Odrasli ili čuvaju plišance iz djetinjstva ili još spavaju s njima
Iako plišane igračke najčešće povezujemo s djetinjstvom, sve više istraživanja pokazuje da ih velik broj odraslih i dalje ima – i to s vrlo dobrim razlogom. Naime, psihologija danas na ovu pojavu gleda potpuno drugačije nego prije: ne kao na nešto djetinjasto, nego kao na zdrav način nošenja sa stresom i emocijama.
Prema istraživanjima, čak oko 40 posto odraslih i dalje spava s plišanom igračkom, a gotovo polovica ih čuva svoje igračke iz djetinjstva. Razlog nije nostalgija sama po sebi, nego osjećaj sigurnosti i utjehe koji takvi predmeti pružaju.
Stručnjaci objašnjavaju da su plišane igračke takozvani “prijelazni objekti” – pojam koji je uveo psiholog Donald Winnicott. Riječ je o predmetima koji pomažu djeci da lakše prebrode odvajanje od roditelja, ali ta potreba za sigurnošću ne nestaje u potpunosti ni u odrasloj dobi. Upravo zato mnogi odrasli i dalje pronalaze utjehu u poznatim, mekanim predmetima.
U svakodnevnom životu, plišanci mogu imati vrlo konkretne koristi. Njihovo grljenje može smanjiti stres, usporiti rad srca i pomoći tijelu da se opusti. Taj fizički kontakt aktivira procese u tijelu povezane s osjećajem sigurnosti i smirenosti, slično kao i zagrljaj druge osobe.
Osim toga, mnogima pomažu i kod spavanja. Plišana igračka može postati dio večernje rutine koja signalizira tijelu da je vrijeme za odmor, što posebno pomaže osobama koje se bore s anksioznošću ili nesanicom.
Ne treba zanemariti ni emocionalnu dimenziju. Plišanac često budi uspomene na djetinjstvo i bezbrižnije razdoblje života. Takva nostalgija, prema istraživanjima, može smanjiti stres i povećati osjećaj povezanosti i zadovoljstva.
U nekim slučajevima, plišane igračke koriste se čak i kao pomoć u terapiji – primjerice kod osoba koje se nose s traumama, tjeskobom ili osjećajem usamljenosti. One tada služe kao siguran “alat” za smirivanje i emocionalnu regulaciju.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da je važno zadržati ravnotežu. Sve dok privrženost plišanoj igrački ne ometa svakodnevno funkcioniranje ili odnose s drugim ljudima, nema razloga za zabrinutost. Problem može nastati tek ako osoba počne izbjegavati društvo ili aktivnosti zbog te vezanosti.
Zaključno, imati plišanu igračku u odrasloj dobi nije ni čudno ni nezrelo – naprotiv, može biti znak da osoba razumije vlastite emocionalne potrebe i zna kako se umiriti u stresnim situacijama. U svijetu punom pritiska i nesigurnosti, ponekad je upravo ta mala, mekana “utjeha” ono što nam pomaže da se osjećamo bolje.
foto: Freepik