U gotovo 85 posto slučajeva roditelji svoju djecu odvode pedijatrima zbog upala dišnih puteva, dok preostalih 15 posto otpada na sve ostale dječje bolesti. S obzirom na to da je riječ o ogromnom javnozdravstvenom problemu, o tomu kako spriječiti bolesti dišnih puteva kod djece i kako se protiv njih boriti savjetuje pedijatar, Doc.dr.sc. Milivoj Jovančević. Najvažnije je zapamtiti, istaknuo je dr. Jovančević, da se prijenos i bakterijskih i virusnih infekcija dišnih puteva u 75 posto slučajeva prenosi rukama zbog čega je izuzetno važno dobro i često prati ruke.
Infekcija dišnih puteva u 75 posto slučajeva se prenosi rukama
-Znanstveni radovi pokazuju da je rjeđe pranje ruku nakon brisanja nosa, mijenjanja pelena i priprema obroka kod djece ili odgojitelja povezano s učestalošću respiratornih bolesti. Važno je prati ruke, ali i površine na kojima se djeca igraju, te stolove i podove. Važno je i da djeca u vrtiću ne koriste zajedničke ručnike,a moguće je spriječiti i širenje bolesti tako da se plahte na kojima djeca spavaju slažu prema unutra kako bi slaganjem posteljine izbjeglo širenje kapljičnih infekcija s postelje nositelja na postelju druge djece. To su jeftine i jednostavne stvari koje su jako učinkovite – kazao je dr. Jovančević.
Dodao je da se najmanji postotak infekcija prenosi pljuvačkom kod kihanja te da se bolest najlakše širi kada dijete kiše i kašlje u ruku, dira sve i tako prenosi infekciju. Manje se bakterija i virusa prenosi korištenjem rupčića, a najučinkovitije se pokazalo, istaknuo je dr. Jovančević, kašljanjem u lakat što u SAD-u odgajatelji i učitelji podučavaju djecu.
–Djeca su posebno osjetljiva u dva perioda, u dobi od 6 i 12 mjeseci kada imaju najčešće infekcije. Djeca u dobi od 6 mjeseci gube imunitet koji su naslijedila od majke, a još nemaju vlastita protutijela koja će im štititi organizam od infekcija dok se s 12 mjeseci to događa ulaskom u kolektive kao što su dječji vrtići. U toj dobi većina djece oboli od 3 do 8 puta godišnje no taj broj varira tako da ih 10 do 15 posto oboli i više od 12 puta godišnje – istaknuo je dr. Jovančević.
Pojasnio je da su u gradskim središtima upale dišnih puteva još istaknutije i češće zbog zagađenja te da su posebno ugrožena djeca koja krenu u jaslice već s 12 mjeseci koja u prosjeku obole tri puta svaki mjesec. Ta djeca tako su u prosjeku tri puta više bolesna od one djece koja krenu u vrtić s tri godine jer ovi stariji imaju zreliji imunitet, a potrebne su im i do tri godine vrtićkog staža da razviju imunitet.
Razlika između djece koja idu u vrtić i onih koji su doma je kod uzročnika infekcija. Tako je kod djece koja su doma u više od 80 posto riječ o čistoj virusnoj infekciji dok je kod djece koja pohađaju vrtić podjednako i virusnih i bakterijskih infekcija, a jedna trećina je miješanih infekcija.
Većina infekcija uz čišćenje nosa prođe sama od sebe i ne smiju se uzimati antibiotici osim u težim slučajevima
Premda je najveći broj svih infekcija virusnih, naglasio je da mnogi pedijatri propisuju liječenje uz antibiotike što je loše i nepotrebno jer se ništa ne postiže, a virusi stječu otpornost na antibiotike te lijek ne djeluje u težim slučajevima.
-Kada djeca krenu u vrtić može se očekivati dugo curenje nosa i kašalj no to nije moguće izbjeći jer se stvara imunitet na te bakterije. Riječ je o kolonizaciji jer bakterije naseljavaju sluznicu nosa no ne rade veliku štetu i ne ugrožavaju dijete pa ne treba dizati paniku i koristiti antibiotike. Većina infekcija uz čišćenje nosa prođe sama od sebe dok se terapija daje ako sve izmakne kontroli.
Preventivne mjere:
Higijena, opće mjere kao što je zdrava prehrana, kretanje, i izbjegavanje zaraze, odnosno zadržavane u većim skupinama dr.Jovančević smatra osnovnim za smanjenje mogućnosti zaraze, no ako do nje ipak dođe savjetuje najvažnijim čišćenje nosa, za neke bolesti i cijepljenje te jačanje imuniteta.
- Omogućiti disanje na nos – čišćenje nosa:
-Nos je prva linija obrane dišnog puta. Nos je nevjerojatna priča za sebe. On filtrira, vlaži i zagrijava udahnut zrak, a kroz njega prođe dnevno oko 10 tisuća kubičnih metara zraka. Sluznica u nosu sastoji se od trepetaljki i sluzi gdje se nalaze protutijela koja napadaju viruse i zaustavljaju ih. To je sustav koji nas čuva od zaraze. Te trepetaljke pulsiraju od 400 do 800 puta u minuti i vrlo učinkovito čiste sluznicu – pojasnio je dr. Jovančević.
Dodao je da je površina nosa otprilike kao površina dlana, a kada se tome pridodaju i šupljine i sinusi, površina se udupla pa za čišćenje nije dovoljno par kapi fiziološke otopine što roditelji najčešće rade već je nos potrebna ispirati s puno više fiziološke ili slane otopine. Sluznica se može vlažiti i fiziološkom otopinom (0,9) ili još bolje 2,3 otopinom morske vode s kojom se nos može ispirati i novorođenčadi. Tek kao zadnja opcija to neka bude biljni sirup.
2. Vlažiti zrak
-Najveći je problem suh zrak jer se sluz posuši i trepetaljke se slijepe pa više ne mogu obavljati svoju zadaću i prirodni mehanizam ne funkcionira. Stoga sluznicu treba održavati vlažnom za što je idealan boravak vani na hladnom zraku, a posebno se preporučuju tjelesne aktivnosti. Naime, brzo strujanje zraka aktivira sluz, djeca se iskašljaju i očiste dok u zatvorenom toplom prostoru dijete diše s malim dijelom pluća pa se kod spavanja sve slijeva u bronhe i javlja se kašalj.
Dr. Jovančević je istaknuo da tu valja spomenuti da djeca u nordijskim zemljama imaju za 70 posto manje upala dišnih puteva od nas i to jer su puno više vani. Ondje su naime vrtići drugačije organizirani pa su djeca većinu vremena boravka u vrtiću vani.
-Ulaze samo pojest, popiškit se i spavati. Kod nas je nažalost drugačije i jasno je da roditelji ne mogu nakon posla uvijek djecu jo izvoditi u šetnje no treba iskoristiti barem vikende i slobodne dane za boravak na otvorenom.
3. Povećati unos tekućine
Više tekućine razrijedit će sekret i lakše će se iskašljati
4. Spavati na povišenom uzglavlju
Na položaj kod spavanja roditelji moraju obratiti posebnu pažnju jer u protivnom od obične upale može doći do upale uha ili laringitisa. Naime, iz nosa idu cjevčice u srednje uho (Eustahijev kanal) koje se upali ako nema dotoka svježeg zraka. Do upale uha naime dolazi najčešće noću kada djeca spavaju, odnosno miruju, sluz se spušta i začepi nos te dolazi do prekida strujanja zraka u srednjem uhu. Nakon što se potroši zrak u uhu, bubnjići se natežu i javlja se bol.
-Po danu dok su djeca aktivna kad dođe do začepljenja ispušu nos, ušmrču sluz ili kihnu pa je strujanje kakvo takvo dok se noću sve začepi. Stoga je važno da djeca spavaju na povišenom, treba provjetriti prostoriju i bol će najčešće nestati ako nije riječ o već pravoj upali. Slično je i kod upale ispod glasnica, odnosno laringitisa. I on se javlja noću zbog spavanja u ravnom položaju i slijevanja sluzi pa se dijete budi kašljem i glasa se kao tuljan. Djecu treba uspraviti i pusti svježeg zraka, a potom ih staviti da spavaju na povišenom.
Kako ojačati organizam i steći imunitet?
- Prirodno jačanje imuniteta
Dr. Jovančević je istaknuo da korištenje probiotika ima malo koristi, kao i pojačana konzumacija C vitamina. Tako je rekao da je znanstveno dokazano da C vitamin neće spriječiti nastanak bolesti no da konzumacija može doprinijeti da bolest brže prođe. Ne savjetuje da se djecu jača pretjerano ni ehinacejom što često roditelji spominju. Pojasnio je da ona ima koristi samo u ranom liječenju te preporučio konzumaciju beta-glukana.
-To su velike molekule šećera, a postoji cijela paleta podvrsta. Najkorisnije su one iz gljiva kao što je proizvod pleuran, odnosno, šećer iz bukovače. On kod djece stupa u kontakt s imunim stanicama u crijevima i aktivira ih te dokazano smanjuje od 30 do 70 posto infekcija dišnih puteva. Koristi se od navršene godine dana i to šest mjeseci kontinuirano. Ako u tom periodu dođe do prehlade, koristi se dupla doza, a učinak traje šest mjeseci nakon prestanka uzimanja.
2. Cijepljenje. Tekst o cijepljenju donosimo u ponedjeljak.
Foto: Laura Smith, Dječja posla