Usporeno odrastanje zahvaća nove generacije
Termin “usporeno odrastanje”, označava pomjeranje tradicionalnih životnih prekretnica — poput završetka školovanja, zaposlenja, osamostaljenja, braka i osnivanja obitelji — na kasnije životne godine. Kako pokazuje analiza Pew Research Centra i razgovor s mladima iz generacije Z, odrasli životni momenti se pomiču, pa je primjerice financijska neovisnost u dobi od 25 godina sada ekvivalent ranije dobi od 21 godine.
Zašto se događa?
1. Društvene i ekonomske promjene
- Sve veći broj mladih sada nastavlja školovanje dulje, što odgađa ulazak u potpuno radno doba.
- Puno posla je u sektoru znanja, koji zahtijeva veće obrazovanje i specijalizaciju.
2. Dodatna roditeljska skrb i zaštita
- “Sigurnosna kultura” — s više nadzora, manje nezaštićenog rizika — sprečava prirodnu prilagodbu mladih na neovisnost. To, uz ogromno roditeljsko planiranje i provođenje, znači da mladi brže priviknu na model kontrole, a kasnije samostalno djelovanje postaje izazov.
3. Duži životni vijek i promjena društvenih normi
- Psihologinja Jean Twenge navodi spor životni ritam kao uzrok: zbog dužeg očekivanog životnog vijeka, mladi se manje žure ispuniti „odrasle“ ciljeve poput braka zato što imaju “više vremena”.
4. Kulturni zaokret u percepciji “odraslosti”
- Tradicionalna “velika petorka” koja čini važna životna obilježja (škola, posao, seljenje od roditelja, brak, djeca) danas dolazi mnogo sporije. Iako mnogi to vide negativno, Stručnjaci smatraju da ova tranzicija može biti zaštićujuća — omogućava završetak obrazovanja, uspostavljanje čvrstih odnosa i iskusniju integraciju u posao i samostalan život.
Tko je obuhvaćen?
Generacija Z (rođeni otprilike od sredine 2000-ih nadalje) najizraženije prakticira usporeno odrastanje. Oni kasnije stječu vozačku dozvolu, manje prate tradicionalne društvene korake poput izlazaka, braka, djece ili samostalnog stanovanja — često ne zato što ne žele, već zato što se unutar njih formirao drukčiji odnos prema riziku, ekonomiji, obrazovanju i društvenom pritisku.
U širem kontekstu, usporeno odrastanje može se povezati i s konceptom izranjajućeg odrastanja koji je popularizirao Jeffrey Arnett — vrijeme produljene tranzicije do punog odrastanja, potaknuto tehnološkim, seksualnim i društvenim revolucijama te promjenama u položaju žena u društvu.
Zašto može biti štetno?
1. Odgođeno osamostaljenje i stres
Odgađanje financijske i društvene neovisnosti može povećati osjećaj nesigurnosti i anksioznosti, što može utjecati na samopouzdanje i osjećaj pripadnosti.
2. Ekonomska i društvena nejednakost
Odugovlačenje u tranziciji do odraslosti često je privilegija onih s boljim obrazovanjem i većim resursima. Oni koji si to ne mogu priuštiti, mogu doživjeti kriznu tranziciju u odraslost — što zahtijeva veću institucionalnu podršku.
3. Socijalna izolacija i emocionalni razvoj
Istraživanja o socijalnoj izolaciji pokazuju da izolacija u ranoj odrasloj dobi može povezati s bržim starenjem mozga. Te posljedice mogu dodatno otežati proces stasavanja i samostalnosti.
Kako se usporeno odrastanje odražava?
- Obrazovanje: Familiarizacija s višim stupnjem školovanja i kasnijim ulaskom na tržište rada.
- Obiteljski i roditeljski modeli: Rani sustav zaštite — nadzor, asistencija, manje rizika.
- Ekonomija i stambeni uvjeti: Visoki troškovi stanovanja, nedostatak podrške za mlade (npr. jeftini stanovi, programe za mlade profesionalce).
- Kulturne vrijednosti: Promjena u definiciji „uspješnog odraslog života“, gdje samostalan život, brak i obitelj dolaze poslije i drukčije se vrednuju.
Zaključak
Usporeno odrastanje nije prijestup — to je generacijski odgovor na promjene obrazovne paradigme, ekonomiju, tehnologiju, i očekivanja. Daje vremena, ali i stvara izazove — osobito za emocionalnu, financijsku i društvenu samostalnost. Uključivanje politika koje omogućavaju pravedan pristup obrazovanju, stanovanju i prilici za rad mogu pomoći brzom, ali i sigurnom ulasku u odraslost.
foto: Freepik