Općina Majur u potresu je izgubila osnovnu školu
Općina Majur nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji, u središnjoj Hrvatskoj, na samom krajnjem jugoistočnom dijelu Banovine uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Sjedište općine je naselje Majur, smješteno oko osam kilometara jugozapadno od grada Hrvatske Kostajnice, uz rijeku Unu.
Općina Majur prostire se na površini od oko 67 četvornih kilometara, a obuhvaća 10 naselja, među kojima su: Majur, Graboštani, Gornji Hrastovac, Gornji Kukuruzari, Stubalj, Bukovica, Malo Krčevo, Veliko Krčevo, Svinica i Mračaj.
Općinska načelnica Klementina Karanović pokušala nam je približiti situaciju u općini Majur te koliko se ulaže u kulturne projekte i općenito u djecu i kulturne i edukativne sadržaje za najmlađe.
Općina Majur malena je općina koja je prema posljednjem popisu stanovništva brojala njih 760, dok je djece do 19 godina bilo 101, odnosno od rođenja do 14 godina 70.
S obzirom na ukupan broj stanovnika, broj djece je čak i solidan, a načelnica Majur smatra ugodnom životnom sredinom za mlade obitelji i mlađe generacije.
-Smatram da je Općina Majur ugodno mjesto za život obitelji s djecom što pokazuje i više broj obitelji s 3 djece koje žive u mjestu Majur. Nastojimo omogućiti obiteljima s djecom potporu za kupnju kuće,
jednokratnu naknadu za obitelj s troje i više djece, dodatne sadržaje i aktivnosti. Naš kraj iako je u Domovinskom ratu bio devastiran pruža miran i ugodan život naročito za obitelji s djecom – poručila je Karanović.
Na žalost, unatoč tome što je općina pitoma i pruža neke pogodnosti, trendovi doseljavanja, kao i odseljavanja, ne idu u korist Majura. Stanovnika je naime sve manje, više odlaze, a gotovo da ne dolaze.
-Nažalost trendovi su negativni. Naročito ako se pogledaju podaci za cijelu općinu Majur. Upravo su posljedice Domovinskog rata, iseljavanje nakon ulaska u EU i sustavno neulaganje u naše krajeve dovele do ovakvih podataka – požalili su se iz općine.
T krajevi su, kako znamo ,stradali i u potresu, a upravo je to razlog zašto na području općine nema više niti osnovne škole.
-Od potresa 2020. godine nemamo na svoj području više škole, do tada je radila Područna škola. Djeca odlaze u Dječji vrtić u Hrvatsku Kostajnicu, koji naša općina sufinancira. Na području općine nemamo niti škole niti vrtića, zbog blizine usluge koja se pruža tri km dalje.
I odista, osnovna škola Majur, kako se zvala, nakon potresa je dobila crvenu oznaku što je značilo da je neupotrebljiva za održavanje nastave, pa su tog 29. prosinca djeca izgubila jedan od rijetkih edukativnih sadržaja u općini.
Učenici iz Majura uglavnom pohađaju Osnovnu školu Davorina Trstenjaka u Hrvatskoj Kostajnici, koja je najbliža i organizirano prima učenike iz potresom pogođenih područja, uključujući Majur.
Dio nastave se povremeno održavao i u područnim školama u okolnim naseljima (npr. u Graboštanima i Stublincima, ako su objekti bili sigurni).
Ima li nade da će osnovna škola u Majuru biti obnovljena i da će se život ubrzo vratiti u taj kraj?
Informacije su te da je OŠ Majur je ušla u program obnove Ministarstva znanosti i obrazovanja te Fonda za obnovu, ali proces je išao sporo zbog procjena konstrukcijske stabilnosti.
Prema informacijama iz lokalnih i županijskih izvora (2023.–2025.), izrađen je idejni projekt nove zgrade škole, jer je postojeća procijenjena kao neisplativa za sanaciju. No, hrvatska stvarnost je takva da izgradnja još nije započela, ali projektna dokumentacija i imovinsko-pravni odnosi su u završnoj fazi. Općina Majur i županija ističu obnovu škole kao prioritet jer bez nje djeca i dalje moraju putovati nekoliko kilometara do Hrvatske Kostajnice.
S druge strane, barem s eu školu u Hrvatskoj Kostajnici koja je udomila i nove đake solidno ulaže, pa je tako samo za eksperimentalno provođenje cjelodnevne nastave u tu školu u 2024. uloženo 400 000 eura.
-Za školu je nabavljena nova oprema i namještaj, uređeni su blagovaonica, kuhinja, učionice, kabineti, školska sportska dvorana, igralište te sanitarni čvorovi, rekao je sisačko-moslavački župan Celjak.
Također, iz škole je objavljeno kako ju pohađa 156 učenika u 12 razrednih odjela. U sklopu cjelodnevne škole učenici imaju priliku sudjelovati u raznim izvannastavnim aktivnostima, uključujući sportske, kulturne i ekološke programe, koji im pomažu u razvoju različitih vještina i interesa.
Dakle, jasno se ističe koliko su takvi programi važni za razvijanje dječjih vještina i pobuđivanje interesa, no u većini općina smatraju kako nisu „presudni“, nisu toliko primamljivi roditeljima za doseljavanje i slično. Činjenica je da je tako razmišljanje vrlo otužno, kao i uskraćivanje sadržaja djeci pod izjavom kako se za to nikada nema dovoljno sredstava, a također je tužno kada je škola jedina ustanova koja će takve sadržaje i pružiti.
U Općini Majur, vjerujemo, na sreću ono malo stanovnika, djeluje Narodna knjižnica i čitaonica Majur i Woonko -Interpretacijski centar vune. Kazališne predstave se održavaju na našem
području u organizaciji knjižnice, te povremeno izložbe, koncerti i drugi sadržaji. I sami smo na društvenim mrežama pronašli brojne aktivnosti koje knjižnica provodi, pa smo je i kontaktirali putem maila, ali nam nisu odgovorili na naš upit.
Uz knjižnicu, u Majuru se održavaju još neke aktivnosti tijekom godine, kao na primjer Mi’olje u Majuru, a to je tradicionalno pučko-crkveno slavlje i dan općine Majur. U sklopu tih proslava uvijek se nađe aktivnosti i sadržaja za djecu – no to je uglavnom svedeno, koliko smo uspjeli doznati od stanovnika na crtanje i slične aktivnosti. Tu je i popularni festival vune.
Do stanovnika iz općine Majur nismo uspjeli doći, ali smo dobili izjavu Gorane Mikšić koja je živjela na području Sisačko-moslavačke županije te se prije nekoliko godina preselila u Švedsku.
-Žalosno je da se cijelo to područje pretvorilo u grad duhova u kojem nema budućnosti ni za koga, a kamo li za djecu. Djeca su uskraćena za elementarne stvari u kojima njihovi vršnjaci najnormalnije uživaju i ne shvaćaju ih kao luksuz. Pa tamo nema ni kina pravog osim po Domovima kulture i Pučkim otvorenim učilištima. Nema normalnog kazališta. Male općine su potpuno zanemarene, kao da je vrijeme u njima stalo i kao da imaju sadržaje sa sredine 20og stoljeća. Nema i nego pobjeći u bolje – napisala nam je Gorana.
Eto ,netko je potražio bolji život u Švedskoj, a načelnica općine Majur priznaje kako sadržaje nedostaje, no problem su, očekivano, financije.
-Nije dovoljno to što imamo i nismo zadovoljni. Ali zbog nedostatka većih financijskih sredstava nismo
u mogućnosti pružiti nešto više. Organizaciju događanja vežemo za provedbu projekata koji se financiraju iz EU ili sredstava iz ministarstava – rekla je načelnica, što bi značilo da bez raznih financijskih potpora i projekata niti ovo malo što se održava, ne bi bilo održano.
Prema podacima objavljenim na službenim stranicama općine Majur, ukupni proračun općine za 2025. iznosi 1,83 milijuna eura. Od toga je oko 35 tisuća eura namijenjeno kulturi, a velik dio novca troši se na obnovu nakon potresa.
Načelnica Karanović svjesna je koliko sadržaji utječu na odluku obitelji da ostanu u tom kraju i svim silama se trudi pronaći potrebna sredstva.
– Smatramo da je dio kulturnih i edukacijskih sadržaja jako bitan za ostanak obitelji s djecom na našem području. Stalno nešto radimo po tom pitanju. Prijavili smo projekt na natječaj ESF plus vezano za razvoj sadržaja u kulturi pa čekamo rezultate. Na žalost ne ulažemo puno, jer puno niti nemamo, ali proteklu godinu smo kroz pilot projekta Ministarstva demografije i useljeništva provodili projekt za kulturne i edukacijske sadržaje za djecu predškolske i školske dobi i pokazalo se kao veoma
korisno. Radilo se konkretno o radu s vunom (filcanje, tkanje, heklanje, pletenje i slično) – pojasnila je. Dodala je kako im je trenutačno najvažnija ustanova po pitanju kulturnih sadržaja Narodna knjižnica i čitaonica Majur, no problem je što je s većinom sadržaja knjižnica ovisna o financijama iz
općine i manjim dijelom što se dobije iz Ministarstva kulture.
foto: općina Majur
*Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija