Hebrejski jezik važan je dio židovskog nacionalnog identiteta
Osnovna židovska škola s pravom javnosti Hugo Kon, ima vrlo slikovitu i aktivnu stranicu na društvenim mrežama. Djeca u školi, možemo vidjeti, posjećuju muzeje, upoznaju države svijeta, odlaze na tržnicu, sudjeluju u natjecanjima, imaju čak i Hugosong kao inačicu nešto poznatijeg Eurosonga, Pričofest…
Ostali smo, malo je reći pa zadivljeni koliko je to aktivnosti i kako su sve pomno osmišljene.
O tome smo porazgovarali s ravnateljicom škole Sanjom Petrušić Goldstein koju smo sreli u centru Zagreba, na Zrinjevcu, u sklopu manifestacije Festival manjinskih škola.
Kaže, ništa nije slučajno, a tako dobru organizaciju zahvaljuju prvenstveno programu cjelodnevne nastave koju ministarstvo obrazovanja najavljuje kao moguću veliku reformu školstva. Kod njih upravo takav model djeluje uspješno već 20 godina. Sve aktivnosti pak pomno smišljaju i provde sami.
–Moram reći da takva vrsta organizacije i omogućava puno terenske i projektne nastave. Da imamo nastavu od 8 do 12 teško bismo uspijevali organizirati veći broj aktivnosti, a kamo li drugačiji pristup materiji i objašnjavanju. Škola od 8 do 17 omogućuje djeci razne aktivnosti, da odmah obave u školi što trebaju, od zadaće, učenja, učenja stranih jezika…to je općenito prilika da s njima znatno više radimo – istaknula je Petrušić Goldstein.
Svjesna je kritika da su djeca tada puno manje sa svojim roditeljima, no na njih odgovara činjenicama: a to je da djeca koja odlaze kući u 13 sati, najčešće ulaze u praznu kuću i poslijepodne provode sami, sve do povratka roditelja s posla. Misli da je bolje da djeca to vrijeme provedu onda sa svojim učiteljima, u kolektivu.
Škola Hugo Kon broji 110 učenika. Otvorena je za svu djecu, ne samo za onu židovske vjeroispovijesti. Prvenstveno je otvorena radi židovske manjine, jer se u Hrvatskoj događa jedan zanimljiv trend. Sve je više djece iz Izraela.
-Imamo dosta djece iz Izraela, jer sve više Izraelaca, vjerovali ili ne, dolazi živjeti u Hrvatskoj. To je neka nova obrnuta migracija. Ljudi su nekad iz Hrvatske odlazili u Izrael. Danas je obrnuto, dolaze ovdje radi posla. No, naša škola otvorena je za svu djecu, bez obzira na narodnost i vjeroispovijest. Kod upisa to pitanje uopće ne postavljamo, jer je škola sekularna institucija. Jedini je uvjet da se poštuje program rada te da su učenici otvoreni za učenje hebrejskog, kao i židovske kulture – objasnila je ravnateljica.
A upravo očuvanje jezika i kulture su im izuzetno bitni. S hebrejskim se nećete susreti u svakodnevnom životu, pa pokušavaju na sve načine da se on održi kao dio dugovječne židovske tradicije.
-Učenje i pisanje hebrejskog nam je jako važno. Imamo dosta sati posvećenih upravo tome, ali to ide jako teško. Naime, djeca su okružena indoeuropskim jezicima, prije svega engleskim. Kada dođete kući, upalite tv, čitate medije, imate priliku vježbati jezik. Hebrejski nemate gdje vidjeti, čuti, vježbati. Vrlo malo roditelja ga uopće govori, roditelji naše djece ga uglavnom ne znaju. Možda su ga govorili njihovi djedovi i bake ili je to bio jidiš, a mi podučavamo suvremeni hebrejski jezik. Teško ide, ali sretni smo da djeca imaju barem razinu A1 kada izađu iz škole – komentirala je Petrušić Goldstein.
No, smatra također da ako bi bilo tko od “njihove” djece imao priliku otići raditi ili studirati u Izrael, u roku od 6 mjeseci sigurno će uz intenzivno učenje jezika solidno usvojiti hebrejski. Najteže je naučiti abecedu i pisati te biti svjestan da se piše s desna na lijevo, a tu su i osnove gramatike.
Paralelno s očuvanjem tradicije, dogodila se pak vrlo ugodna asimilacija te su se židovska djeca izvrsno uklopila u društvo i funkcioniranje okoline u kojoj žive. Imaju izvrstan odnos s vršnjacima, ne vide se i ne rade razlike. Jedan od najvećih razloga za to je otvorenost židovske zajednice kao i činjenica da je rijetko koji brak između dva roditelja Židova. Ponajviše se sad u Hrvatskoj radi o miješanim brakovima.
– Djeca su se fenomenalno uklopila, tu ima miješanih brakova, rijetko ćete naći da su oba roditelja židovskog podrijetla. Ljudi židovskog podrijetla su malobrojni ili se pak ne žele takvima deklarirati pa ne znamo za sve njih. Tako da su djeca ovdje domaća i prihvaćena, kao što su i oduvijek bila – napomenula je Petrušić Goldstein.
A židovska škola, kada je već tradicija u pitanju, uskoro slavi 20 godina svog postojanja prigodnom proslavom u Westinu. To im je važan događaj jer je posljednja takva na prostorima Hrvatske ukinuta 1941 godine. Hugo Kon je pak prva otvorena židovska škola u modernoj povijesti na prostoru cijele bivše Jugoslavije.
-Mislimo da je to vrlo važan događaj, ne samo za nas već i za širu javnost jer pokazuje da smo otvorena multikulturalna zajednica i da itekako vodimo računa o drugim kulturama – poručila je ravnateljica Goldstein.
foto: Dječja posla/oš Hugo Kon
*Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija