Učiti djecu materinjem jeziku u državi u kojoj ste dio nacionalne manjine najveći je izazov svim roditeljima i udruženjima koji nastoje očuvati uz jezik i kulturu i običaje. Da učenje jezika ne ide na silu svjesni su u mađarskom Vijeću nacionalne manjine Grada Zagreba pa djeci nude mogućnost učenja kroz zanimljiva druženje. Jedno od njih je i Odred izviđača Mađara “Zrínyi Miklós” u kojem se djeca kroz uobičajene obveze izviđača druže na materinjem jeziku njihovih roditelja.
Osim učenja jezika i kulturnih običaja, djeca na druženjima pronalaze i prijatelje
Udruga djeluje u više skupina: poletarci i pčelice, izviđači, mlađi brđani i brđanke i stariji brđani i brđanke.
Odred izviđača „Zrínyi Miklós” osnovan je s ciljem da pomogne upoznavanje i njegovanje tradicije, narodnih običaja i kulture mađarskog naroda, skrbeći istovremeno, prema svojim mogućnostima, i za ostvarenje uvjeta obrazovanja na njihovu jeziku. Odred uzima sebi u zadatak i razvijanje prijateljstva i svih oblika konstruktivne suradnje izviđača Hrvatske i Mađarske,a naročito uzajamno upoznavanje kultura i širenje kulturne suradnje među zemljama.
-Imamo stalne aktivnosti koje imaju sva udruženja izviđača no druženja su na mađarskom jeziku. Neka djeca znaju više neka manje naš materinji jezik no ovdje ga aktivno koriste, vježbaju i time čuvaju od zaborava istaknuo je Zoltan Balaž-Piri, voditelj izviđača, ujedno i predsjednik Vijeća mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba ali i tajnik koordinacije svih nacionalnih manjina u Zagrebu.
Kroz program „Upoznajmo Hrvatsku, izviđači upoznaju Mađarsku“ organiziraju posjete raznim krajevima obje zemlje, tako su do sada već posjetili Kopački rit, Rastoke, spilje po Hrvatskoj, Balaton, Siget, Somogyvár, splavarili Dravom itd.
Balaž-Piri je istaknuo da je sudjelovanje u izviđačima dobro zbog niza aktivnosti koje djecu pripremaju za život. Tako odlaze od kuće na razna natjecanja koja traju i do dva tjedna gdje se djeca uče brinuti sama o sebi.
-Kada odemo negdje u šumu ili na natjecanje kao grupa se dogovaramo gdje ćemo smjestiti šatore, gdje zapaliti vatru, odnosno, djeca se uče organizirati prostor, čistiti iza sebe i drugih, dežurati, kuhati, prati i slično. U natjecanjima se ocjenjuje koja grupa je to sve najbolje napravila pa djeca uče i od drugih – istaknuo je Balaž-Piri.
Dodao je da je prednost izviđača i što se starija djeca uče biti lideri, tj. oni su vođe skupina pa se brinu o mlađima i uče odgovornosti. Kada se svim tim prednostima doda i praksa razgovora na mađarskom jeziku jasno je da je ova vrsta druženje idealna.
U izviđačima sudjeluju djeca oba spola i raznih godišta, a za vrijeme druženja, kada se svi okupe oko vatre pričaju se mađarske legende i priče i pjevaju stare pjesme.
-Zanimljivo je da dosta djeca koja idu u izviđače idu i na citraški orkestar, tj glazbenu sekciju u kojoj uče svirati citru koja se u Mađarskoj očuvala kao narodni instrument, čak i u 20-om stoljeću – ispričao je. Dodao je da djeca tu uče svirati narodne pjesme, a time i kulturu.
Djeca su formirala i sastav “Ady” s kojim nastupaju na raznim druženjima dok druga djeca idu u dramsku ili literalnu sekciju pa glume ili recitiraju narodne bajke i pjesme.
-U očuvanju jezika i običaja puno nam pomaže što imamo jednu vrtićku skupinu na mađarskom jeziku u vrtiću Potočnica na Trešnjevci i što imamo mogućnost škole po B i C modelu pa djeca i tu imaju praksu korištenja našeg jezika – istaknuo je Zoltan.
U OŠ Ivana Gundulića u Gundulićevoj ulici nastava se održava po B modelu za prva četiri razreda pa djeca dio predmeta imaju na mađarskom, a dio na hrvatskom jeziku. Nastavni predmeti na mađarskom jeziku su mađarski jezik, priroda i društvo, glazbena kultura dok se na hrvatskom jeziku održava nastava hrvatskog jezika, matematike, likovne kulture i tjelesnog odgoja.
Nakon završenog 4. razreda učenici nastavljaju školovanje po modelu C njegujući mađarski jezik i kulturu. Oni dolaze iz cijelog Zagreba. Osim mađarskog jezika učenici uče o mađarskoj povijesti, o nacionalnoj kulturi i geografskim obilježjima. Također su uključeni u brojna događanja koja u gradu organizira Mađarsko kulturno društvo i Zajednica Mađara grada Zagreba.
*Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija