Brezovica je najrjeđe naseljena gradska četvrt
Gradska četvrt Brezovica smještena je na najjužnijem dijelu Grada Zagreba, na granici sa Zagrebačkom županijom. Sa sjevera je omeđena obilaznicom i područjem Novog Zagreba, dok se prema jugu širi prema Vukomeričkim goricama. Radi se o jednoj od najvećih zagrebačkih četvrti – prostire se na oko 127 četvornih kilometara, što je čini drugom najvećom po površini u gradu., a obuhvaća i 20 naselja. Naselja su: Brezovica, Demerje, Desinec, Donji Dragonožec, Gornji Dragonožec, Havidić Selo, Hrašće Turopoljsko, Kupinečki Kraljevec, Lipnica, Lukavec Posavski, Odra, Odranski Obrež, Strmec Odranski, Trnje (nije isto što i gradska četvrt Trnje u centru Zagreba), Donji Trpuci, Gornji Trpuci, Hudi Bitek, Mala Mlaka (dijelom) i Velika Mlaka (manji dio administrativno vezan)
Prema dostupnim podacima u gradskoj četvrti živi ukupno oko 12.000 stanovnika, a gustoća naseljenosti je vrlo niska – oko 90 stanovnika po četvornom kilometru.
To znači da je riječ o najrjeđe naseljenoj gradskoj četvrti Zagreba, s puno prostora i prirode.
Točan broj djece nije javno preciziran u ovim osnovnim statistikama, ali s obzirom na veća kućanstva i obiteljske kuće kao dominantan oblik stanovanja može se zaključiti da je riječ o četvrti s značajnim udjelom obitelji s djecom, pa se računa s oko 2000 djece.
Kakvo je odrastanje u Brezovici?
Brezovica je specifična jer nije “klasični gradski kvart”, nego više spoj sela i grada. Sastoji se od čak 20 manjih naselja, s puno zelenila, polja i šuma što izravno utječe na način odrastanja djece.
Djeca imaju puno više prostora nego u urbanim kvartovima, a također i manje prometa i buke što odmah znači više slobodne igre na otvorenom te zdraviji i opušteniji način odrastanja. Puno obiteljskih kuća nudi pak „intimniju“ atmosferu poznanstvo i suradnju među susjedima, kao što je bilo i nekad prije. Manjak sadržaja, što je svakako nedostatak, ovdje se može gledati i kao prednost – cijela obitelj provodi više vremena zajedno u druženju i poslovima. Osim manjka sadržaja, javni prijevoz je također slabiji nego u nekim drugim dijelovima grada, što znači udaljenost od ključnih sadržaja i naravno, ovisnost o osobnom automobilu ako se do tih sadržaja želi i stići.
O stanju u ovoj gradskoj četvrti koja je nekako odmaknuta od gradskog centra i vreve porazgovarali smo s njenim predsjednikom Vladimirom Ivičekom, u želji da saznamo što se u brezovici radi, gradi te koji su pomaci i planovi.
On se smjesta osvrnuo na ono važno – infrastrukturu i to ponajprije na ono djeci važno – igrališta. Ističe da ih ima puno, ali opet nedovoljno s obzirom na to koliko je ustvari čitava Brezovica.
-Na kraju 2020. godine imali smo: 28 dječjih igrališta (uglavnom su za djecu od 2 do 15 godina), dva igrališta dječjih vrtića, jedno igralište za štićenike Caritasa te pet igrališta osnovnih škola. U proteklih pet godina nismo bogatiji za puno novih igrališta, neka smo uređivali i zamijenili polomljena igrala, ali ništa značajno. Izgrađeno je novo igralište u sklopu Područnog dječjeg vrtića u Odranskom Obrežu koje koriste vrtićka djeca, u Kupinečkom Kraljevcu pored nadograđene Područne osnovne škole i u Brezovici u dvorištu Osnovne škole – ispričao je Iviček.
No, iako se novo i nije posebno gradilo, to čak i nije zabrinjavajuće. Zabrinjavajuće je kada dobijemo odgovor na pitanje o vrtićima i školama i njihovim kapacitetima. Odgovor je – kojim kapacitetima?
Evo što nam je predstavnik rekao:
-Najslikovitije bi bilo da napišem da mi vrtića uopće nemamo, jer mi centralni dječji vrtić zaista nemamo iako je 2020. godine proveden urbanističko- arhitektonski natječaj, idejno rješenje imamo, ali vrtića i dalje nemamo. Imamo zato tri područna dječja vrtića koji nikako ne zadovoljavaju potrebne kapacitete i svake godine 200-tinjak naših mališana ostane neupisano.
Zašto tako velika gradska četvrt zjapi bez prijeko potrebnog centralnog objekta, teško je znati, ali samo se može naslutiti kako se roditelji snalaze u ovakvoj situaciji. Jedino čime se Brezovica može pohvaliti, nadopunio je predsjednik četvrti, su nogometna igrališta. Shodno tome, najveći broj djece u četvrti bavi se, pogađamo – nogometom. I to je upravo pravi pokazatelj koliko ponuda sadržaja u mjestu odrastanja oblikuje afinitete, interese, ali na kraju krajeva i mogućnosti djeteta. Odnosno, većina roditelja za njih bira ono što im je blizu i dostupno, a mogućnosti nisu velike.
-Dječja igrališta su sad već spremna za rekonstrukciju i obnovu, neka zbog dotrajalosti, neka zbog (nekih novih klinaca i poznate igre uništi) uništenja. Imamo prostora i potrebe za izgradnju novih igrališta, ali nas koči dokumentacija s kojom imamo problema. Parkova gotovo da i nemamo – požalio se Iviček.
No, kada bi slagali prioritete na prvom mjestu bi sigurno bio dječji vrtić, odnosno izgradnja dječjeg vrtića, potom škola ( potrebno je proširiti OŠ Brezovica i područnu školu Odranski Obrež) jer sadašnja radi u dvije, odnosno i čak tri smjene iako je jedna od najvećih u Zagrebu, a nedostaje i pješačkih staza, parkova i dječjih igrališta.
No, nije to jedino područje kod kojeg se osjeti nedostatak. Brezovici nedostaje i multifunkcionalna dvorana za predstave, kino projekcije, koncerte i ostala kulturna događanja.
– Žalosno je da naša vrtićka i školska djeca nemaju gdje pogledati predstavu, već moraju putovati u Grad Zagreb – nadodao je Iviček.
No, svi se u gradskoj četvrti nadaju kako nastupaju sunčaniji dani te kako će se neke stvari pokrenuti s mrtve točke. Tako je na primjer u tijeku ishođenje projektne dokumentacije za dječji vrtić, pa za dogradnju i proširenje škole u Dragonošcu. A Vijeće Gradske četvrti je pokrenulo i inicijativu za dogradnju OŠ Brezovica i Područne škole Odranski Obrež kako bi djeca mogla imati nastavu u jednoj smjeni.
Ponosno ističu kako se barem s nečim mogu pohvaliti – a to je sigurnost. Naime, prema svim podacima i istraživanjima, Brezovica se smatra najsigurnijom zagrebačkom četvrti, a to bi uskoro mnogim roditeljima mogao postati preduvjet za odgajanje i podizanje djeteta. Predsjednik gradske četvrti ju uza sve navedene mane smatra poželjnom za obiteljski život i odrastanje djeteta.
-Naša Gradska četvrt je idealna za odrastanje, ruralni smo kraj, dosta zelenila i svježeg zraka, blizu Grada i kad bi dobili potrebne sadržaje koje sam navela u gornjim odgovorima na pitanja uvjeti su odlični za zdravo odrastanje. Našu djecu viših razreda muči ipak javni prijevoz, odnosno troše previše vremena na putovanje do škole i nazad zbog rjeđih i nedostatnih polazaka, te lošijeg rasporeda autobusnih linija – poručio je Iviček.
S obzirom na to da Brezovici, saznali smo, nedostaje multifunkcionalna dvorana koja bi djeci i mladima pružila bilo kakvu zabavu, malo smo istražili koji su zabavni i kulturni sadržaji na raspolaganju mlađoj populaciji u toj gradsko četvrti. Otkrili smo da tu značajnu ulogu igra zadruga Zelenica, mjesto na kojem su svi dobrodošli. A evo što nam je o njenom radu i djelovanju ispričala i njezina osnivačica, Irena Borovina.
-Brezovica nema sadržaje kojima raspolažu neke urbane gradske četvrti – djeca više borave u prirodi, što je velika vrijednost, ali nedostaje mjesta susreta i organiziranih sadržaja koji bi povezivali zajednicu. Postojeći oblici okupljanja najčešće se odvijaju kroz nogomet ili crkvu, što ne uključuje svu djecu – osobito onu koja ne pripadaju toj zajednici ili osobe s invaliditetom ili jednostavno kreativce za koje nitko nema razumijevanja, jer im to nije važno u životu – započela je Irena. Ona smatra kako upravo u tim “prazninama” nastaje prostor za djelovanje inicijativa poput Zelenice.
-Kroz udrugu Vestigium razvili smo Zadružni društveni centar kao otvoreno, inkluzivno mjesto susreta za djecu i obitelji – prostor koji nije ni komercijalan ni isključiv, već dostupan svima. Programi se kontinuirano provode i nadograđuju upravo kroz taj prostor. Naše aktivnosti privlače velik broj djece, najčešće u dobi od četiri do 12 godina, ali i šire. Najposjećenije su radionice koje uključuju aktivno sudjelovanje – kreativne, eko i praktične radionice, predstave, festivali i obiteljska događanja. Djeca posebno reagiraju na sadržaje koji im omogućuju da stvaraju, istražuju i budu dio zajednice, što često nedostaje u njihovom svakodnevnom okruženju – objasnila je.
Smatra da organizacije poput Zadruge imaju ključnu ulogu upravo danas. U vremenu digitalizacije i brzih promjena, djeci je potrebniji nego ikad prostor za stvarni susret, igru i suradnju. Ona konkretno ne pokušava konkurirati digitalnom svijetu, već ponuditi ravnotežu – iskustva koja uključuju tijelo, emocije i zajedništvo. Istovremeno, kroz teme poput održivosti, inkluzije i mentalnog zdravlja, trude se biti u koraku s vremenom i stvarnim potrebama djece.
-Sudjelovanje u ovakvim aktivnostima izuzetno je važno za razvoj djece. Ona pružaju priliku za razvoj socijalnih vještina, samopouzdanja i kreativnosti, ali i osjećaja pripadnosti zajednici. U kvartovima gdje nedostaje javnih i inkluzivnih prostora, ovakvi programi često postaju jedino mjesto gdje djeca mogu doživjeti raznolikost, prihvaćanje i aktivno sudjelovanje u zajednici. Kroz naš rad, od Vestigiuma do razvoja Zadruge Zelenica, nastojimo dugoročno graditi upravo takve prostore – žive, dostupne i uključive – u kojima djeca mogu kvalitetno odrastati, neovisno o tome iz kojeg kvarta dolaze – istaknula je Irena Borovina.
A što kažu roditelji?
-Ova četvrt ima sve preduvjete da bude atraktivna, posebno za život mladih obitelji. Mir, zelenilo, sigurnost, naglasak na obiteljski život, sve su to prednosti za kojima sve više ljudi poseže. Ali kada imaš djecu, važno ti je da barem nešto funkcionira i da su ti oni osnovni sadržaji u blizini, da ne moraš za sve paliti auto. Imam osjećaj da je ova gradska četvrt od Grada posve zaboravljena, kao i mnogi drugi rubni dijelovi Zagreba – požalio se nam se Anđelko Krmpotić.
foto: Zadruga Zelenica, Zagreb.hr