Edukacija i savjeti Istaknute teme

Socijalne mogućnosti novorođenčeta – trebaju li bebe nešto više od hranjenja i mijenjanja pelena?

Socijalne mogućnosti novorođenčeta

Socijalne mogućnosti novorođenčeta veće su nego što se ranije mislilo


Da, novorođenče većinu vremena jede i spava. Stoga se briga za bebu u prvi mah može činiti kao puko mehaničko izvršavanje određenih radnji. No, bebini osjećaji su u stvari veoma složeni. Od rođenju je spremna za socijalne smjernice koje ćete joj dati. Iako ste vi nekad preumorni da biste primijetili, vaša briga i ljubav imaju dubok utjecaj na razvijajući um vaše bebe.

Bebe nisu rođene kao prazne, neispisane ploče, već imaju znatne kapacitete koji im pomažu da: prepoznaju glasove i lica, komuniciraju i razvijaju razumijevanje za ponašanje drugih.

Donosimo vam nekoliko primjera socijalnih “podviga” koje bebe mogu izvesti u prvim danima svoga života:

Bebe vole da im se tepa

Kada se obraćaju bebama, odrasli često promijene boju glasa, govore melodičnije, polaganije, više ponavljaju određene riječi. Takav način govora olakšava bebi da shvati vaše emotivne namjere, a pomaže joj i u učenju govora. Također, stručnjaci su ustvrdili da bebe radije slušaju glasanje drugih beba i djece nego govor odraslih.

Novorođenčad prepoznaje majčin glas

Bebe mogu čuti još u maternici, i kao rezultat toga, već su upoznate s majčinim glasom. Stručnjaci su to potvrdili i malim eksperimentom, puštajući bebama unaprijed snimljene ženske glasove, uključujući i majčin. Bebama se uvijek svidio glas njihov emajke više nego drugi ženski glasovi.

Štoviše, majčin glas ima smirujući efekt na bebu. U studiji koja je vršena na prerano rođenoj djeci, otkriveno je da bi im se srce uvijek laganije kucalo kada bi začuli majčin glas.

Novorođenčad prepoznaje materinji jezik

Svaki jezik ima svoj karakterističan ritam , i bebe ga prepoznaju. Jedan od eksperimenata koji ovo potvrđuje izveden je na bebama iz Francuske, starima svega 4 dana. Slušale su istu osobu kako priča iste priče, prvo na francuskom, a potom na ruskom jeziku. Bebe su pokazivale očiglednu naklonost prema verziji na francuskom jeziku, odnosno onome kojeg su slušale dok su još bile u maternici.

Bebe preferiraju određene karakteristike na licu i vole gledati u njega

Bebe vole gledati ljudska lica i pritom imaju vlastiti ukus. Na primjer, više vole lica s otvorenim očima te sretnije izraze lica. U jednom eksperimentu bebama su pokazani sretni i uplašeni ljudi. Bebe su pokazivale veće zanimanje za gledanje sretnijih lica.

Djeca mogu prepoznati lica svojih roditelja

Tek rođene bebe vide mutno, a vid im je najoštriji na rubovima oka, umjesto u samom centru. no, čini se da bebe, iako tako male, mogu razlikovati majčino lice između lica neznanaca.

Tako su u jednom eksperimentu babama starima između 12 i 36 sati prikazivali snimke ljudskih lica te su bebe pokazale očitu naklonost prilikom gledanja lica svoje majke naspram ostalih lica.

Novorođenčad voli gledati ljude koji ih gledaju u oči i koji im se obraćaju

Bebe vole gledati ljude u oči, a kontakt očima najčešće prekidaju kada su umorne ili prestimulirane. Eksperimenti rađeni s bebama pokazali su da ih više zanimaju slike na kojima su  ljudi koji ih gledaju “ravno u oči” od onih koji su skrenuli pogled. Jednako tako, bebe su više zanimale slike ljudi koji su prije toga “razgovarali” s njima, ali samo ako su ih pritom gledali u oči. slike neznanaca nisu toliko pobudile zanimanje beba.

Bebe su pod stresom kada se osobe koje brinu o njima čine emocionalno nedostupne

Bebe vole animaciju, lica koja su izražajna i koja reagiraju na ono što se događa oko njih. Stručnjaci su prvo mislili da se sklonost beba prema animaciji pojavljuje kasnije, no u stvari se pojavljuje relativno rano.

Stručnjaci su u ovom istraživanju tražili od odraslih osoba da se normalno igraju i zabavljaju sa svojim bebama te iznenada, tijekom igre, poprime neutralan izraz lica. Reakcije beba su snimljene i tumačene. Kod beba se u trenucima roditeljske “promjene” uočila očigledna nelagodna, nisu više bile fokusirane na igru, opao im je nivo pažnje, a neke su se i uznemirile.

Novorođenčad više obraća pažnju na ono što vas zanima

Prateći pogled vaše bebe njoj je izvrstan alat za učenje. Gleda što vi gledate, zašto to gledate i na koji ćete način koristiti to što gledate. Na taj je način njezina pažnja usmjerena na važne stvari iz vašeg okruženja, a beba usput uči i razumijevati misli i namjere drugih ljudi. Studije pokazuju da prateći pogled starijih beba, onih od 6 do 12 mjeseci, predviđa razvoj jezičnih vještina i socijalne kompetencije.

No, najnovija istraživanja pokazuju da su čak i tek rođene bebe u mogućnosti pratiti pogledom, no na puno siroviji i jednostavniji način  od malo starijih beba.

Bebe reagiraju na izraze naših lica i geste

Do nedavno se vjerovalo da su bebe pasivne te da u najranijoj dobi kod njih nema socijalnih reakcija, no nova istraživanja pokazuju velike pomake na tom području. Naime, provedeni su eksperimenti s bebama starosti od jednog sata pa do tri dana. Bebama su pokazani filmići s nepoznatim licima koja su izvodila različite geste. Jedno lice bi isplazilo jezik, a drugo otvorilo usta. Kod beba su zabilježene nevjerojatne reakcije i odaziv te su bebe itekako, bez obzira što su bile tek rođene, bile spremne oponašati geste koje su prethodno vidjele na filmovima.

Novorođenčad pokazuje empatiju i svjesnost o samima sebi

Možda ste primijetili jednu neobičnu stvar na novorođenačkom odjelu – ili je tišina ili sve bebe plaču u isti glas. Odnosno, kada krene jedna, kao da započne lančanu reakciju. Iako se nekad mislilo da je to obična reakcija na buku, stručnjaci su ustvrdili da novorođenčad razlikuje zvuk vlastitog plača od zvuka plača drugog novorođenčeta te zvuk plača starije bebe. Novorođenče je pak sklonije zaplakati ako začuje plač “vršnjaka” nego plač starije bebe.

Kada su stručnjaci bebama starima samo jedan dan reproducirali snimke plača beba, novorođenčad najčešće nije zaplakala kada bi začula vlastiti plač ili plač starije bebe, dok bi na vršnjački plač reagirala plačem ili očitom nelagodom.

Taj refleks empatije se ne bi izgubio niti kroz mjesece koji su slijedili, pa su ista ispitivanja vršena kada su bebe imale 3, 6 i 9 mjeseci i rezultati su uvijek bili isti. Bebe su najviše empatije i nelagode pokazivale upravo za vršnjake u nevolji.

Zaključak

Bebe su očito od samog rođenja socijalna bića, a ne kao što se ranije mislilo mali strojevi za preživljavanje, ovisni samo o hrani i skloništu. Od dana dolaska na svijet bebe su jednostavno dizajnirane da slušaju, komuniciraju i čekaju svog “socijalnog” partnera.

Stoga nemojte misliti kako bebe samo žele da im presvučete pelenu i date jesti, jer biste zbog takvog razmišljanja mogli propustiti brojne mogućnosti povezivanja s vašom bebom.

foto: Muse Rosli

Komentirajte

Ova stranica koristi Akismet za smanjenje neželjene pošte. Saznajte kako se obrađuju podaci vaših komentara.