Feričanci nude kvalitetu seoskog života, ali kulturnih aktivnosti manjka
Općina Feričanci smjestila se na sjevernom podgorju planine Krndije, na zapadnim dijelu Osječko-baranjske županije a zauzima površinu od 46 četvornih kilometara. Na toj nevelikoj površini smjestila su se četiri naselja: Feričanci, Valenovac, Vučjak Feričanački i Gazije. Općina broji 1725 stanovnika, a od toga je 250 djece. Odnosno, na šest odraslih dolazi otprilike jedno dijete. Općinska uprava slikovito će opisati ovaj kraj riječima „Općina gdje se tradicija susreće s prirodom. Na brežuljcima, pod plavim nebom, vinogradi poput šarenih tepiha dodiruju horizont“. No, jesu li Feričanci tako bajkoviti te što nude mladim obiteljima? Kakva je tamo kulturna ponuda za djecu i kakvo im odrastanje tamo predstoji?
Priupitali smo o tome općinskog načelnika Marka Kneževića, koji je izjavio kako općinu Feričance smatra izrazito ugodnom za obiteljski život, pogotovo za mlade obitelji, iako nam nije pojasnio zašto je to tako, niti je naveo ijednu prednost. No, uspjeli smo saznati da iako općinu smatra poželjnom za nastanjivanje i zasnivanje obitelji, kako se to ipak ne događa već je stanovnika sve manje.
Što se tiče infrastrukture namijenjene djeci, tu su osnovna škola i vrtić, a načelnik je izjavio da je djeci do njih osiguran i prijevoz. Osnovna škola Vladimira Nazora ima aktivan web i potiče djecu na sudjelovanje u brojnim aktivnostima i natjecanjima, na pisano stvaralaštvo i slično. Iako smo ih kontaktirali, odgovor od ravnateljice po pitanju ulaganja u djecu i kulturne sadržaje i radionice u školi ipak nismo dobili.
Dječji vrtić naziva Mali princ koji je počeo s radom 2015. godine, također ima šaroliku ponudu za svoje male polaznike. Tako djeca koja pohađaju vrtić mogu izabrati i neki dodatni program ili aktivnost, poput folklora, učenja engleskog jezika, informatike, dramsko-scenski program, a imaju jednom tjedno čak i radionicu na mađarskom jeziku.
-Budući da u selima naše općine živi veliki broj stanovništva mađarske nacionalne manjine, ukazala se potreba za provođenjem takve radionice. Putem ove aktivnosti djeca upoznaju mađarski jezik i gramatiku u književnoj formi, njeguje se tradicija i običaji mađarskog naroda čime smo iz zaborava izvukli bogatu mađarsku kulturu – poručili su iz vrtića.
Dramski program također je važna jer pospješuje razvoj imaginacije i govornih vještina kod djece, a svakako i podučava.
-Ovom radionicom obuhvaćena su sljedeća razvojna područja: govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo, socio-emocionalni razvoj, tjelesni i psihomotorički razvoj. Kroz kraća dramsko-scenska djela koja su ili djeci poznata ili su tematski prigodna i uklapaju se u redoviti plan i program – poručili su iz vrtića.
Tu je i plesna radionica koja se u sklopu vrtića provodi dvaput tjedno u trajanju po pola sata.
-Plesna radionica usmjerena je na poticanje svih aspekata djetetova razvoja. Cilj radionice je razvijanje senzibiliteta za glazbu, osvješćivanje spoznaje o vlastitom tijelu i njegovim mogućnostima, kreativno izražavanje kroz pokret, te doživljavanje glazbenog djela s naglaskom na dječju glazbu. Sudjelovanjem djece u plesnoj radionici razvija se osjećaj za ritam, sluh, pokret, potiču se slobodne improvizacije pokreta, maštovito osmišljavanje plesnih koreografija, te zadovoljene potrebe djeteta za izražavanjem pokretom, gestom, mimikom, kroz isprobavanje raznim plesnih mogućnosti. Naše plesne koreografije obogaćene su i dopunjene kostimima i rekvizitima, te su upriličene u glazbeno – scenski prikaz koji djeca izvode na internim svečanostima, te prikazuju roditeljima i ostalim gostima – objašnjeno je u vrtiću.
Dolazimo do zaključka da je većina kulturnih i društvenih sadržaja za djecu vezana uz školu i vrtić, što je u jednu ruku dobro, no možda ipak nedovoljno jer je postojanje izvanškolskih aktivnosti itekako važno za dječji razvoj.
Na upit o postojanju kulturnih sadržaja, načelnik nam odgovara da u općini postoji jedna knjižnica, no ona, saznajemo, se nalazi u sklopu same škole. S obzirom na broj djece vjerojatno zadovoljava potrebe za čitanjem, a osim posudbe knjiga u knjižnici postoji i mogućnost učenja, ali i održavanja kreativnih radionica, priredbi i izložbi. Odnosno, taj prostor se koristi kao mali kulturni centar.
Sam načelnik smatra da to nije dovoljno i da nije zadovoljan postojećim stanjem, no planove za neki daljnji razvoj i ulaganja nam nije iznio. Škrt na riječima je bio i kad smo ga upitali o kulturnim manifestacijama u općini, kratko prokomentiravši da povremeno organiziraju kulturne manifestaciji u organizaciji KUD-a ili Matice Hrvatske, dodavši kako sam KUD po njegovom mišljenju i nije previše aktivan.
Zanimalo nas je što načelnik radi po tom pitanju „kulturnog siromaštva“, a njegov odgovor bio je kao i uvijek jezgrovit, a taj je da se potiče rad udruga, pretpostavljamo, kako bi bile aktivnije i nudile više aktivnosti djeci i mladima. On pak kulturne sadržaje smatra važnim aspektom privlačenja, ali i ostanka obitelji s malom djecom u općini, a samo ostaje za vidjeti što će se po tom pitanju i napraviti s obzirom da sada stanje, po svemu sudeći, nije zadovoljavajuće. Načelnik ističe da je u 2024. godini u program kulture uloženo 30 tisuća eura, a uložena sredstva očito se nisu dovoljno dobro manifestirala s obzirom na odgovore koje dobivamo iz općine.
Kontaktirali smo KUD Manuel iz Feričanaca da pitamo koliko znači postojanje takvog KUD-a za ovu općinu, no nitko nam se nije povratno javio, što potvrđuje izjavu općinskog načelnika da KUD nije previše aktivan.
Razgovarali smo i s Martinom Šundalić, podrijetlom iz Feričanaca, koja ističe da je dojam odrastanja u ovoj općini vrlo subjektivan za svakog pojedinca te da ima i dobrih i loših strana.
-Ono što je svakako dobro jesu kvaliteta zraka i općenito života na selu u odnosu na grad. Svaka kuća ima svoj vrt i djeca se od malena uče uzgoju namirnica, voća, povrća…i hrana je kvalitetnija. Život u maloj zajednici je također siguran, djeca mogu slobodno šetati naokolo bez straha da će im se nešto dogoditi. Sukobi se lako rješavaju, svi se poznaju, a djeca provode puno vremena na svježem zraku – ispričala je Martina, dodajući ipak kako djeca, što se tiče nekih sadržaja, nemaju puno izbora. Tako da postoji manjak van nastavih aktivnosti, a nema niti dovoljnog broja sportskih i kulturnih događanja kojima bi djeca prisustvovala ili u kojima bi sudjelovala.
Valja istaknuti da je čak i teže kako djeca odrastaju jer osim nedostatka kulturnih i edukativnih sadržaja, starijoj djeci su otežani odlasci po sadržaje kao i izlasci jer ovise o tome hoće li ih roditelji odvesti ili neće. U potrazi za njima najčešće se odlazi, saznajemo, u Orahovicu ili pak Našice.
Muzeja, kina i kazališta u Feričancima nema, ali postoji knjižnica u sklopu osnovne škole. Nudi se nešto sportskih sadržaja, pa se djeca mogu baviti nogometom, a tu je i teniski teren, boćalište, hipodrom, a tko voli, može se učlaniti u planinarsko društvo.
-Sigurno je da sadržaja za ugodniji život nedostaje, prvenstveno kino ili organizacija predstava i koncerata. Bilo bi dobro da oforme i zbor – predložila je Martina, istaknuvši da su neki sadržaji kojih je čak i bilo na žalost kroz godine prestali postojati.
Foto: Facebook stranica “Feričanci”
*Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija