Mnogi smatraju da je sve bolje funkcioniralo kad smo imali samo ljetne i zimske praznike
Uoči završetak školske godine mnogi su se roditelji žalili da ona predugo traje, a prerano počinje. Turistička smo zemlja, a ispada da godina počinje usred sezone. Usto, djeca se “kuhaju” u učionicama krajem lipnja i početkom rujna. Pa je potom stigla vijest da će škola početi tjedan dana kasnije, odnosno 9. rujna.
Sada je pak prijedlog o promjeni školskih praznika prošao Savjetovanje s javnošću i čeka se konačna odluka o “preslagivanju školskih praznika”. Reklo bi se, ima ih posvuda pomalo, razbacanih diljem školske godine, a nitko nije u potpunosti zadovoljan. Najavljuju, skratit će se proljetni, izbaciti jesenski, pa nitko neće biti zakinut. Ili?
Naime, roditelji opet negoduju. Jedni smatraju da proljetne praznike nipošto ne treba dirati i skraćivati. Drugi da je bolje “izbaciti” drugi dio zimskih praznika koji su zabilježeni u veljači i na koje se neki nikako ne mogu naviknuti. Treći pak smatraju da je kurikulum i tako aljkav, a s manje školskih radnih dana djeca su još više zakinuta.
-Dajte ljudi, pa djeca su nam sve zatupljenija. Olovku ne znaju držati, ne znaju na sat, nespretni su. Sve je više dijagnoza, asistenata, odgode upisa. Što radimo od njih, to je strašno. I sad još manje škole. Jao kakve će ove nove generacije biti – napisala je jedna komentatorica.
-Sve su to gluposti. Posebno zimski praznici raspolovljeni na dva dijela, potpuno nepotrebno. A za proljeće i Uskrs – nikakvi. Divno – glasio je drugi komentar.
_Aha, “skijaški” praznici u veljači su ostavljeni, a za Uskrs djeca ne mogu mal obiti kod kuće. Ajmo mi lijepo ukinuti skijaške praznike i neka tada bude škola. Kad se već nabacujete datumima, može ovako? – javi ose još jedan komentator koji se nije složio s drugim dijelom zimskih školskih praznika, koji su, ispostavilo se, mnogima trn u oku.
-Mislim da je bila glupost produljiti školske praznike. može se dogoditi da je kraj rujna topliji od početka i što smo onda napravili? A nije svim roditeljima “zgodno” osigurati nadzor djece tri mjeseca, neki i rade. Najbolje da su praznici od 1.lipnja do 1.listopada jer si neki tako žele – ljutito je komentirala jedna mama.
Mnogi smatraju i kako se previše filozofira i kroji, a sve što se kroji, da je loše i da to rade nesposobni. Nekada su, prisjećaju se mnogi, praznici trajali od 15. lipnja do prvog ponedjeljka mjeseca rujna nije se pametovalo niti kompliciralo.
-Najgore je kad ministri sa suradnicima mijenjaju gotovo svake druge školske godine praznike i njihovo trajanje. To uvodi nepotrebnu pomutnju. Nekada se znalo kao “sveto pismo” da školska godina počinje prvog ponedjeljka u rujnu, završava oko 15. lipnja. Djeci na jugu je vruće? Pa? Najbolje da nema škole uopće… – napisala je jedna žena, a njezin stav su podržali mnogi.
Vruće je, hladno je, to nisu nikakve isprike da se mijenja školski kalendar kako i kome odgovara.
-Prije smo imali ljetne praznike i zimske praznike, nije bilo nikakvih “kerefeka” u sredini. Tako je bilo godinama i svi su bili zadovoljni – zaključio je jedan čovjek.
No, sviđalo se to nama li ne, drugi dio zimskih, “skijaških” praznika ipak će ostati. Što će točno biti s proljetnima, tek nam je za saznati. Iako objave u medijima već kruže, točna odluka se ipak još ne zna.
foto: Freepik