Duljina ljetnih praznika veliki je problem mnogim roditeljima
Šest tjedana ljetnih praznika u Engleskoj moglo bi postati stvar rasprave, nakon što je glavni inspektor britanskog Ofsteda, Sir Martyn Oliver, poručio da bi školski kalendar trebalo “dobro preispitati”.
Gostujući u Financial Timesu, Oliver je rekao kako je aktualni raspored školskih praznika povijesno oblikovan prema poljoprivrednim tradicijama – razdoblju žetve – te se zapitao odgovara li takav model današnjem načinu života. Posebno je istaknuo da učenici polažu ispite tijekom najtoplijih mjeseci – u svibnju, lipnju i srpnju – što smatra problematičnim.
No zasad je riječ samo o raspravi. Nema službenih planova ni savjetovanja o promjeni školskog kalendara.
Zašto se uopće propituju dugi ljetni praznici?
Stručnjaci već godinama upozoravaju da dugi ljetni prekidi mogu produbiti razlike među djecom. Istraživanja su pokazala da gubitak znanja tijekom šest tjedana najviše pogađa učenike iz manje poticajnih i socioekonomski slabijih sredina.
Sir Martyn Oliver također je istaknuo zabrinutost zbog “gubitka rutine”, osobito kod ranjive djece. Dug prekid može dovesti do tzv. “dysregulacije” – poremećaja ritma, strukture i emocionalne stabilnosti.
Roditelji su podijeljeni. Dok jedni priznaju da im šest tjedana predstavlja logistički i financijski izazov, drugi upozoravaju da bi češći, ali kraći praznici tijekom godine mogli biti još kompliciraniji za organizaciju rada i godišnjih odmora.
A kako je u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj su ljetni praznici još dulji nego u Engleskoj – traju otprilike dva i pol mjeseca, od sredine lipnja do početka rujna. Nekima je i to prekratko – ističu kako škola treba završiti ranije jer je u učionicama prevruće, a početi kasnije – jer sezona traje i djeca na Jadranu pomažu.
Drugima pak realnost kuca na vrata – da, vruće je i naporno je, ali nemaju bake i djedove koji bi čuvali djecu niti dovoljno godišnjeg odmora, pa ni novaca za tri tjedna skupog kampa za redom. Alternativa su djeca koja ostaju sama kod kuće.
Pitanje koje se nameće slično je britanskom:
Jesu li ovako dugi praznici zaista najbolji model za djecu – ili više odražavaju tradiciju nego suvremeni način života?
U Hrvatskoj se povremeno raspravlja o preraspodjeli školskih odmora – primjerice o produženju jesenskih ili proljetnih praznika uz kraće ljeto – no za sada nema najava većih promjena.
Što bi eventualne promjene značile za obitelji?
Bilo kakva promjena školskog kalendara utjecala bi na:
- organizaciju godišnjih odmora
- troškove čuvanja djece
- rad sezonskih djelatnosti (turizam)
- ispitne rokove i školske termine
Zbog toga stručnjaci naglašavaju da bi svaka odluka morala uključivati savjetovanje sa školama, roditeljima i sindikatima.
Za sada – ništa se ne mijenja
U Velikoj Britaniji ljetni praznici i dalje traju šest tjedana, a u Hrvatskoj oko deset tjedana na više. Rasprava je otvorena, ali konkretnih odluka nema.
No jedno je sigurno: pitanje školskih praznika više nije samo pitanje tradicije – već i mentalnog zdravlja djece, jednakih obrazovnih prilika i realnih mogućnosti zaposlenih roditelja.
foto: Freepik