Peščenica-Žitnjak nosi duh “starih vremena”, ali se puno ulaže u rekonstrukciju
Peščenica – Žitnjak gradska je četvrt smještena na jugoistočnom dijelu grada Zagreba, a osnovana je 14. prosinca 1999 godine. Naime, do tada su postojale dvije odvojene gradske općine – Peščenica i Žitnjak koje su potom ujedinjene u ovu konačnu cjelinu kakvu poznajemo i danas.
Površina ove četvrti nešto je veća od 35 četvornih kilometara, što ju ujedno čini i jednom od najvećih gradskih četvrti. Čine ga naselja: Stara Peščenica – povijesna jezgra četvrti, Donje Svetice, Volovčica, Ferenščica, Borovje, Folnegovićevo naselje, Borongaj, Kozari Bok, Kozari Putovi, Vukomerec, Petruševec, Resnik i Ivanja Reka.
Ova četvrt često se smatra grubom, radničkom te industrijskom zonom grada, a kako je velike površine definitivno možemo zaključiti kako odrastanjem tamo nisu sva djeca imala lakoću dostupnosti određenih sadržaja u četvrti, kojih i tako nema previše. No, čini se, i broj djece je u laganom padu što nam je potvrdio i predsjednik četvrti, Tomica Rižmarić, koji kaže da se srećom ne radi o drastičnom padu, ali padu koji na žalost prati cjelokupnu demografsku sliku cijele države.
No, bez obzira kakva ta slika bila, ona druga, slika Peščenice same, znatno se popravila unazad pet godina. Obnavlja se i gradi na sve strane.
-U proteklih pet godina mnogo sredstava smo uložili u rekonstrukciju i gradnju novih dječjih igrališta, ali i obnovu i gradnju sportskih terena. Izdvojio bih nova sportska igrališta, stolove za stolni tenis i dječje igralište u Strugama na Žitnjaku, gdje do prije nekoliko godina nije postojao sadržaja ni za djecu ni za odrasle. Sada su tamo suvremeni sportski sadržaji i novo dječje igralište. Rekonstruirali smo zapuštena dječja igrališta u Ulici Antuna Vugrina, Ulici Resnik I, Jazveničkoj ulici, Petruševcu, Ulici Ferenščica I, kod Kolarove 16, u Laurenčićevoj ulici i Ulici Otona Župančića te park ”Šumica” i dječje vježbalište n Borongaju. Rekonstruirali smo školska igrališta osnovnih škola Frana Krste Frankopana, Lovre pl. Matačića te sportsko igralište srednjih škola u MO Peščenica, a u sklopu dana mjesnih odbora Ferenščica, Peščenica, Borongaj i Folka organizirali smo brojne aktivnosti za najmlađe – poručio je predsjednik četvrti.
Osim parkova i igrališta, popravlja se i stanje škola i vrtića. Škole i vrtići su u sve boljem stanju.
Tako je u prošlom mandatu završena energertska obnova OŠ Fran Krsto Frankopan na Donjim Sveticama, OŠ Petra Preradovića na Volovčici, OŠ Augusta Cesarca na Ferenščici, OŠ Lovre pl. Matačića u Folnegovićevom naselju. Izgrađena su dva potpuno nova vrtića u Ivanjoj Reki i u Žitnjaku, a gradi se i dječji vrtić na Borovju koji se čeka desetljećima. Desetljećima se čeka i OŠ D. Kušlana na Staroj Peščenici, a trenutačna gradska uprava je riješila imovinsko-prave odnose za početak gradnje dugo očekivane škole. Proširuje se i OŠ Borovje, a što se također čekalo dugi niz godina, pa će ta škola prijeći i na jednosmjenski model nastave.
Čini se da je vijeće gradske četvrti zaozbiljno shvatilo probleme i potrebe djece te da se tim stvarima žele baviti.
-Zadatak mjesne samouprave je kontinuirano unaprjeđenje sve infrastrukture pa tako i one za djecu. Ova gradska uprava ambiciozno i dosad neviđenim tempom gradi nove vrtiće i to smatramo problemom koji se sada uspješno rješava. Novi kulturni programi koje je pokrenuo Grad producirali su brojne predstave i ostala događanja za djecu, kao i Plan potreba Gradske četvrti, Plan mjesne samouprave za organizaciju događanja, daje nam mogućnost organizacije raznih događanja na Peščenici i Žitnjaku. Na Peščenici djeluje i fantastičan kulturni centar KNAP koji ima brojne programe i aktivnosti za djecu i mlade – nabrojao je Rižmarić.
U ovom mandatu, vijeće gradske četvrti također ima neke ambicije, pa tako planiraju uređenje dječjih igrališta kod novog dječjeg vrtića na Žitnjaku, također na Peščenici u Trpinjskoj ulici, u Ulici Divka Budaka ispred kućnog broja 4-6 te u Budakovoj kod dječjeg vrtića. Planiraju urediti i vježbalište u Ulici Charlesa Darwina i zelenu površinu u Ulici Nede Krmpotić te izgraditi dječje igralište sa spravama za djecu s teškoćama u razvoju kod Kolarove 15. Izdvojili su i novo dječje igralište koje se planira ove godine u Nartskoj ulici na Donjim Sveticama te rekonstrukciju dječjeg igrališta “Šumica” u Kozari Boku.
Predsjednik gradske četvrti smatra da se radi, puno, i da treba i više te shodno tome smatra da gradska četvrt poput njegove ima dobru podlogu za kvalitetno dječje odrastanje. Najveću prednost vidi u prostranim zelenim površinama koje su dijelovi još u 20. stoljeću planski izgrađenih naselja. Tu su i sportska igrališta te parkovi, u kojima se djeca mogu igrati.
Predsjednik Rižmarić dosta je nahvalio i Kulturni centar KNAP te smo zato popričali i s njegovim ravnateljem, Igorom Weidlichom.
On smatra kako su upravo Centri za kulturu jako važan puls četvrti jer su mnogim građanima svih generacija, a pogotovo djeci, prvi doticaj s kulturom, pa je njihova važnost velika i neupitna.
-Centri rade kvartovski, osluškuju susjedstvo, znaju potrebe građana koji k njima gravitiraju. Upravo ih to stavlja izvan položaja nekog kulturnog elitizma jer izravno odgovaraju na potrebe građana za kulturom i edukacijom. Štoviše, moraju biti i cjenovno prihvatljivi, a brojne sadržaje nude i besplatno, a da kvaliteta kulture ostane neupitna. Upravo stoga djeca mogu u centrima početi dobivati svoju dozu kulture, ne samo kao promatrači nego i neposrednije jer je ozračje lakše – tu su druženja s umjetnicima, edukatorima, pedagozima… Djeca mogu isprobati od svega pomalo, vidjeti što im se sviđa, mijenjati mišljenje, a sve to ih navodi i uči i kulturnom bontonu i vještinama uz koje se lakše socijaliziraju i onda mogu tražiti neke druge sadržaje koji su možda malo više udaljeni od ‘susjedstva’. I ja sam se počeo baviti kulturom upravo jer me majka u predškolskoj dobi vodila u isti centar kojem sam danas ravnatelj – ispričao nam je Weidlich.
Odaziv na aktivnosti Centra je velik, što pokazuje da djeca, prvenstveno ona mlađe životne dobi, žude za takvim sadržajima, koji se, saznajemo, itekako brižljivo osmišljavaju. Pravila nema, svima je zanimljivo sve!
-Centar privlači stotine mališana i oni su velika vrijednost naše zajednice, ali i velik ponos stručnih suradnika koji za njih programe osmišljavaju. Teško je izdvojiti najposjećenije jer svatko ima svoje preference, a mi smo svjedoci da su sve radionice popunjene, od glazbenih do dramskih i plesnih, pa do naših programa za djecu kao što su kazališne predstave, koje su nerijetko za mališane besplatne, a tu je i tradicionalna Priča prije ručka subotom s uvijek drugačijim temama i aktivnostima. Ne treba ni spominjati da golem odaziv imaju naši veliki programi poput Fašnika ili Božića u KNAP-u – prokomentirao je ravnatelj.
On smatra kako Kulturni centri unatoč digitalizaciji s kojom djeca danas odrastaju, mogu ponuditi puno toga, pa čak ustvari, i baš zato, predvoditi na polju zadovoljavanja dječjih interesa. Samo je potrebno ići i u korak s vremenom i ne zaboraviti da se stvari mijenjaju.
-Mi smo upravo dogovorili STEM radionice, povrh svih radionica koje već imamo, a još je toliko toga u planu. Dužnost centara je da osluškuju aktualno bilo građana i njihovih potreba, pa tako i za najmlađe. Ako slušate i djelujete sada, ne možete ostati zarobljeni u prošlim vremenima – dometnuo je Weidlich, dodajući kako je i Grad Zagreb prepoznao važnu ulogu centara za kulturu, povećavši im i sredstva potrebna za rad. Kaže, sada imaju sredstva i svu potrebnu podršku, samo treba biti kreativan, poznavati što djeca žele i to im ponuditi. Ono što bi im ipak trebalo je više prostora jer su sve prostorije centra ispunjene radionicama koje polazi oko 600 polaznika, velikim dijelom mališana. Da imaju još praznih prostorija, ravnatelj Weidlich je siguran da bi i njih napunili novim radionicama i djecom u roku od dva do tri mjeseca jer uvijek ima upita za još.
Prepoznao je i koliko je važno da djeca tijekom odrastanju sudjeluju u ovakvim aktivnostima on nemalog značaja za njihov razvoj.
-Ovo je za djecu način da otkriju svoje svjetove, da mijenjaju mišljenja, da razvijaju komunikacijske i socijalizacijske vještine te da budu pod stručnim vodstvom gdje ih nitko ne osuđuje i ne prosuđuje. Siguran sam da to prepoznaju i roditelji i djeca i zato nema ljepših zvukova u centru od veselih glasova mališana koji posjećuju naše programe, a slušamo ih skoro svakodnevno – poručio je.
No, kao što smo i spomenuli, Pešćenica-Žitnjak je velika četvrt i nemaju svi jednake mogućnosti sudjelovanja u svemu, pa su tako mnogi odrasli bez aktivnosti Kulturnog centra, ali s nekim drugim blagodatima.
-Tijekom odrastanja nisam doslovno niti bila svjesna da u našoj četvrti postoji Kulturni centar jer mi nije bio blizu. U kino smo išli, ali u grad, često u Kinoteku, kasnije u kino Europa. Sjećam se i odlaska u Muzej grada Zagreba, pa na gledanje baleta na ledu u Dom sportova, ali imam osjećaj da se u četvrti ništa nije zbivalo. Po meni su i tada, ali i danas najveće prednosti mir, privatnost, to što kvartovi nisu toliko preizgrađeni kao u mnogim drugim dijelovima grada – ispričala je Nevenka Rogušić koja je odrasla u Folnegovićevom naselju. Dodaje kako bi voljela danas za djecu više manifestacija na otvorenom i u drugim dijelovima kvarta, ne samo u centru KNAP, čije blagodati ipak koristi.
-Odemo pogledati poneku predstavu, vodim i djecu, ali odem i ja s prijateljicama. Centar mi je najkorisniji za vrijeme školskih praznika, tada pozorno pratim kakve programe i radionice nude jer to mi je onda spas – da djeca ne sjede po cijele dane kod kuće. Super je imati neki izbor u kvartu i ne morati uvijek voziti do centra grada ako želiš dijete uključiti u nešto – komentirala je Rogušić.
No, ima onih koji smatraju da i četvrti nedostaje urbanog karaktera te da ima puno prostora za pomak.
-Četvrt je u jednu ruku mirna i nekako zaklonjena, ali ustvari nedostaje života. Posebno sada, zimi, sve je nekako blatnjavo i pusto. Da, imamo dosta zelenih površina, ali one uopće nisu dobro iskorištene – ili su zarasle i blatnjave ili su teren za neku buduću zgradu. Nikako da se netko sjeti i da od tih površina napravi nešto lijepo, pametno, korisno, ugodno za šetnju. Također, promet je grozan i automobili nekad divljački jure malim uskim uličicama, pa za djecu možda nije svugdje najsigurnije – dometnula je Maša Pilaš.
foto: Dječja posla