Vještine fine i grube motorike rezultat su usklađene suradnje mozga, živčanog sustava i mišića tijela.
Gruba motorika obuhvaća veće pokrete koje dijete izvodi rukama, nogama, stopalima ili cijelim tijelom. To su, primjerice, aktivnosti poput puzanja, hodanja, trčanja, skakanja i penjanja. Ove vještine uključuju rad velikih mišićnih skupina i ključne su za djetetov cjelokupni motorički razvoj.
Gruba motorika predstavlja temelj za razvoj fine motorike – preciznijih i složenijih pokreta koji dolaze kasnije, poput hvatanja olovke, rezanja škarama ili zakopčavanja gumba.
Fina i gruba motorika razvijaju se u ranom djetinjstvu
Kada beba uhvati predmet između kažiprsta i palca – koristeći takozvani “pincet hvat” – ili migolji nožne prstiće u pijesku, koristi vještine fine motorike. No, čak i kad istražuje predmete ustima i jezikom, ona aktivira finomotoričke sposobnosti. Fina motorika omogućuje izvođenje preciznih pokreta i usko je povezana s koordinacijom oko-ruka, odnosno sposobnošću da ruke i prsti precizno izvrše zadatak koji vizualno percipiramo.
Fina i gruba motorika obično se razvijaju paralelno, jer mnoge aktivnosti zahtijevaju istovremeno korištenje obje vrste motoričkih vještina.
Prema Enciklopediji dječjeg zdravlja, razvoj fine motorike započinje već u ranom djetinjstvu. Već oko osmog tjedna života, dijete počinje otkrivati vlastite ruke i igrati se s njima. Međutim, pravi razvoj počinje između drugog i četvrtog mjeseca života, kada se javlja prva značajnija koordinacija oka i ruke. Jedna od važnih prekretnica je trenutak kada beba može dohvatiti predmet izvan svog dosega, oslanjajući se isključivo na vid da bi ga locirala. Finomotoričke vještine su brojne i razvijaju se postepeno kako dijete raste.
Gruba motorika se također počinje razvijati vrlo rano – prvo kroz podizanje glave i ramena. Napreduje relativno brzo, brže nego razvoj fine motorike. Da bi se razvoj grube motorike poticao, djetetu treba omogućiti dovoljno prostora, vremena i prilika za kretanje – bilo na otvorenom, bilo u sigurnom prostoru za igru.
Razvoj motoričkih vještina započinje od glave prema dolje. Novorođenče najprije stiče kontrolu nad ustima, licem i jezikom. Nakon toga dolazi kontrola vrata, zatim ramena i ruku, pa tek onda šaka. Tako gruba motorika – koja uključuje veće pokrete tijela – prirodno prethodi razvoju fine motorike. No, za svakodnevno funkcioniranje i izvođenje složenijih aktivnosti, dijete mora koristiti obje vrste motorike zajedno.
Na primjer, dijete od 18 mjeseci već može uspješno umetati oblike u kutiju. Prvo koristi grubu motoriku kako bi tijelo držalo stabilno, a potom finu motoriku kako bi pravilno okrenulo oblik i umetnulo ga u odgovarajući otvor.
Opis razvoja grubo motoričkih vještina po dobi:
0–3 mjeseca:
Dijete podiže glavu dok leži na trbuhu – ovaj pokret jača mišiće vrata i leđa te omogućuje nesmetano disanje, odnosno izmicanje glave dok je na trbuhu. Kako biste potaknuli dijete na ovaj položaj, postavite ispred njega zanimljive igračke ili lezite nasuprot njemu u istom položaju. Pjevajte mu i razgovarajte s njim.
3–6 mjeseci:
Dijete se podupire rukama dok leži na trbuhu – ovaj položaj dodatno jača vrat, leđa, ramena i ruke. To je važna priprema za puzanje. Možete mu pomoći tako da isprva ispod njegovog grudnog koša stavite ručnik smotan u valjak kako bi imao bolji oslonac.
Kotrljanje je još jedan važan motorički korak u ovoj fazi jer pomaže u jačanju cijelog tijela.
6–9 mjeseci:
Nepodržano sjedenje omogućuje bolju kontrolu trupa i ravnotežu, a pritom ruke ostaju slobodne za istraživanje i dohvaćanje predmeta. U ovoj dobi dijete također treba biti u mogućnosti podnijeti svoju tjelesnu težinu dok stoji uz pridržavanje. Pred kraj ove faze, većina djece započinje s puzanjem, što dodatno jača mišiće i potiče samostalno istraživanje.
9–12 mjeseci:
Dijete stoji pridržavajući se za namještaj i počinje se kretati uzduž njega. Potaknite to ponašanje tako da mu postavite zanimljivu igračku na drugi kraj stola kako bi se potaknulo na samostalno kretanje.
12–15 mjeseci:
Dok neka djeca prohodaju već oko 10. mjeseca, većina u ovoj dobi tek počinje samostalno stajati i napraviti prve korake.
15–18 mjeseci:
U ovoj fazi većina djece svladava hodanje, a neka počinju i trčati.
18–24 mjeseca:
Skakanje! Ova aktivnost odlično jača mišiće nogu i trupa te poboljšava ravnotežu. Djeca u ovoj dobi često već mogu samostalno ići gore-dolje po stepenicama, pridržavajući se za rukohvat.
24–30 mjeseci:
U ovoj fazi djeca sve češće skaču s većih visina, sigurnije savladavaju stepenice i pokušavaju hodati na prstima.
30–36 mjeseci:
U ovom razdoblju posebno se razvija ravnoteža. Potaknite dijete da stoji na jednoj nozi, da hoda peta do pete po gredi ili niskom zidiću, te da preskače prepreke. Pridržavajte ga dok balansira – djeca obožavaju ovu vrstu igre.
Opis razvoja fino motoričkih vještina po dobi:
2-4 mjeseca:
Ruke su zatvorene većinu vremena, a otvaranje šake možete potaknuti tako da bebi stavite neki predmet ili igračku u ruku. U toj dobi djeca se igraju vlastitim rukicama i posežu za objektima, ali još uvijek bez uspjeha. Dobra vježba fine motorike je da plješćete bebinim rukama ispred središnje linije tijela kako bi postala svjesnija svojih ruku.
3–7 mjeseci:
Dijete već može držati manje predmete u rukama. U ovoj fazi voli stavljati predmete u usta jer na taj način istražuje svijet oko sebe, stoga pazite kakve mu predmete dajete za igru.
4–8 mjeseci:
U ovoj dobi dijete već prilično uspješno prebacuje predmete iz jedne u drugu ruku. Predmete srednje veličine (npr. kockice) može uzeti iz kutije.
9–12 mjeseci:
Uzima male predmete palcem i kažiprstom (tzv. „pincetni hvat“). Za poticanje tih vještina dobre su aktivnosti poput umetanja oblika (umetaljki), nizanja perlica, prebacivanja zrna graha iz jedne posude u drugu. Možete mu dati žlicu kojom će prenositi veće čvrste predmete, poput kestena ili plastičnih jaja, iz jedne posude u drugu.
12–18 mjeseci:
Dijete se već dobro služi rukama i predmete uzima cijelom šakom. Rolanje plastelina izvrsna je aktivnost za poticanje razvoja i pokretljivosti šake.
18–24 mjeseca:
Dijete samo obuva i skida čarape i cipele, samostalno jede žlicom, može precrtati vodoravnu crtu. U početku koristite pastelne bojice debljeg promjera, a na ispravno držanje olovke ne morate inzistirati – ako se fine motoričke vještine razvijaju prirodno, dijete će to s vremenom usvojiti samo.
24–36 mjeseci:
Reže papir škarama, crta okomitu crtu, uspješno barata loptom – može je dobaciti drugima. Stavite pred njega košaru s kvačicama za rublje i potaknite ga da ih pokušava otvoriti i pričvrstiti na rub košare.
3–4 godine:
Može složiti jednostavne puzzle, sagraditi toranj od devet kocaka, samostalno se oblači i svlači (potrebna mu je pomoć kod zakopčavanja odjeće), ponekad se zbuni oko prednje i stražnje strane odjeće. Pije iz čaše držeći je jednom rukom i hrani se bez prolijevanja.
Razvoj djeteta možete potaknuti kroz igru. Kroz igru djeca mogu vježbati kontrolu i koordinaciju velikih pokreta tijela, kao i male pokrete rukama i prstima. Dok dijete sjedi bez pridržavanja stavite mu omiljenu igračku malo izvan dosega njegovih ruku. Na taj način dijete vježba svoju ravnotežu te koristi prstiće kako bi uhvatilo omiljenu igračku. Pratite sitne promjene kako dijete koristi svoje noge, ruke, prste.
Kada dijete uspješno savlada tu igru ponudite mu nove izazove za usvajanje ovih vještina. Možete mu dati da skupi grašak sa poda u kanticu, bocka prstićima tijesto ili plastelin ili prebacuje igračku iz ruke u ruku.
Važno je da igre za dijete ne budu preteške odnosno da dijete u njima uživa. Djeca vole da im se češće u igri mijenjaju aktivnosti i položaji a to je upravo ono što potiče razvoj djeteta.
Mala djeca trebaju koncentraciju i vrijeme za naučiti ove vještine, a posebno vještine grube motorike koje zahtijevaju ravnotežu. S vremenom djeca postaju dovoljno vješta da mogu kombinirati složenije motoričke aktivnosti kao što je skakanje unatrag.
Aktivnosti za poticanje razvoja grube motorike su trčanje, skakanje, bacanje i hvatanje, penjanje gore, dolje, iznad ispod i kroz stvari, vožnja bicikla ili romobila, guranje i povlačenje. Specifične aktivnosti koje podržavaju motorički razvoj uključuju trčanje različitim brzinama, preskakanje užeta, igranje školice, bacanje i hvatanje lopte različitih veličina, udaranje vreće za boksanje, penjanje u različitim smjerovima, povlačenje igračaka, guranja kolica s igračkama, punjenje i pražnjenje kante s vodom. Puzanje kroz tunel, vožnja autića na akumulator ili povlačenje igračaka može pomoći djeci vježbati velike pokrete ruku i nogu.
Fino motoričke sposobnosti uključuju pažljivu kontrolu malih mišića u rukama, stopalima, prstima i nožnim prstima. Kontroliranje mišića jezika i usana, govor i pjevanje, također spada pod fino motoričke vještine. Oblikovanje tijesta ili plastelina, izrezivanje oblika, nizanje perlica samo su neke od aktivnosti kojima se potiče razvoj fine motorike. Zajedničko čitanje je također odlično. Potaknite dijete da samo okreće stranicu.
U svakodnevnoj igri ili u obavljanju svakodnevnih aktivnosti važno je omogućiti da dijete što je više moguće samo izvršava zadatke, odnosno, da mu pomognete samo onda kada dijete određeni zadatak nikako ne može napraviti. Za to je potrebno puno strpljenja i podrške od strane roditelja.
Foto: Freepik