Koje su velike hranjive tvari kojih djeca ne dobivaju dovoljno? Nastavite čitati kako biste saznali, zajedno s tim kako možete osigurati da vaša djeca dobivaju dovoljno.
Hranjive tvari koje djeca ne dobivaju dovoljno kroz redovnu prehranu u najgorem slučaju morate nadoknaditi vitaminima
Vitamin D
Od unosa vitamina D u organizam je taj što se ne nalazi u mnogim namirnicama. Iako se nalazi u hrani uključujući losos, gljive, jaja i kravlje mlijeko, primarni način unosa u organizam je sunčeva svjetlost. Boravak između pet i 30 minuta na suncu (ovisno o dobu dana) svaki dan trebalo bi biti dovoljno da se zadovolji dnevna preporučena količina vitamina D. Igra veliku ulogu u imunološkom zdravlju, reguliranju krvnog tlaka i mentalnom zdravlju. Također je važan za apsorpciju kalcija koji igra veliku ulogu u razvoju kostiju.
Vlakna
Postoji velika vjerojatnost da i vi i vaša djeca ne dobivate dovoljno vlakana. Naime, prema znanstvenim istraživanjima, 95% odraslih i djece ne dobiva dovoljno vlakana iz hrane. To je najčešće zato jer mnoga djeca ne jedu povrće, voće i cjelovite žitarice. Kada djeca ne dobiju dovoljno vlakana, veća je vjerojatnost da će se razboljeti i izložena su povećanom riziku od pretilosti. To je zato što je hrana bogata vlaknima bogata hranjivim tvarima, dok je hrana s malo vlakana siromašna hranjivim tvarima ali bogata ugljikohidratima i šećerom. Zato bi na obiteljskom stolu svaki dan trebali nuditi voće i povrće. Veća izloženost voću i povrću povećava i njihovo prihvaćanje kod djece pa budite uporni. Također je lako zamijeniti neke namirnice sličnima kao što su bijela riža koju možete zamijeniti smeđom rižom, bijeli kruh onim od cjelovitog zrna pšenice i i bijelu tjesteninu onom od cjelovitog zrna pšenice kako biste povećali vlakna.
Lutein i zeaksantin
Lutein i zeaksantin dvije su glavne hranjive tvari kojih djeca osnovnoškolske dobi često ne dobivaju dovoljno. Ove hranjive tvari podržavaju zdravlje očiju i kognitivne funkcije, kao što su pamćenje i pažnja. Njihov nedostatak može dovesti i do poteškoća s čitanjem i prepoznavanjem detalja. Ne postoji službena preporučena dnevna doza luteina i zeaksantina. Ipak, preporuka je da djeca dnevno dobivaju 10 miligrama luteina i 2 miligrama zeaksantina. Ove hranjive tvari nalaze se u lisnatom povrću i šarenom voću i povrću. Stoga, pokušajte u obroke ubaciti zeleno lisnato povrće poput špinata, kelja i brokule ali i šareno voće i jaja
Kako djeca prelaze u adolescente, njihove prehrambene potrebe se malo mijenjaju. Najviše dolazi do naglog rasta i potreba za nekim namirnicama je sve veća.
Željezo
Kako djevojčice prolaze kroz pubertet moraju konzumirati više željeza kako bi nadoknadile ono što gube tijekom menstruacije. Otprilike 40% tinejdžerica u SAD-u ne unosi dovoljno željeza, hranjive tvari koja je važna za rast i imunološko zdravlje. Prema savjetima liječnika, tinejdžeri trebaju 11 miligrama željeza dnevno, a tinejdžerice 15 miligrama dnevno. Tinejdžeri koji ne jedu meso izloženi su povećanom riziku od nedovoljnog unosa željeza. Neki biljni načini za nadomjestak željeza uključuju orašaste plodove, grah, leću, špinat i grašak.
Kalcij
Četrdeset i pet posto tinejdžera i tinejdžera ne dobiva dovoljno kalcija. Mnogi tinejdžeri ne piju kravlje mlijeko kao glavni izvor kalcija koji je važan nutrijent za rast i zdravlje kostiju – posebno tijekom puberteta i tinejdžerskih godina kada je rast brz. Tinejdžeri trebaju 1.300 miligrama kalcija dnevno, a mliječni proizvodi izvrstan su način da se to postigne. Drugi dobri izvori kalcija uključuju losos, tofu, špinat, kelj, grah i brokulu.
Ako je vaše dijete – bez obzira koliko staro – izbirljivo i krvni testovi pokazuju da ne dobiva dovoljno određene hranjive tvari, tada nabavite dodatne vitamine.
Foto: Freepik