Donji grad izgubi je velik dio svojih stanovnika, no za to je odgovoran i potres
Gradska četvrt Donji grad jedan je od središnjih dijelova Zagreba i obuhvaća značajan dio urbanog središta grada. Ovdje se nalaze brojne državne institucije, kulturne ustanove, povijesne znamenitosti te najpoznatije gradske trgovačke ulice. Donji grad prostire se na oko 5,5 četvornih kilometara i prema procjenama ima između 25 i 30 tisuća stanovnika.
Ova gradska četvrt privlači različite skupine stanovnika – od mladih profesionalaca i studenata do obitelji s djecom. Razlog tome je razvijena mreža javnog prijevoza, velik broj obrazovnih ustanova, kulturnih sadržaja te dostupnost trgovina, ugostiteljskih objekata i drugih usluga.
Prednosti života u Donjem gradu prvenstveno su odlična prometna povezanost i mogućnost da se većina sadržaja obavi pješice ili javnim prijevozom. Stanovnicima su na raspolaganju brojne škole, fakulteti, muzeji, kazališta, galerije, zdravstvene ustanove, trgovine, restorani i kafići. Donji grad ujedno predstavlja kulturno i društveno središte Zagreba, zbog čega je jedno od najpoželjnijih mjesta za život. Mlade obitelji možda rjeđe biraju ovu četvrt za život zbog buke, skupoće i preužurbanog načina života, neadekvatnih stambenih prostora i slično. No, što se sadržaja tiče, donji grad je mjesto koje s pravom možemo nazvati zagrebačkim srcem.
Brojna kazališta, muzeji, izložbe, ali i manifestacije i izlaganja događaju se upravo u Donjem gradu, no ova četvrt je u zadnjih 20 godina ipak uspjela izgubiti preko 30 posto svojih stanovnika. No, za to je dobrim dijelom odgovoran i potres.
Jedna od stvari koje mlade obitelji također zamjeraju je nedostatak zelenih površina, iako će mnogima upravo Zrinjevac prvi upasti u oko i zapitat će se kako je to moguće. no, zelenila ipak kronično nedostaje.
Upravo zbog manjka javnih zelenih površina, ovogodišnja gradska ulaganja u Donjem gradu najvećim su dijelom bila usmjerena na uređenje parkova, dječjih igrališta i vrtića.
Tijekom godine uređuje se park u Šubićevoj ulici, uključujući prostor uz dječji vrtić i javni dio parka, obnavlja se Park Bartula Kašića te dječje igralište u Crnatkovoj ulici. Većina sredstava iz komunalnog plana Donjeg grada usmjerena je upravo na obnovu parkova, zelenih površina i dječjih igrališta.
U području predškolskog odgoja uloženo je oko 1,3 milijuna eura u obnovu vrtićkih objekata. Obnovljen je vrtić “Dobri dan”, uređivana su dvorišta, mijenjani podovi i poboljšani uvjeti boravka djece u više objekata. Budući da Donji grad trenutačno nema manjak vrtićkih mjesta, gradska ulaganja bila su usmjerena na obnovu postojećih objekata, a ne na izgradnju novih.
Za razliku od vrtića i parkova, tijekom godine nije bilo većih projekata obnove osnovnih i srednjih škola koji bi bili specifično vezani uz Donji grad. Fokus gradskih ulaganja ostao je na komunalnom uređenju javnih površina i poboljšanju uvjeta u predškolskim ustanovama.
Do ovih informacija nismo došli zahvaljujući odgovorima iz Gradske četvrti, niti odgovorima predsjednice Marije Krnić. Naime, predsjednica Vijeća Gradske četvrti Donji grad obećala je odgovoriti na naša pitanja, no to nije učinila ni nakon tri naknadno poslana podsjetnika. Zbog izostanka službenog očitovanja, podatke o provedenim i planiranim radovima prikupili smo iz javno dostupnih gradskih dokumenata i objavljenih informacija.
Ono što svakako oblikuje ritam života ove gradske četvrti jesu brojni festivali i manifestacije koje nerijetko povežu Donji s Gornjim gradom, poput Cest is the best, Advent u Zagrebu, Festival svjetla i mnoge druge. Gradski trg često je pozornica mnogim izlagačima, obrtnicima, cvjećarima i performerima te zaista možemo zaključiti da se u ovoj četvrti stalno nešto događa te su djeca koja u njoj žive izložena brojnim kulturnim poslasticama. No, doticaj s prirodom je svakako manji, djeca nemaju previše zelenih neizgrađenih površina za igru, a promet je sve gušći i opasniji.
Razgovarali smo i s roditeljima te ih upitali što kažu o životu u donjem gradu i što misle kakvo je to mjesto za odrastanje.
-Ima pozitivnih i negativnih stvari, kao i svugdje. Mnogi ljudi bježe iz centra, no činjenica je da ako volite život, događanja i sve što jedan veliki grad nudi, onda ste na pravom mjestu. Puno je mogućnosti, ali i puno nedostataka. Mene osobno jako raduje obnova kina Europa i mislim da tako nešto baš nedostaje. Za djecu ima baš puno svega, Hrvatski školski muzej koji je trenutno preseljen ovdje, Muzej čokolade, muzej 80 tih, pa kazalište lutaka, puno festivala…lijepo je i mislim da centra grada puno daje – objasnila je Nada Šimunac.
Njezina sugrađanka Katica Vesel požalila se na loše stanje tračnica, gužve i nedostatak parkirnih mjesta, ali sve se da preživjeti, dometnula je, uz malo strpljenja. Kao najveću prednost navodi mogućnost obavljanja svega pješke, knjižnicu nadohvat ruke, mogućnost za puno šetnji s djecom i učenje.
-Kao najveći nedostatak života u centru grada, što se djece tiče, navela bih to da djeca slabo ili nikako ne upoznaju druge dijelove Zagreba. Osim ako nas sportske ili neke druge aktivnosti negdje ne odvedu, nemamo potrebu napuštati centar i upoznavati druge dijelove grada, što je ustvari malo žalosno. Nama su osobno najčešće odredišta Jarun, Sljeme i Mladost, ali ne bi bilo loše ponuditi nešto i po drugim kvartovima, pa da se i tamo zaputimo – komentirala je Zorica Lalić.
No, kako bilo, Donji grad i dalje ostaje administrativno, kulturno i društveno središte Zagreba. Njegove najveće prednosti su bogata infrastruktura, kulturna ponuda i prometna povezanost, dok su najveći izazovi visoki troškovi života, promet i manjak većih zelenih površina. Upravo zato ovogodišnja ulaganja u parkove, igrališta i vrtiće predstavljaju važan korak prema poboljšanju kvalitete života stanovnika ove gradske četvrti, a pogotovo onih najmlađih.
foto: Dječja posla