Zašto djeca ne vole zdravu hranu? Zato što je ‘dobra za njih’
Činjenica je da su djeca po pitanju hrane skeptična – od boje, mirisa i okusa, pa do same konzistencije određenog jela. Ponekad nam se čini kao da već izdaleka osjete našu nervozu i strah dok kuhamo i pokušavamo im ‘podvaliti’ neku namirnicu čiji nisu baš ljubitelji. Kao da imaju ugrađene senzore za zdravu hranu i ne žele niti otvoriti usta kada im se nešto zeleno približava na vilici, a ni malo ne pomažu optimistične priče o Popaju koji je jeo špinat i narastao velik i jak, niti pjesmice kojima im pokušavamo odvratiti pažnju, glumljenje da smo avioni, kamioni i slično.
Jedno je istraživanje međutim, donekle rasvijetlilo problem zašto nekoj djeci čak niti najinovativnije taktike ne pomažu da ih uvjerimo da jedu zdravu hranu.
Nemojte im reći da je to zdrava hrana
Naime, prema tom istraživanju, ako djeca znaju da je to što im nudimo ‘dobro za njih’, gotovo sigurno tu hranu neće pojesti! Zašto? Jer pretpostavljaju da nema dobar okus.
Profesor Ayelet Fishbach iz poslovne škole ‘Chicago Booth’ istaknuo je sljedeće:
– Čini se da djeca predškolske dobi misle kako hrana služi isključivo dvjema svrhama – ili da bude ‘dobra za njih’ ili da ima dobar okus. Smatraju kako ovo dvoje ne može ići zajedno. Dakle ako im govorite da će od mrkve narasti i daće im vid biti bolji, u stvari ih odbijate od toga da pojedu mrkvu. Ako želite svoje dijete privoljeti da pojede tu mrkvu, trebate mu je jednostavno dati i šutjeti ili napomenuti eventualno daje ukusna i to je sve –savjetovao je Fisbach.
Bolje šutjeti ili samo spomenuti da je jelo ‘ukusno’
Istraživanje je izvršeno na 270 predškolske djece i obuhvatilo je nekoliko eksperimenata. Djeci su čitane priče o djevojčici koja je imala neku hranu za užinu. U nekim pričama ona je zainteresirana za hranu jer je hrana ‘dobra za nju’, u nekim zato što je ukusna, dok u ostalima nije objašnjeno zašto je djevojčica zainteresirana za hranu. Djeca su u svakoj priči, gdje se spominjalo da je hrana ukusna ili nije bilo ništa pojašnjeno, jela više hrane, a tamo gdje se spominjalo da je zdrava, djeca nisu bila zainteresirana za jelo.
Nikako nemojte pretjerivati, proizvoditi prenaglašene zvukove “mmmm'” i “kako je ovo finoooo'” jer će djelovati umjetno i od obroka radite predstavu što svakako treba izbjeći.
Uživajte u hrani, pa će vaša djeca lakše probati
Još jedna važna činjenica da predškolska djeca obično oponašaju druge i vole se na njih ugledati, a ponajviše oponašaju svoje roditelje. Dakle, budite im uzor. Ako vide da vi nešto jedete i pritom uživate, veća je šansa da će i sami htjeti do probati. Ali nikako nemojte pretjerivati, proizvoditi prenaglašene zvukove ‘mmmm’ i ‘kako je ovo finoooo’ jer će djelovati umjetno i od obroka radite predstavu što svakako treba izbjeći.
Također, stručnjaci tvrde da je kod djece važno stvoriti rutinu, dakle obroke servirati otprilike u isto vrijeme i pokušati izvesti da cijela obitelj jede u isto vrijeme, za istim stolom. Ako je to neizvedivo prilikom tjedna, onda bi se prakticiranju zajedničkog obroka svakako trebalo usmjeriti vikendima. Na taj način, djetetu će obroci “prijeći u naviku” i jest će bez prevelikog propitivanja što je servirano na tanjuru.
Također, stručnjaci tvrde da je kod djece važno stvoriti rutinu, dakle obroke servirati otprilike u isto vrijeme i pokušati izvesti da cijela obitelj jede u isto vrijeme, za istim stolom
Kada obrok jednom završi (bilo da je sve na tanjuru pojedeno ili ne), treba dijete naučiti da nema povratka i da hrana nakon toga više neće biti servirana i da nema ništa do sljedećeg obroka. To će također vaše dijete naučiti da je bolje da pojede što više prilikom jela.
Na kraju, treba istaknuti da su djeca puno pametnija i lukavija nego što mislimo. Ako počnemo izvoditi predstavu i naglašavati kako su brokula, kelj, blitva i špinat “jaaakooo zdravi”, prije nego što hrana uopće i bude poslužena, djeca će ‘nanjušiti’ kvaku i ta će im namirnica automatski postati sumnjiva i odbojna.
foto: Freepik