Obitelji bacaju najviše hrane zbog nepoznavanja što znači rok upotrijebiti do i najbolje upotrijebiti do
Unatoč činjenici da je u svijetu više od 80 milijuna gladnih, u Hrvatskoj se godišnje baci oko 380 tisuća tona zdravstveno ispravnih namirnica. Iako većinom vjerujemo da najviše hrane bacaju u trgovinama, prema istraživanju, 53 posto bačene hrane dolazi iz kućanstava.
Statistike pokazuju da najviše hrane bacaju samci, zatim osobe koje žive u urbanim područjima i imaju veće prihode te obitelji s malom djecom.
Govoreći o razlozima bacanja velikih količina hrane, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane, Branka Ilakovac, istaknula je kako se hrana najčešće baca zbog prekomjerno pripremljenih obroka jer mnogi ne znaju procijeniti koju količinu hrane treba pripremiti za pojedini obrok, dok kao drugi razlog navodi prekomjernu kupnja namirnica na akcijama, pa tim namirnicama vrlo brzo istekne rok.
Treći uzrok bacanja hrane je što mnogi nemaju znanje o iskorištavanju ostataka obroka. Spreme višak hrane u hladnjak i zaborave na nj, te ga poslije moraju baciti.
Ovaj globalni problem ozbiljno ugrožava okoliš, posebice vode te utječe na povećane gubitke energije. Kako bi se smanjilo nepotrebno bacanje hrane, dovoljno je bolje i racionalnije koristiti namirnice koje svakodnevno upotrebljavamo. Smanjenje otpada od hrane bi dovelo do manje proizvodnje hrane, a samim time i do veće zaštite okoliša.
Da bi se smanjilo bacanje hrane, Europska komisija je objavila sljedeće SAVJETE koji će pomoći kako bi smanjili rasipanje hrane, uštedili novac i zaštitili okoliš
Planirajte kupnju
Isplanirajte obroke za cijeli tjedan. Provjerite namirnice u hladnjaku i na policama, tek onda napravite popis preostalih potrebnih namirnica. Popis ponesite sa sobom i ne kupujte kada ste gladni jer ćete u tom slučaju kupiti više nego što vam je potrebno. Kupujte voće i povrće koje nije unaprijed pakirano tako da možete kupiti upravo onoliko koliko vam je potrebno.
Provjerite datume
Ako određene namirnice s kratkim rokom trajanja ne namjeravate pojesti odmah, radije potražite one s dužim rokom trajanja ili ih jednostavno kupite kada vam budu potrebne. Vodite računa o značenju datuma na oznakama: „upotrijebiti do” znači da je hrana (npr. meso ili riba) sigurna za konzumiranje do navedenog datuma, dok „najbolje upotrijebiti do” označava datum do kojeg proizvod zadržava očekivanu kvalitetu. Prehrambeni proizvodi sigurni su za uporabu i nakon datuma navedenog na oznaci „najbolje upotrijebiti do”.
Vodite računa o svojem proračunu
Rasipanje hrane znači rasipanje novca.
Pravilno održavajte svoj hladnjak
Provjerite brtve i temperaturu hladnjaka. Da bi hrana dugo ostala svježa, treba je pohraniti na temperaturi od 1 do 5 °C.
Pohranjujte
Hranu pohranjujte u skladu s uputama navedenima na pakiranju.
Rotirajte
Novokupljene namirnice rasporedite u stražnji dio hladnjaka ili polica, a proizvode koji su tamo već neko vrijeme prebacite sprijeda. Tako se smanjuje mogućnost da ćete u pretincima za čuvanje hrane naići na pljesnive proizvode.
Poslužujte manje količine hrane
Pri čemu se podrazumijeva da svatko može uzeti dodatnu porciju.
Iskoristite ostatke hrane
Umjesto da ostatke hrane bacite u smeće, sljedećeg dana iskoristite ih za ručak ili večeru ili ih zamrznite. Od omekšalog voća možete napraviti voćne sokove ili pite, a manje svježe povrće možete upotrijebiti za pripremu juhe.
Zamrznite
Ako vam je dovoljna manja količina kruha, ostatak zamrznite te potrebnu količinu izvadite nekoliko sati prije obroka. Isto tako, zamrznite višak kuhane hrane i tako si osigurajte gotov obrok na dane kada ste preumorni za kuhanje.
Pretvorite ostatke u gnojivo
Budući da bacanje hrane nije uvijek moguće izbjeći, zašto ostatke voća i povrća ne biste stavljali u jednu posudu? Tako ćete nakon nekoliko mjeseci imati bogat i dragocjen kompost za svoje biljke. Za ostatke kuhane hrane primjeren je kuhinjski komposter. Dovoljno je napuniti ga ostacima, dodati sloj posebnih mikroba i ostaviti da fermentira. Tako dobiven kompost iskoristiv je za sobno ili vrtno bilje.
foto: Meal Makeover Moms