Gornja Dubrava prava je ravnoteža urbanog života i prirode
Gradska četvrt Gornja Dubrava prostire se na 40,27 četvornih kilometara i u njoj živi više od 60.000 ljudi.
Slikovita je to četvrt koja obuhvaća raznovrsna naselja od kojih je svako dalo svoj poseban lokalni doprinos izgradnji identiteta cjelokupne četvrti. Ta su naselja: Branovec – Jalševec, Čučerje, Dankovec, Dubec, Granešina, Miroševec, Novoselec, Oporovec, Trnovčica i Zeleni brijeg.
Gornja Dubrava pretežno je stambena i građena kao kvart s puno zelenila i prostora za šetnju. Nalazi se u sjeveroistočnom dijelu Zagreba, okružena podsusedskim i prirodnim zonama, što daje osjećaj prostranosti i omogućuje obiteljima da uživaju u svakodnevnim aktivnostima vani. Jedan od takozvanih „dragulja“ ove gradske četvrti što se obitelji, djece, rekreacije i zelenila tiče je zasigurno i Grad mladih, poznatiji kao Pionirski grad u naselju Granešina. Zbog njega se istočni dio Zagreba često doživljava kao ravnoteža grada i prirode – osobito privlačna obiteljima s djecom.
No, što još ova četvrt nudi i kako je živjeti i odrastati u njoj?
O tome smo porazgovarali s Ilijom Sliškom, vijećnikom u četvrti Gornja Dubrava, zaduženim za male komunalne akcije. Na dužnosti je već treći mandat te kaže kako u svojoj četvrti poznaje sve i svakoga.
Prvo, istaknuo je kako Gornju Dubravu nerijetko biju određeni glasovi, ima svoju reputaciju. Koja je to? Česti sukobi, kriminal, svakakvi mutni poslovi…no Gornja je Dubrava, smatra Sliško, znatno više od toga.
-Ova četvrt je odlično mjesto za život. Djece ima koliko hoćete, ova četvrt po broju djece sigurno nije u deficitu. Ugodnom životu doprinosi prije svega riješena infrastruktura i prometna povezanost – što tramvajem, a što autobusom s ostalim dijelovima grada. Imamo dovoljno škola, pritišćemo da se gradi i još vrtića. Kao pozitivnu stranu četvrti svakako bih istaknuo i puno zelenila. Naravno, uvijek ima mjesta za pomake – ispričao nam je Sliško.
Mnoge svijetle točke kvarta zahtijevaju obnovu – npr Pionirski grad. Tako kućice koje se tamo nalaze i koje su prave male idilične “stambene jedinice“ koje se stapaju s prirodom, danas su stare i neodržavane, a od potresa još i oštećene. O obnovi se već dulje vrijeme priča, što nije čudno jer je od potresa prošlo pet godina, a ovi prostori i područje – nekad omiljena destinacija vrtićki, i školskim skupinama te mnogobrojnim zagrebačkim obiteljima, još čekaju. No, Sliško je kazao kako je u tijeku projektna faza i da će se obnova jednog od najpoznatijih zagrebačkih izletišta financirati novcima iz fondova Europske unije.
Gornja Dubrava inače ima nekoliko igrališta terena i dječjih parkova, no kako nam je pojasnio vijećnik, to još uvijek nije dovoljno. Puno prostora koji bi se mogli iskoristiti baš u tu svrhu su privatni i doslovno nema mjesta, raspoloživog slobodnog zemljišta, da se naprave i novi parkovi.
Zato se redovito provode revizije starih, pazi se da su dječje sprave ispravne i u funkciji, da se zamijeni što je potrgano, a saznajemo da je upravo Gornja Dubrava bila četvrt u kojoj su se po prvi put pojavili parkovi za djecu s teškoćama u razvoju. No, za djecu koja često žive na margini i zaboravljena su od društva, oni imaju još puno toga. Veliku pohvali uputio je stručnoj suradnici Andreji Marcetić koju su u vijeću četvrti angažirali upravo za provođenje projekata i radionice za djecu s teškoćama, no od gospođe Marcetić izjavu o njezinu radu nismo uspjeli dobiti.
U Gornjoj je Dubravi pokrenuta i inicijativa za dva nova dječja vrtića, a u planu je još jedna nova osnovna škola, saznali smo od vijećnika. U onima postojećima Ilija Sliško zadovoljan stanjem, a posebnu su pažnju u njegovu mandatu, dodao je, obratili na kvalitetu dvorana koje su uređene i opremljene za vježbanje.
Posebno zadovoljstvo predstavlja mu činjenica da je Grad Zagreb otkupio otkupio kompleks Centra kulture dubrava te kako će se taj prostor, sjedište dječje zabave, učenja, razvoja i igre, također napokon obnoviti.
-Taj prostor je već dugo zapušten i neizmjerno me veseli obnova jer unutra ima svakakvih događanja za djecu, od predstava do radionica i to je na neki način srce naše četvrti. Očekuje se obnova cijelog tog prostora koji ima velik potencijal ,ali do sada su ga sputavali mirovinsko -pravni odnosi – pojasnio je Sliško.
Iz Grada su pak najavili da se u Centru za kulturu planira osigurati prostor za radionice, društvene i kulturne programe, proširiti kapacitete Knjižnice Dubrava te razviti dodatne sadržaje koji će unaprijediti kulturnu i društvenu ponudu Donje i Gornje Dubrave.
Kontaktirali smo i Centar za kulturu Dubrava, iz kojeg su nam rekli da ustanove poput njihove u četvrtima predstavljaju središta, čvorišta i susretišta kulturnih praksi i umjetničkih disciplina građanima u njihovoj lokalnoj zajednici, a osobito su važne za djecu.
-Bilo kroz neformalno obrazovanje u kulturi i umjetnosti, bilo kroz amatersko bavljenje istom, nazočenjem kulturnim i umjetničkim programima ili organiziranim posjetima kulturnim ustanovama, sudjelovanje djece u kulturi i umjetnosti iznimno je važno za cjelovit razvoj djece. Postojanje kulturnih centara po gradskim četvrtima omogućava dostupnost kulture i umjetnosti u lokalnim zajednicama, čime se pomaže da kultura i umjetnost budu i ostanu dostupne i pristupačne te doprinose cjelokupnom životu lokalne zajednice, jer one svojim uključivim, humanističkim i sveukupnim pozitivnim vrijednostima značajno utječu na razvoj iste – poručila je Sandra Banić Naumovski, ravnateljica Centra za kulturu Dubrava.
Velik dio polaznika kulturno-umjetničkih poduka Centra kulture Dubrava čine djeca, a Centar
kontinuirano unapređuje kako sadržaj, tako i kvalitetu provedbe ovih poduka.
-Djeca se iznimno rado odazivaju sadržajima Centra kulture Dubrava. Redovito su svi naši
programi namijenjeni njima popunjeni s punim kapacitetima, a osobito sadržaji bez naknade, na
kojima se redovito traži mjesto više. Stoga nam je iznimno drago što organizacijom ovakvih sadržaja, osim dostupnosti kulture i umjetnosti djeci u njihovoj lokalnoj zajednici, utječemo na usvajanje pozitivnih vrijednosti i promoviramo pozitivne obrasce ponašanja koji uključuju stvaralaštvo, uključivo sudjelovanje, timski rad, razumijevanje različitosti, razvoj empatije i ostalo, a doprinos čega je nezanemariv u cjelokupnom odrastanju djece – dodala je Banić Naumovski.
Centar uskoro, sad je već poznata vijest očekuje i obnova, a njegove djelatnike i ravnateljicu to iznimno veseli. Iza njih su desetljeća čekanja na taj događaj, a vjeruju kako će obnova staviti kulturu na mjesto u gradskoj četvrti koje ona s pravom zaslužuje.
-Često se u javnom prostoru o Dubravi ne piše kao o četvrti kulture, međutim, s obzirom na posjećenosti naših programa, interes za istima te opći interes naših javnosti koje nam često pišu, predlažu i sugeriraju što bi od kulturnih i umjetničkih sadržaja voljeli, po povoljnim uvjetima, imati dostupno u svojoj četvrti, iz neposrednog, svakodnevnog iskustva, može se i trebalo bi se o Dubravi govoriti kao o četvrti u kojoj kultura ima značajno mjesto u općem životu zajednice, u kojoj žive i rade relevantni kulturni radnici i
umjetnici, te četvrti u kojoj se stvaraju značajni kulturni i umjetnički sadržaji – primijetila je ravnateljica.
O tome “gdje će” Centar za kulturu kada obnova krene, kazali su nam, još je rano za nagađati. Dobrim planiranjem i pažljivom organizacijom sadržaja, nadaju se da će se većina programa nastaviti neometano provoditi. Također, tu je i nada kako će obnova donijeti toliko željeni prostor koji je trenutačno nedostatan s obzirom na količinu interesa koji vlada.
Zanimljivo je kako u doba tehnologije njihovi sadržaji koji nude djeci nešto sporije i kreativnije podražaje, i dalje ostaju popularni i rado posjećeni. To pokazuje kako takvi centri imaju itekakav utjecaj na zajednicu, i to na sve dobne skupine.
-Uzimajući u obzir zaista visoku posjećenost svih naših programa za djecu, ali i visoku posjećenost
brojnih drugih sadržaja za djecu koje drugi kulturni centri i druge ustanove u kulturi imaju, možemo
reći kako kulturni centri ne samo da mogu djeci ponuditi ono što im treba već mogu i anticipirati
potrebe budućnosti i u skladu s njima adaptirati sadržaje. Kultura i umjetnost kreativno su polje, polje
stvaralaštva, a ono je uvijek responzivno spram promjena u kojima nastaje – mišljenja je Banić Naumovski, dodajući kako se nada da će još dugo ostati na tom tragu i još dugo moći suvremeno, nježno i konzistentno njegovati tradiciju, relevantno i odgovorno stvarati sadašnjost te vizionarski projicirati budućnost.
– Ako u tome uspijemo, moderne potrebe djece uvijek će se moći zadovoljiti. S obzirom na količinu djece, količinu dječjih pozitivnih reakcija i pozitivnih promjena koje iste donose, te puno smijeha tijekom realizacije naših sadržaja, vjerujemo kako smo na dobrom putu – zaključila je.
Baš takvi sadržaji roditeljima su ponekad spas i navode ih kao najpozitivnije točke četvrti, ali i to ponekad ovisi u kojem dijelu četvrti živite. Dok je nekima zabava i kultura nadohvat ruke, drugima je sve poprilično daleko, pa bi se moglo nekad razmisliti što je u ponudi i u onim udaljenijim dijelovima četvrti.
Tihana Serdar cijeli pak život živi u Gornjoj Dubravi, a sada tamo odgaja i djecu,
-U neposrednoj blizini imam tri vrtića, školu, parkove, igrališta, Kulturni centar s kinom, kazalištem i knjižnicom te dom zdravlja. mislim da su to povoljni uvjeti za podizanje djeteta. Također, većinu ovog kvarta i dalje čine manje kuće, a ne zgrade, što stvara prisniju i više obiteljsku atmosferu – opisala je Tihana.
Iako su u vijeću istaknuli zelenilo i parkove kao glavni adut, ona smatra da ih nema dovoljno, posebno onih parkova prilagođenih školskoj djeci. također, školske dvorane su slabo dostupne klubovima koji bi željeli održavati sportske aktivnosti. Ono što bi pak istaknula kao najveće prednosti četvrti po pitanju djece su knjižnica, kino, kazalište i dječje igraonice.
Također, kaže da se određena ulaganja u četvrt vide i da se poboljšanje osjete.
-Grade se vrtići, obnavljaju škole, a otvorena je i nova moderna srednja škola, gimnazija – napomenula je.
Što se pak vijećnika Sliška tiče, i on ima neke zamjerke – smatra da bi se mnoge stvari bolje i brže rješavale kada bi javna nabava bila bolja.
-Sjenice, parkovi, sprave na igralištima, ograde…jako dugo čekamo rezervne i nove dijelove. Nadam se da će se to s vremenom popraviti kako bi se svi potrebni sadržaji, posebno oni namijenjeni najmlađima, promptno dovodili u zadovoljavajuće stanje – kazao je Sliško, dodajući kako se u četvrti u budućnosti nada i bazenu, što bi sigurno razveselilo mnoge njezine stanovnike.
foto: Dječja posla i Centar kulture Dubrava