Ako se dijete ozlijedi na dječjem igralištu sud smatra odgovornima i vlasnike igrališta ali i roditelje
Iako je uređenje dječjih igrališta, od postavljanja do redovne kontrole uređeno normama, na igralištima u Hrvatskoj djeci još uvijek prijete brojne opasnosti pa ih se samo prošle godine ozlijedilo 3650, pa je često pitanje roditelja što kada se dijete ozlijedi na dječjem igralištu?
Najčešći stradalnici na dječjim igralištima su djeca u dobi od 5 do 12 godina, a riječ je o raznim ozljedama, od udaraca i padova do uklještenja, ogrebotina i posjekotina koja mogu izazvati ozbiljne ozljede pa i smrt djeteta.
Najčešće djeca prolaze samo s lakšim ozljedama (ozljede glave, ogrebotine, uganuća, nagnječenje prstiju šake i stopala…), no, bilježe se i teže posljedice poput otvorenih rana, jačih kontuzija glave pa i potresa mozga, prijelomima uglavnom kostiju ruke i šake. Zabilježeni su i najteži tipovi ozljeda koji zahtijevaju dugotrajno kirurško liječenje i posljedičnu rehabilitaciju, nažalost, kod nekih s trajnim, doživotnim posljedicama i invaliditetom manjeg, ili većeg stupnja.
Jedna djevojčica u dobi od 17 mjeseci nakon udarca njihaljkom u sljepoočnicu zapala je u komu. U zadnji čas joj je operacijom uklonjen veliki hematom ispod kosti lubanje nastao nakon prijeloma, a pritiskao je mozak
Nakon provedene opsežne analize zakona i stvarnog stanja sigurnosti djece na dječjim igralištima i u igraonicama, Ministarstvo gospodarstva objavilo je u prosincu 2015. godine Vodič o sigurnosti dječjih igrališta namijenjen onima koji grade igrališta i igraonice ali i roditeljima kojima je potreban savjet zbog prijave neodgovarajućih sprava ili u slučaju ozljeda.
U Vodiču tako stoji da je broj dječjih igrališta u odnosu na broj stanovnika razmjeran jednom igralištu na oko 800 stanovnika, a na čije održavanje se u prosjeku godišnje potroši oko 5.000 kuna. Prigovori na zatečena stanja i nepravilnosti koje se uoče na dječjim igralištima prijavljuju se komunalnim redarima ili komunalnom poduzeću koje je zaduženo za održavanje dječjih igrališta.
Također, preporučava se da na svakom dječjem igralištu trebaju biti postavljeni natpisi na kojima je potrebno istaknuti kojoj dječjoj dobi je igralište namijenjeno te pravila ponašanja na igralištu, zajedno s kontakt podacima na koje se može prijaviti eventualni nedostatak na igralištu i telefonski broj za hitne slučajeve.
Preporuka je građanima da se prema javnim površinama na kojima se nalaze igrališta odnose s dužnom pažnjom. – Dječja igrališta služe za igru djece, stoga je potrebno istaknuti da ista nisu namijenjena odraslima, a osobito ne kućnim ljubimcima, koji se ne smiju puštati na dječja igrališta- navodi se u Vodiču
Iskustva liječnika iz Klinike za dječje bolesti Zagreb – Klaićeva
Ukratko vas upoznajemo s vrstama ozljeda koje su se dogodile i ujedno upućujemo na što obratiti pozornost te time prevenirati ozljedu djeteta s kojim posjećujete dječje igralište.
PODLOGA NA IGRALIŠTU – Betonska ili neravna podloga nije podobna kao podloga za dječja igrališta, za razliku od tzv. antistres-podloge ili podloga od sličnih materijala koji apsorbiraju silu udarca nakon pada.
Slučajevi iz Klinike za dječje bolesti Zagreb: U Referentnom centru za dječju traumatologiju u Klaićevoj prilikom primitaka djece s prijelomima kostiju ruke ili noge primjećeno je da ti prijelomi najčešće nastaju padom na betonsku podlogu, odnosno na podlogu gdje ne postoji tzv. antistres-podloga. Isto vrijedi i za ozljede glave i prijelome lubanje, čiji je broj bitno smanjen nakon eliminiranja betona s dječjih igrališta.
VRTULJAK – Neispravno korištenje ove sprave koju često koristi grupa djece sastoji se od pretjerivanja u brzini vrtnje pri čemu kod silaska sa sprave gube ravnotežu i dolazi do ozljeda glave. Stoga se preporučuje posebno obratiti pozornost da se djeca na vrtuljku vrte brzinom i vremenski ograničeno s obzirom na dob te jednako tako pripazi tijekom silaska s vrtuljka.
Slučajevi iz Klinike za dječje bolesti Zagreb: Zaprimljeno je nekoliko djece koja su stradala na način da su se vrtjela na malom dječjem vrtuljku zajedno s drugom djecom, maksimalnom brzinom vrtnje koliko dopušta određeni vrtuljak, a djeca su stradala prilikom silaska s vrtuljka jer su udarila glavom. Neka djeca navela su da im se prilikom silaska s vrtuljka u glavi zavrtjelo te da su pala. Jedna djevojčica udarila je glavom u metalnu cijev vrtuljka.
NJIHALJKE – Pri uporabi ove sprave događale su se ozljede djece koja su se našla preblizu putanji njihaljke koju su koristila druga djeca te su zadobile opasne ozljede udarca u glavu što je osobito opasno za djecu. Također se događalo da djecu prejako zanjišu osobe koje su djetetu pratnja, što uzrokuje pad sa sprave. Dobro je pripaziti na djecu mlađe dobi posebice da se ne približavaju njihaljki koju koriste druga djeca te na korištenje njihaljki koje su prilagođene djetetovoj dobi.
Slučajevi iz Klinike za dječje bolesti Zagreb: Zaprimljeno je nekoliko vrlo male djece u dobi od oko godinu i pol do 2 godine života, a bili su udareni njihaljkom iz razloga što su se previše približila njihaljki na kojoj se netko ljuljao te su bila udarena rubom njihaljke u sljepoočnicu. Jedna djevojčica u dobi od 17 mjeseci nakon udarca njihaljkom u sljepoočnicu zapala je u komu. U zadnji čas joj je operacijom uklonjen veliki hematom ispod kosti lubanje nastao nakon prijeloma, a pritiskao je mozak. Primijećeno je da djeca mogu ispasti iz njihaljke čije sjedište nema ogradu oko struka djeteta, već samo jednu ravnu ploču na kojoj se sjedi i njiše, što je opasno zbog proklizavanja i padova.
SPRAVE ZA PENJANJE – Česte su ozljede na mrežama koje služe penjanju, a posebnu opasnost predstavlja struktura koja nije fiksirana za tlo te uzrokuje izmicanju noge pri penjanju i padovima. Posebnu opasnost predstavljaju mreže za penjanje kroz koje dijete može provući glavu jer može doći do davljenja i imati tragičan ishod. Posebno je važna kontrola odrasle osobe koja je s djetetom prilikom korištenja sprave za penjanje.
SPORTSKA IGRALIŠTA – Slučajevi kad se na školskim i drugim igralištima koje koriste djeca nalaze neučvršćene konstrukcije (golovi i sl.) često su doveli do izuzetno teških ozljeda, ponekad i sa smrtnim ishodom. Potrebno je osigurati sigurne, ispravne i na propisani način ugrađene i dobro održavane metalne konstrukcije na igralištima. Igrališta s metalnim konstrukcijama djeca koriste u slobodno vrijeme i često bez nadzora, a dječje postupke tada nije moguće u potpunosti predvidjeti. Zato je moguće propisano učvrstiti sve konstrukcije na igralištima i ukloniti sve koje nisu sigurne. Uz metalne konstrukcije potrebno je odvojiti igrališta na kojima se odvijaju aktivnosti s loptom od dijela igrališta sa spravama jer su česte ozljede djece zbog neočekivanih udaraca lopte, a njihova učestalost primjetna je prilikom liječničkih intervencija vezanih uz ozljede zadobivene na igralištima.
Slučajevi iz Klinike za dječje bolesti Zagreb: Zaprimljeno je nekoliko djece s izuzetno teškim ozljedama glave i trbuha koja su se penjala na gol-stativu i na sebe srušila konstrukciju gola. Zaprimljeni su s posljedičnim teškim gnječnim ranama glave, mozga i trbuha te su bili hitno operirani. Liječeno je dosta djece koja su zadobila udarac loptom u glavu, a da pri tome uopće nisu vidjela da dolazi lopta koja je kao projektil udarila u glavu nepripremljeno dijete. Pri opisanome, često pored glave strada i vratna kralješnica.
Pravo na odštetu
U sudskoj praksi nalazimo primjere zahtjeva za naknadu štete koju djeca trpe zbog neispravnih sprava za igru, najčešće tobogana zbog čije je neispravnosti velik broj djece pretrpio teške ozljede koje su u nekim slučajevima dovele i do amputacije prsta. Stav je suda u takvim predmetima da je proizvođač tobogana odgovoran zbog toga što predmet koji je proizveo ima nedostatak, odnosno nije imao ona svojstva kakva se redovito traže od takvog proizvoda (sigurnost za dječju igru), a zbog tog nedostatka je predstavljao opasnost štete, za osobe ili stvari, koja je i nastupila u vidu tjelesne ozljede. Kazneni zakon regulira slučajeve koji za posljedicu imaju smrt ili tešku tjelesnu ozljedu ili teško narušavanje zdravlja.
Ponekad vlasnici igrališta uopće nisu svjesni opasnosti koje proizlaze iz neodržavanog ili nepropisno postavljenog dječjeg igrališta, odnosno, smatraju da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti.
Ukoliko ozljeda zadobivena na dječjem igralištu prouzroči smrt ozlijeđene osobe, odgovorna osoba kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Za slučaj teške tjelesne ozljede ili teškog narušavanja zdravlja, predviđena je kazna zatvora do jedne godine.
Ukoliko je tim djelom doveden u opasnost život ozlijeđenog, ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegova tijela, ili koji važan organ, ili je prouzročena trajna nesposobnost za rad ozlijeđenog, ili trajno i teško narušavanje njegova zdravlja, trajna iznakaženost ili trajna nesposobnost za reprodukciju, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine. Ako su neke od navedenih posljedica prouzročene namjerno, kazneni zakon predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina zatvora za tešku tjelesnu ozljedu, a u ostalim slučajevima od tri do dvanaest godina zatvora.
Važnost adekvatnog nadzora djece od strane roditelja ili drugih odgovornih osoba jednako kao i isticanje upozorenja od strane vlasnika dječjeg igrališta.
Primjer iz sudske prakse – Tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede kada je u dobi od šest godina u pratnji majke i brata na dječjem igralištu jednog gradskog parka, nakon što se popela na penjalicu, pala na tlo s visine od oko 3,5 m. Sud smatra da je tuženik za nastalu štetu odgovoran u omjeru od 50% jer je na vidljivom mjestu propustio istaknuti upozorenje vezano uz korištenje predmetne penjalice.
Doprinos majke malodobne tužiteljice nastanku štetnog događaja u omjeru je od 50% jer se sastoji u propuštanju pažnje prilikom nadzora djeteta.