Podsused Vrapče četvrt je puna raznolikosti – jedan dio je vrlo urban, drugi bez sadržaja
Gradska četvrt Podsused – Vrapče nalazi se na zapadnom dijelu Zagreba i jedna je od većih gradskih četvrti. Prostire se na približno 36 četvornih kilometara i obuhvaća niz naselja, među kojima su Podsused, Vrapče, Gajnice, Špansko-Oranice (dio), Perjavica, Gornje Vrapče, Bizek i drugi dijelovi zapadnog Zagreba.
Četvrt je na zapadu omeđena gradskom četvrti Stenjevec, na istoku Črnomercem, dok se na jugu prostire do rijeke Save, a na sjeveru do obronaka Medvednice. Zbog takvog položaja u četvrti se susreću urbani dijelovi grada i prirodno okruženje.
Za djecu odrastanje u Podsusedu – Vrapču često znači kombinaciju gradskog života i blizine prirode. U četvrti djeluju osnovne škole, vrtići, sportski klubovi, knjižnice i centar za kulturu, a velik broj parkova, igrališta i šumskih staza na Medvednici omogućuje boravak na otvorenom. Zbog toga mnogi roditelji ovu četvrt smatraju pogodnom za obiteljski život, iako, kao i u drugim dijelovima grada, postoje razlike između pojedinih naselja u dostupnosti sadržaja i infrastrukture.
No, je li to baš tako i kako je zadovoljan stanjem u četvrti, porazgovarali smo s Ivanom Vedakom, predsjednikom gradske četvrti Podsused Vrapče, s kojim smo prokomentirali sve od sadržaja u četvrti do broja djece, kojih je tamo, zbog ponešto jeftinijih kvadrata stana, čini nam se, podosta.
No, predsjednik nas je odmah demantirao rekavši kako i ova gradska četvrt što se broja djece tiče ima negativne trendove.
Manje je djece
-Naša četvrt na žalost ima negativan prirodni prirast, odnosno -120 u prošloj godini. Broj rođene djece u našoj također se smanjuje zadnjih godina te ih je tako bilo 369 u 2024., 398 u 2023., i 406 u 2022. Imali smo baby boom kao rezultat korone i lockdowna ali nakon toga imamo pad – kazao je Vedak.
Što se infrastrukture tiče, predstavnik nije zadovoljan onom zdravstvenom. Naime, Podsused Vrapče kao i mnoge druge gradske četvrti muči nedostatak zdravstvene skrbi što se prije svega odnosi na manjak pedijatara. Nije nam novost da su neki pedijatri u Zagrebu pretrpan ii da „vode“ enorman broj djece. No, dok bebe čekaju na red, u pojedinim pedijatrijskim ambulantama upisana su još uvijek djeca koja pohađaju šesti razred osnovne škole jer roditelji vjeruju samo tom doktoru“ i njihovo dijete se „naviknulo na tog liječnika“, pa bi na tom pitanju trebalo itekako poraditi.
U ovoj četvrti, saznajemo od predsjednika, imaju dvije pedijatrice na cijelu četvrt, a pet od sedam mjesnih odbora uopće nema svog pedijatra. Također, na cijelom području postoji jedan medicinsko-biokemijski laboratorij.
Što se tiče infrastrukture vezano uz predškolsko obrazovanje, situacija je raznolika.
– Infrastruktura predškolskog obrazovanja se bitno razlikuje po mjesnim odborima. Dok istočni dio četvrti koji spada pod DV Vrapče nema značajni problem s kapacitetima predškolskog odgoja, zapadni dio četvrti koji spada pod DV Gajnice spada u top tri najveća problema po pitanju neupisane djece u vrtić u gradu, a po predviđanjima za iduću godinu mogli bi zauzeti i prvo mjesto. Infrastruktura školskog sustava također ima problem, sve škole su prekapacitirane, možda je najgore stanje u OŠ Dragutina Domjanića koja je već desetljećima u tri smjene – prokomentirao je Vedak.
Dječjih parkova u četvrti ima solidan broj, njih oko 25, a uglavnom su namijenjeni mlađoj djeci, onoj od tri pa do 12 godina. No, za stariju djecu, tinejdžere, sadržaja ipak nedostaje i oni se u četvrti nemaju previše čime zabaviti. Nedostaje igrališta, a manjak je i kulturnih sadržaja poput kina, kazališta ili bilo kakvih društvenih sadržaja. Za njih ipak treba potegnuti prema centru grada. Ono što je novost i svojevrsno osvježenje u kvartu je gradnja skate parka što je planirano za 2026. godinu i što će djelomično pokriti nedostatak sadržaja u kvartu.
Zgrade osnovne također bi trebalo, u najmanju ruku dotjerati. Tako saznajemo da je stara zgrada Osnovne škole Gornje Vrapče iz 1863. u kritičnom je stanju i potrebna je hitna sanacija građevine.
U Dječjem vrtiću Gajnice, objekt Marles u Peruanskoj je montažni objekt koji bi trebalo cjelovito obnoviti.
Neki su pak objekti energetski obnovljeni, kao na primjer područni objekti dječjeg vrtića Vrapče, „Kerestinečkih žrtava“ i „Nikole Gorjanskog“, dok oni „Vrabečak“ i „Mihovila Gračanina“ zahtijevaju ulaganja jer su građeni sedamdesetih, odnosno osamdesetih godina prošlog stoljeća i lagano je došlo i njihovo vrijeme za obnovu.
Ipak, kad se sve zbroj ii oduzme, predsjednik Vedak smatra kako je stanje dosta dobro, pogotovo kada ga usporedi s ostalim zagrebačkim četvrtima.
-Infrastruktura je po pitanju sporta i parkića u odnosu na druge četvrti zadovoljavajuća, parkova ima puno, neki su u dosta lošem stanju, ali gradska četvrt i mjesni odbori konstantno odvajaju sredstva za obnovu istih. Sportska infrastruktura je u dobrom stanju, osim dvorane Sutinska vrela koju je potrebno obnoviti. Djeca unutar četvrti imaju mogućnost treniranja preko 10 različitih sportova. Od istaknutih sportova koji nedostaju zbog manjka infrastrukture mogu se izdvojiti sportovi u vodi, atletika i gimnastika – smatra Vedak.
Dio naselja bez sadržaja
No, gradska četvrt ima i drugih problema koji se razlikuju od kvarta do kvarta, upravo zbog raznolikosti i položaja cijele četvrti.
Tako brdovita i rjeđe naseljena područja, generalno Podsused, Bizek, Gornji Stenjevec, Gornje Vrapče, Perjavica, Borčec imaju problem s nedostatkom sadržaja za djecu, ali i više od tog problem s nedostatkom nogostupa, otežanim putem do škole, nedostupnosti i udaljenosti zdravstvenih sadržaja. Odnosno, život djece u tim kvartovima mogao bi biti i kvalitetniji i sadržajniji.
Gušće pak naseljena područja poput Gajnica i Stenjevca sjever imaju dovoljno sadržaja za djecu, s tim da su Gajnice iznimno povoljan kvart za djecu zbog velikog parka 101.brigade, koji je pješačka zona s pregršt parkića i sadržaja, međutim problem je u iznimno visokom broju odbijene djece pri upisima u gradski vrtić i prekapacitiranim osnovnim školama Dragutina Domjanića i Stenjevec.
Dakle, svaki dio Podsused Vrapča ima svoje prednosti i nedostatke, a ako mlada obitelj s malom djecom traži mjesto za smjestiti se, može samo razmisliti što joj je veći problem – nedostatak parka ili vrtića?
No, Ivan Vedak upravo te neke nabrojane stvari navodi kao mandatne prioritete.
Odnosno, u bližoj budućnosti planira se povećanje vrtićkih i školskih kapaciteta, izgradnja nogostupa i biciklističkih staza, obnova dotrajalih dječjih igrališta, kao i nimalo nevažno, poboljšanje dostupnosti zdravstvene skrbi.
On s čime se Vedak ipak pohvalio jest broj manifestacija koje se održavaju u četvrti.
-Aktualna vlast u četvrti organizira velik broj aktivnosti i manifestacija za djecu tipa predstava, radionica i slično. Dani Stenjevca su najveći kvartovski festival koji svake godine organizira puno raznih besplatnih aktivnosti za djecu. Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad sa sjedištem u Gajnicama također organizira velik broj aktivnosti za djecu i mlade. Od drugih valja spomenuti Kuću nade u Gajnicama gdje se također organiziraju aktivnosti za djecu i mlade – nabrojao je predsjednik.
Osim Dana Stenjevca kojeg organiziraju Vijeća mjesnih odbora Stenjevec Sjever i Perjavica Borčec kao dane svojih mjesnih odbora, a potpomaže Vijeće Gradske Četvrti Podsused Vrapče, u njega je uključena i Gradska Četvrt Stenjevec, pa se tako taj kvartovski festival proteže preko dvije Gradske četvrti, sa sadržajima na sedam lokacija, tijekom pet dana. Osim Dana Stenjevca Vijeća organiziraju razne aktivnosti poput Dana Gajnica, Dana Vrapča, Projekcije u Podsusedu, Dane Gornjeg Stenjevca. Na navedenim događajima je pregršt sadržaja za sve generacije, od sporta, kulture, umjetnosti, i zabave. Tu je bilo svašta od predstava, koncerata, zborova, natjecanja, plesa i sličnih aktivnosti.
Osim navedenih događaja, vrijedi istaknuti i da se u kvartu se događa „Hakl na Taksiju“, najveći street basketball turnir u cijeloj Hrvatskoj, koji također nudi sadržaj za djecu.
Što se ulaganja tiče, njih će biti, a kao najvažnija slove izgradnje novog centralnog objekta DV Gornji Stenjevec te novog objekta OŠ Dragutina Domjanića, ali nije još izgrađen idejni projekt, a potrebno je i prije svega otkupiti zemljište koje očito nije u gradskom posjedu. Tako da ostaje za vidjeti kako će se spomenuti problemi s vremenom rješavati.
Bez obzira na neke nedostatke Ivan Vedak smatra da je četvrt dobra, pa i sigurna za odrastanje, stopa kriminala je, napominje, vrlo niska, a jedino što predstavlja sigurnost za djecu i njihovo neometano kretanje je promet. Posebno vrijednim resursom za odrastanje smatra zelene površine, pa tako ističe park 101.brigade u naselju Gajnice.
Puno parkova i pješačkih zona
-To je velika zelena pješačka zona puna parkića i sadržaja za djecu. Stenjevec sjever također ima sličan park Lujze Janović Wagner. Osim brdskih dijelova četvrti koji imaju svojih problema vezanih uz dostupnost, nizinski dijelovi četvrti su vrlo poželjni za odrastanje i nude generalno visoku kvalitetu života s djecom. Brdski dijelovi su također poželjni za odrastanje s obzirom na to da su okruženi zelenilom te se neki dijelovi kvarta nalaze u Parku Prirode Medvednica. Sveukupni dojam je dosta dobar, s obzirom na to da imamo prirodu i dosta usluga koje su potrebne za kvalitetno odrastanje – zaključio je Vedak.
Kako im se sviđa život u četvrti pitali smo i roditelje, a posebno je zanimljivo čuti one koji su život proveli u nekoj drugoj četvrti kao što je Ivanka Bota svoj provela u gradskoj četvrti Novi Zagreb. No, Podsused Vrapče već godinama gleda kao jedini dom i sada u njemu odgaja djecu.
-Sretna sam što je kvart u kojem živim izuzetno miran, a u blizini imamo dosta vrtića i osnovnih škola iako su svi starije gradnje. Prednost je što je čak i nekoliko srednjih škola na pristojnoj udaljenosti što djeci pruža neku mogućnost izbora bez dalekog putovanja od mjesta stanovanja – ispričala je Bota, dodajući da ako netko i želi otići u školu u grad, to će mu omogućiti dobra povezanost, prije svega autobusom i vlakom.
Kvart je prema njezinim riječima, pun dječjih sadržaja, odnosno kako bismo rekli – nađe se za svakog ponešto.
-Ima parkića za malu djecu, igrališta za nogomet i košarku, pa i odbojku na pijesku. Također, djeci su na raspolaganju i sportski klubovi u kojima mogu trenirati neki sport ili pak ples. Za manju djecu ima likovnih radionica u kvartu Gajnice koji je nekim na pješačkoj udaljenosti, a drugima koja stanica autobusom – nabrojala je Bota.
Ne treba zanemariti niti centar za kulturu Susedgrad koji organizira brojne aktivnosti, poput radionica i predstava za djecu, ali i za odrasle. Ako netko pak djecu od malih nogu usmjerava ka prirodi, iz četvrti se može lijepo planinariti do spilje Veternice ili planinarskog doma Glavice.
No, Bota je svjesna nekih nedostataka – a njoj je to prije svega nešto što mnogi drugi zazivaju – urbanizacija. Kvart joj se sviđao dok je bio ruralniji, dok su u njemu uglavnom bile obiteljske kuće te vladali mir i tišina.
Umjesto kuća, požalila se, sada u kvartu na nekim čudnim mjestima niču zgrade koje svojim izgledom tamo ne pripadaju, što uništava vizuru kvarta, a infrastruktura jednostavno nije pogodna za toliki broj ljudi na maloj površini.
Iako je predsjednik četvrti Vedak istaknuo probleme sa zdravstvenom skrbi, Bota je upravo blizinu i dostupnost doma zdravlja istaknula kao prednost života u toj četvrti, ali stav vjerojatno ovisi o tome koliko si blizu određenom sadržaju.
Kao druge korisne sadržaje za svoju obitelj izdvojila je i igrališta, knjižnicu te Centar za kulturu.
Primjećuje također da se u četvrt konstantno ulaže.
-Obnavljaju se parkovi, ali i plac, no on nikako da zaživi, što je prava šteta jer je mogao postati mjesto okupljanja i poseban dio kvartovske kulture. Nadam se da će ipak proraditi u punom kapacitetu – kazala je Bota.
Kakva je pak situacija u Gornjem Vrapču koje se smatra manje urbanim dijelom četvrti, podijelila je s nama 42-godišnja Milijana.
-Kvart sam donedavno smatrala jako sigurni i djeca su se mogla svugdje kretati sama. Velika prednost je blizina doktora, a mi imamo tu i dvije škole te čak tri vrtića. No, činjenica je da kada živiš ovdje trebaš imati automobil – barem radi odlaska u nabavku. Nedostaje nam neki ljepši kafić s dječjim sadržajem, ali je klincima zato na raspolaganju dosta dobra pekara preko puta škole koja radi nedjeljom. Plac koji je važan identitet naselja je obnovljen ali slabo popunjen i nikad ne idem tamo nego u Gajnice – ispričala je.
Kaže da po neke kvalitetnije sadržaje vozi djecu u Donje Vrapče koje ipak urbaniziranije. Primjećuje da se u četvrt ulaže, ali malo, a podržava što se uložilo u sprave kod ambulante u Donjem Vrapču.
Njezina sukvartovka Marija Lončarić ističe kako je najveća prednost života u četvrti Podsused Vrapče osjećaj zajedništva s kojim djeca odrastaju, ali smatra da nedostaje raznolikosti sadržaja.
-Osim nogometnog kluba Vrapče, ne vidim dovoljno raznolikih aktivnosti za djecu. Primjerice, jedno dijete vodim u glazbenu školu u Španskom jer u samom Vrapču takvih sadržaja nema. Također, primjetan je nedostatak kvalitetnih dječjih parkova. Djeca se najčešće igraju na terenu nogometnog kluba Vrapče, školskom igralištu Osnovne škole grofa Janka Draškovića te manjem parku koji je nedavno uređen ispred Doma zdravlja Zagreb Zapad. Školsko igralište Osnovne škole grofa Janka Draškovića nema gotovo nikakvih sadržaja, za razliku od npr. obližnjeg školskog igrališta OŠ Ante Kovačića u naselju Špansko. Dodatno, smatram problematičnim što se u neposrednoj blizini škole nalazi kladionica, točnije odmah preko puta, što smatram neprimjerenim okruženjem za djecu – požalila se Marija
Promet je problem za sigurnost
Prometna povezanost zasad ne vidi kao veći problem, ali pretpostavlja da će postati izraženiji kada djeca krenu u srednju školu. Kao i u svakoj četvrti – problem je nedostatak parkirnih mjesta, a ponajviše gužvi je kao i obično – uz školu. Sav taj promet itekako utječe na sigurnost djece – Vrapčanska ulica je prometna, automobili često budu parkirani na nogostupu te se tada dešava da ih djeca zaobilaze hodajući po kolniku što je iznimno opasno.
Što se ulaganja tiče, ona smatra da se u četvrt ne ulaže dovoljno, a posebno se osvrnula na neuspjeh „nove“ kvartovske tržnice koja nije zaživjela.
Premda jedni kažu kako sadržaja nedostaje, a drugi da ih ima dovoljno, to očito sve ovisi na kojem ste dijelu četvrti smješteni i koji su vam odabiri.
Dok po neke sadržaje treba skoknuti u susjednu četvrt, za malo kulture dovoljno je potegnuti do Centra za kulturu Susedgrad.
Naš sugovornik, Vedran Markulin, voditelj kreativnih radionica, Viši stručni suradnik za koordinaciju i promidžbu programa osvrnuo se na utjecaj i važnost ove institucije na djecu u četvrti.
– Centri za kulturu i kulturne organizacije imaju vrlo važnu ulogu u odrastanju i razvoju djece jer stvaraju prostor u kojem djeca mogu učiti, stvarati i razvijati se izvan formalnog odgojno-obrazovnog sustava, poput vrtića i škola, ali i mjesto na kojem se mogu družiti i zabaviti. Takvi centri značajno doprinose odgoju, obrazovanju i socijalnom razvoju pojedinca te pomažu da djeca odrastaju kao kreativne, otvorene i društveno odgovorne osobe. To ostvaruju kroz raznovrsne programske cjeline koje uključuju kulturno-umjetničke, kreativne, edukativne i rekreacijske aktivnosti. U takvim programima djeca razvijaju maštu i kreativno razmišljanje, dok istovremeno uče toleranciji i razumijevanju različitosti, upoznaju različite kulture i ideje te razvijaju osjećaj pripadnosti zajednici i lokalnom okruženju. Osim kroz vlastite programe, centri za kulturu često djeluju i kao platforma za projekte i inicijative drugih organizacija koje doprinose obrazovanju i razvoju djece u lokalnoj zajednici, nadopunjujući područja u kojima formalni obrazovni sustav nema dovoljno mogućnosti ili resursa – ispripovijedao je Markulin.
U tom kontekstu i Centar za kulturu Susedgrad ima važnu ulogu u svojoj lokalnoj zajednici, djeluje na području dviju velikih gradskih četvrti – Podsused-Vrapče i Stenjevec. Rad centra privlači velik broj djece i to ponajviše on od tri pa do 13 godina starosti.
Ako je neupitno da djeca danas sve više vremena provode po ekranima, Centri za kulturu i dalje nastoje parirati takvim vremenima i ponuditi kroz odrastanje nešto drugačije, usuđujemo se reći i bolje.
Centri za kulturu prilagođavaju se suvremenim potrebama
Centri za kulturu mogu, i doista nastoje, djeci ponuditi sadržaje koji odgovaraju njihovim potrebama. Ipak, uspješnost u tome uvelike ovisi o sposobnosti centara da se prilagode suvremenim promjenama, interesima djece te snažnom utjecaju medija i digitalnih sadržaja kojima su ona danas svakodnevno izložena.
-Današnje generacije odrastaju uz različite tehnologije – računala, mobilne telefone, tablete, igraće konzole i razne digitalne platforme – zbog čega takozvani „tradicionalni” oblici kulturnih aktivnosti ponekad mogu djelovati manje privlačno ako se ne prilagode suvremenim interesima.
Upravo zato centri za kulturu imaju posebnu vrijednost jer djeci mogu ponuditi ono što često nedostaje u digitalnom okruženju: neposredno druženje s vršnjacima, kreativno izražavanje i praktične aktivnosti kroz različita područja poput likovne umjetnosti, glazbe, plesa, kazališta ili STEM-a. Takve aktivnosti omogućuju djeci razvoj osobnih interesa, kreativnosti i različitih vještina te doprinose njihovom cjelovitom razvoju i formiranju osobnosti – istaknuo je Markulin.
On sam često propituje koliki trag ustvari njihovi programi, radionice, rad i stvaranje ostavljaju na djeci. No, katkad to i sazna i priznaje to ostavlja velik trag na njemu
– Stojite ispred Centra, ispraćate posjetitelje, i odjednom vam netko dotrči u susret. Djevojka, nasmijana, pomalo zadihana, pogleda vas i pita: „Dobar dan, sjećate li se Vi mene?”. U prvi mah zatečeni, pokušavate povezati lice sjećanju, i onda – klik. Pred vama više nije djevojka, nego ona mala polaznica s likovne radionice, od prije nekoliko godina. U kratkom razgovoru saznate da i dalje crta i slika, da nije prestala stvarati. To vas razveseli i pozovete je da ponovno dođe, da vidite što danas radi. Nekako, obzirom na iskustvo takvih poziva, mislite da neće doći već da je to bio samo ugodan i nostalgičan razgovor u prolazu. Ona se nasmiješi, pozdravi vas i vrati se svojim prijateljima – od kojih se samo na trenutak odvojila kako bi vas pozdravila. I zaista, već na sljedećoj radionici pojavljuje se s velikim blokom svojih radova. U tom trenutku sve postaje jasno. To je to – nekada je dovoljno zapaliti iskru.
foto: JKF