obrazovna infrastruktura. Iako četvrt ima velik broj djece, pojedini dijelovi poput Trnave, Črnkovca i Resničkog gaja uopće nemaju osnovnu školu, pa djeca svakodnevno putuju autobusima u druge dijelove grada. Nakon desetljeća čekanja, napokon se planira izgradnja nove škole u Čulincu, projekt za koji je većinski dio sredstava osigurala država, a manji Grad Zagreb. Trenutačno je u tijeku natječaj, a očekuje se da bi nakon toga mogli započeti i radovi – što bi bila prva nova škola u ovom području nakon gotovo 50 godina.
Infrastruktura za djecu općenito je nedostatna. Igrališta postoje, ali često zahtijevaju obnovu, a ulaganja su ograničena. Kako ističe predsjednik Vijeća gradske četvrti Trpimir Majcan, problem je i u financiranju i u načinu upravljanja:
-Mi smo veći od jednog grada poput Vukovara, a nemamo gotovo nikakav budžet. U našoj mogućnosti je urediti tek poneko dječje igralište i obnoviti sprave te izvršiti manje zahvate na nogostupima i ulicama. Grad nažalost ide u smjeru centralizacije umjesto decentralizacije. Od sljedeće godine nećemo donositi ni naše planove malih komunalnih akcija već će ih donositi Gradska skupština – upozorio je Majcan.
Slična situacija je i s vrtićima. Nedostatak mjesta prisutan je već godinama pa se rješenja traže improvizacijama – poput prenamjene prostora mjesnih odbora u manje vrtićke skupine. Ipak, najavljena je i rekonstrukcija dječjeg vrtića Ivane Brlić-Mažuranić, gdje bi montažni objekt trebao biti zamijenjen novom zgradom, što bi barem djelomično olakšalo situaciju.
Za djecu i mlade posebno nedostaju sportski sadržaji. Iako postoje školske dvorane, četvrt od 40 tisuća stanovnika nema pravu sportsku dvoranu u kojoj bi klubovi mogli redovito trenirati. Postojala je ideja o izgradnji sportsko-rekreacijskog centra na otvorenom u Sopničkoj, no projekt je zbog naglog rasta troškova zasad zaustavljen.
-U naselju gdje je trećina stanovnika mlada nemamo sportsku dvoranu gdje bi djeca mogla trenirati. To je pitanje kojim se nitko ozbiljno ne bavi – istaknuo je Majcen.
Dodao je kako u naselju postoji KC Dubrava te da je ponuda kulturnih sadržaja zadovoljavajuća. No, podsjetimo, kulturni centar nalazi se ustvari u susjednoj gradskoj četvrti, odnosno u Gornjoj Dubravi, ali istina, podjednako usluge Centra koriste obje gradske četvrti, posebno oni koji žive u blizini. No, bilo kakvih pravih sadržaja što se tiče kulture gradska četvrt ustvari nema, nego se oslanja na sadržaje susjednih četvrti, kao što smo već spomenuli Gornje Dubrave, ali i Peščenice.
Ipak, postoje i pozitivni pomaci. U planu je izgradnja parka za djecu i mlade u Štefanovečkoj ulici, namijenjenog skejterima, biciklistima i korisnicima romobila, što pokazuje da se potrebe mladih ipak počinju prepoznavati. U četvrti djeluje i Kulturni centar Dubrava koji nudi razne radionice i programe za djecu, čime se donekle nadoknađuje manjak drugih sadržaja.
Kada je riječ o sigurnosti, Donja Dubrava stoji relativno dobro i ubraja se među sigurnije dijelove Zagreba. Suradnja s policijom je sve bolja, iako problem vandalizma na dječjim igralištima i dalje postoji pa se značajna sredstva troše na stalne popravke. Izazovi su vidljivi i u prometu – posebno zbog željezničke pruge koja dijeli područje i na pojedinim prijelazima stvara velike gužve i sigurnosne rizike, osobito za djecu pješake.
Sve to čini život u Donjoj Dubravi pomalo kontradiktornim. S jedne strane, riječ je o kvartu u kojem ima prostora, zajednice i potencijala za kvalitetno obiteljsko odrastanje. S druge strane, nedostatak škola, vrtića, sportskih sadržaja i prometna ograničenja pokazuju da razvoj ne prati uvijek potrebe stanovnika. Upravo zato mnogi roditelji ovaj kvart vide kao mjesto koje ima puno prednosti, ali i jasne izazove koje će tek trebati sustavno rješavati.
Roditelji nisu previše zadovoljni ponudom sadržaja. Evo što su nam rekli:
-U ovaj kvart se nije ulagalo 15 godina, sve je neplanski izgrađeno, pretrpano, uopće nije ugodno za život. Nekad je bar kvadrat stana bio povoljniji, sad niti to. Ne znam što bih izdvojila kao prednost. Po cestama se vozi divljački, automobili doslovno dolijeću iza zavoja i strah me za dijete. To bi trebalo kažnjavati – požalila se Maja Kobiljević.
Ništa oduševljenija nije niti njena susjeda iz kvarta.
-Nemamo na nekim mjestima normalan nogostup, sportski sadržaji su poprilično mršavi, a o kulturnima da ne govorim. Neke stvari ovise i o lokaciji, pa mi tako nemamo niti normalan dječji park u blizini. U vrtiću je dobiti mjesto lutrija, ma nedostaje čak i trgovina. Hitno su potrebna veća ulaganja, boje planiranje i osmišljavanje nekih urbanih i zabavnih sadržaja za sve, i za odrasle i djecu – dodala je Vedrana Golub.
foto: Dječja posla