
Hladan zrak, vjetar, grijanje u zatvorenim prostorima i česti prijelazi iz toplog na hladno mogu biti prilično zahtjevni za dječju kožu. Ona je osjetljivija i sklonija isušivanju nego koža odraslih, pa se tijekom zimskih mjeseci mogu pojaviti crvenilo, svrbež, perutanje i sitne pukotine. Neki od tih problema prolaze uz jednostavnu njegu, dok drugi zahtijevaju savjet liječnika.
Gotovo svi roditelji imaju zimskih problema s dječjom kožom do čega dolazi uslijed hladnoće ali i grijanja
Zimi roditelji često primjećuju da su djetetovi obrazi crveni nakon boravka na otvorenom, da su mu usne ispucale ili da se češće češe po rukama i nogama. Iako se takve promjene najčešće povezuju s hladnoćom, uzrok može biti i suh zrak u grijanim prostorijama, predugo kupanje u vrućoj vodi ili neodgovarajući proizvodi za njegu.
Ovo je šest problema s dječjom kožom na koje vrijedi obratiti pozornost tijekom zime.
1. Suha i hrapava koža
Jedan od najčešćih zimskih problema jest suha koža. Niske temperature i hladan vjetar izvlače vlagu iz kože, dok grijanje u zatvorenim prostorima dodatno smanjuje vlažnost zraka. Koža zbog toga može postati hrapava, zategnuta, perutati se, a ponekad se pojavi i neugodan svrbež.
Najčešće su zahvaćeni obrazi, ruke i noge, osobito kod djece koja puno vremena provode na otvorenom.
Što može pomoći? Nakon kupanja kožu je dobro nježno posušiti tapkanjem ručnikom, bez grubog trljanja, a zatim nanijeti hidratantnu kremu ili emolijens. Bolje je odabrati proizvode bez mirisa i nepotrebnih dodataka koji mogu nadražiti osjetljivu kožu. Kupanje neka bude kratko, u mlakoj, a ne vrućoj vodi.
2. Pogoršanje atopijskog dermatitisa
Djeca koja imaju atopijski dermatitis zimi često imaju više problema s kožom. Hladnoća, suh zrak i nagle promjene temperature mogu pogoršati postojeće simptome. Koža postaje izrazito suha, crvena i upaljena, a svrbež može biti toliko neugodan da ometa spavanje.
Kod neke djece promjene se najčešće pojavljuju na pregibima laktova i koljena, vratu, obrazima ili zapešćima.
Važno je redovito njegovati kožu emolijensima, čak i kada se čini da su se simptomi povukli. Ako se pojavi jače crvenilo, upala, ranice ili intenzivan svrbež, roditelji bi se trebali javiti pedijatru ili dermatologu. Liječenje se prilagođava težini promjena, a samo hidratantna krema ponekad nije dovoljna.
3. Ispucale i nadražene usne
Djeca zimi često imaju naviku oblizivati usne jer im se čini da će ih tako navlažiti. No slina zapravo dodatno isušuje osjetljivu kožu usana, pa one mogu postati crvene, bolne i ispucale. Problem pogoršavaju hladan zrak i vjetar.
Kod neke djece nadraženost se proširi i na kožu oko usta, osobito ako često ližu usne.
Roditelji mogu pomoći redovitim nanošenjem jednostavnog balzama za usne ili zaštitne masti bez mirisa i iritirajućih sastojaka. Dobro je djetetu objasniti da oblizivanje usana ne pomaže, nego pogoršava problem. Ako se pojave bolne pukotine u kutovima usana koje ne prolaze, potrebno je provjeriti postoji li dodatna upala ili infekcija.
4. Crveni i nadraženi obrazi
Rumenilo na dječjim obrazima nakon igre na snijegu ili šetnje po hladnoći mnogim je roditeljima simpatično, no ponekad je riječ o reakciji osjetljive kože na hladan zrak i vjetar.
Obrazi mogu postati izrazito crveni, suhi, hrapavi, a dijete može osjećati peckanje ili zatezanje. Posebno su osjetljiva mala djeca i bebe jer im je kožna barijera još nezrela.
Prije izlaska na hladnoću može pomoći nanošenje zaštitne, masnije kreme namijenjene dječjoj koži. Nakon povratka kući lice treba nježno očistiti i ponovno namazati hidratantnim proizvodom. Ako crvenilo dugo traje, boli, otiče ili se pojavljuju mjehurići, treba se javiti liječniku.
5. Nadražena koža ruku
Ruke su tijekom zime posebno izložene hladnoći, vjetru i čestom pranju. Kod djece koja redovito peru ruke, koriste sredstva za dezinfekciju ili se igraju na snijegu, koža može postati suha, crvena i ispucala.
Pukotine se najčešće pojavljuju oko zglobova prstiju i na nadlanicama, a mogu biti bolne, osobito pri pranju ruku.
Osim hidratantne kreme, važno je odabrati blagi sapun i nakon svakog pranja dobro osušiti ruke. Na otvorenom bi djeca trebala nositi tople, suhe rukavice. Ako su ruke jako ispucale, korisno je prije spavanja nanijeti deblji sloj zaštitne masti.
6. Ozebline i oštećenja kože zbog hladnoće
Iako su rjeđe od suhe kože i crvenila, ozebline su problem koji roditelji ne bi smjeli zanemariti. Najčešće zahvaćaju prste na rukama i nogama, nos, uši i obraze, odnosno dijelove tijela koji su najizloženiji hladnoći.
Prvi znakovi mogu biti blijeda ili izrazito crvena koža, utrnulost, peckanje i bol. Kod ozbiljnijih ozeblina koža može postati tvrda, izgubiti osjet ili razviti mjehuriće.
Ako roditelji posumnjaju na ozebline, dijete treba skloniti na toplo i potražiti liječničku pomoć. Zahvaćeno područje ne treba trljati, masirati ni izravno zagrijavati grijalicom ili vrućom vodom.
Kako zimi zaštititi dječju kožu?
Većina zimskih problema može se ublažiti pravilnom svakodnevnom njegom. Nekoliko jednostavnih navika može napraviti veliku razliku:
- Birajte blage proizvode za pranje bez mirisa i agresivnih sastojaka.
- Izbjegavajte dugo kupanje u vrućoj vodi.
- Nakon kupanja nanesite hidratantnu kremu dok je koža još blago vlažna.
- Redovito njegujte usne i ruke zaštitnim preparatima.
- Prije izlaska na hladnoću zaštitite izložene dijelove kože.
- Djeci odijevajte rukavice, šalove i odjeću od materijala koji ne nadražuju kožu.
- Nemojte pretjerivati s grijanjem prostorija i, ako je zrak izrazito suh, razmislite o ovlaživanju.
Posebnu pozornost treba obratiti na promjene koje ne prolaze, šire se, postaju bolne ili su praćene jakim svrbežom. Ako se pojave ranice, mjehurići, iscjedak ili znakovi infekcije, potreban je pregled liječnika.
Zimska njega dječje kože ne mora biti komplicirana. Najvažnije je redovito štititi njezinu prirodnu barijeru, prepoznati prve znakove isušivanja i reagirati prije nego što manja iritacija postane veći problem.
Foto: Magnific

