Roditelji prerano djecu vade iz ‘jajeta’, ne vežu ih čvrsto u autosjedalici, sjede im u krilu…
Zabrinjavajući su podaci udruge Roda koja je provela istraživanje vežu li roditelji djecu u sjedalice te čine li to na pravi način. Prema podacima iz devet hrvatskih gradova (Vinkovci, Osijek, Sv. Ivan Zelini, Krapina, Zagreb, Zaprešić, Rab, Dubrovnik i Zadar) u kojima su provjerili 1.320 automobila s ukupno 1.764 djece došli su do poražavajućeg podatka da se svako drugo dijete u Hrvatskoj vozi u automobilu potpuno nevezano.
Da je situacija doista takva uvjerili smo se i sami na jučerašnjoj akciji Roda kada su na parkiralištu MUP-a u Heinzelovoj ulici u Zagrebu provjeravali sigurnost djece. Pomoć ili provjeru rabe li dobro autosjedalice zatražilo je više od 30 roditelja od kojih su mnogi sjedalicu koristili na potpuno kriv način.
– Rezultati istraživanjasu pokazali su da se svako drugo dijete u Hrvatskoj prevozi u automobilu u potpunosti nezaštićeno. Najčešće roditelji griješe jer prebacuju djecu prerano iz jajeta u autosjedalicu i to ih okrenu u smjeru vožnje ali rade greške i kod djece predškolske i rane školske dobi koja se prerano vežu samo sigurnosnim pojasom – pojasnila je Lana Pervan iz udruge Roda.
Među roditeljima koji su došli po savjet za siguran prijevoz svoje 15 mjesečne Mie bili su i roditelji Iva i Domagoj. Iskreno su priznali da su Miu vezali u jaje no da jaje nisu vezali sigurnosnim pojasom. Mislili su da je sjedalicu dovoljno blokirali suvozačevim sjedalom.
Lana Pervan odmah im je kazala da takav način nije dobar jer nema svrhu vezati dijete za sjedalicu ukoliko sjedalica neće biti učvršćena s pojasom. Prihvatili su kritiku i pratili savjete kako dijete treba pravilno vezati.
– Dijete u sjedalici treba bit čvrsto vezano, toliko da između remena i ključne kosti stane samo jedan naš prst. Ako dijete vežemo u ‘jaje’ prvo treba kraću stranu pojasa provući kroz utore i zakvačiti ga, a potom drugu, dužu stranu pojasa provući sa stražnje strane sjedalice – objasnila je Pervan.
No, dodala je, da bi sjedalica bila sigurna pojas kojim je vezana treba jako stegnuti, a ukoliko se sjedalica izmiče i nestabilna je, očito ne odgovara tipu automobila o čemu je trebalo voditi brigu prije kupnje sjedalice. Također je objasnila da ručku jajeta treba okrenuti prema naslonu stražnje klupe kako bi se u slučaju sudara spriječilo poklapanje sjedalice.
Iznijela je i podatak da su djeca koja se prevoze u suprotnom smjeru od smjera vožnje za 30 posto sigurnija od djece koja se voze u smjeru kretanja pa je preporučila da se ne forsira s napuštanjem jajeta. Iz jajeta, odnosno prve sjedalice djeca bi treba preći u veću tek nakon što ispune neke uvjete:
Trebaju navršiti godinu dana, moraju znati hodati i imati više od 10 kilograma.
Istaknula je i da svaka sjedalica ima rok valjanosti koji iznosi oko 6 godina no da to na svakoj piše. Nakon tog perioda, objasnila je, proizvođač ne garantira da će sjedalica pružiti uobičajenu sigurnost tog model jer se zbog godina i izlaganja suncu zna čak i raspasti.
Pervan je istaknula i da postoje roditelji koji još uvijek nisu svjesni da je dijete koje se prevozi u naručju druge osobe u potpunosti nezaštićeno, te napomenula da mnogi koriste autosjedalicu za dijete, no dijete u nju stavljaju bez vezanja.
Prema provedenom istraživanju ako su vozač i suvozač nevezani, vjerojatnost da djeca u vozilu također nisu vezana je trostruko do četverostruko veća. Rezultati pokazuju da, ako je dijete u vozilu vezano, vrlo je visoka vjerojatnost (oko 85%) da su vezani i vozač i suvozač.
Stranci vežu djecu
Siguran prijevoz djece u automobilima čini se da je najvažniji Zagrečanima gdje ih je 80 posto koristilo autosjedalice. Najmanji postotak od 24% (29%) utvrđen je u Sv. Ivanu Zelini.
U čak devet gradova u kojima je istraživanje provedeno, dvoje od troje djece uopće nije vezano i na taj način je potpuno nezaštićeno.
Zanimljivi su podaci s Raba gdje su promatrači bilježili i porijeklo automobila (domaće odnosno strane registarske tablice) te je iz tih rezultata vidljivo da su skoro sva djeca u vozilima sa stranim tablicama bila vezana i to odgovarajućim sustavom vezanja (83%). S druge strane, tri četvrtine djece u vozilima s domaćim tablicama nije uopće bilo vezano (78%).
30 sekundi koje djetetu mogu spasiti život
Nevezanjem djeteta u automobilu roditelji pokazuju neodgovornost prema djetetu, a opravdanja da idu na kratke relacije ne drže vodu.
Iz udruge Roda istaknuli su da se čak 80% prometnih nesreća s nastradalima odnosi baš na kratke relacije. Istovremeno, za vezanje djeteta u autosjedalicu ili pojasom ne treba više od 30 sekundi.
-To je 30 sekundi koje mogu značiti razliku između sretnog i bezbrižnog života ili tragedije koja će obilježiti cijeli život obitelji – upozorili su iz udruge Roda.