Mjere Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva znanosti i obrazovanja koje će dočekati školarce 7. rujna poznate su u detalje. Uz već poznato obvezno maski za one od 5. razreda na više, i brojnih očekivanih mjera, njih nekoliko ipak odskaču, a sami prosudite jesu li korisne ili pretjerane.
Ako nema dovoljno mjesta da se školske klupe razmaknu, učenici će biti razdvojeni fizičkom pregradom na stolu
Jedna od njih je da učenici od 5. do 8. razreda kao i u srednjoj školi neće imati raspored sati kao ranije već će im se slagati blokovi sati. Tako će neke predmete imati u duplim satima, trosatno ili čak izvođenjem nastave u jednom tjednu pri čemu se nastava određenoga nastavnog predmeta drugi tjedan ne održava za učenike toga razrednog odjela. Uz to, svaki će razred biti u svojoj učionici i neće biti šetanja po školi osim za vrijeme tjelesnog odgoja koji će se pretežno održavati vani. No, i tu će biti promjena. Tako će se pretežno ići na individualne vježbe i igre u kojima se izbjegava ili smanjuje direktan kontakt pa će djeca teško moći zaigrati grupne sportske igre.
Najveća pažnja posvećivat će se higijeni ruku pa očekujemo da će škole kao nikada ranije imati puno sapuna. Naime prema uputama ruke će trebati prati prije ulaska u svoju skupinu/učionicu, prije i nakon pripreme hrane, prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon dolaska izvana, nakon čišćenja nosa i kada ruke izgledaju prljavo.
Ruke će se morati prati pravilno prema već poznatim i svuda istaknutim uputama, a predlaže se i mogućnost organiziranja pranja ruku prema unaprijed utvrđenom rasporedu najmanje dva puta dnevno po odgojno-obrazovnim skupinama/razrednim odjelima. Nakon pranja ruku sapunom i vodom, ruke treba osušiti papirnatim ručnikom za jednokratnu upotrebu koji se nakon korištenja baca u koš za otpad s poklopcem.
Što se tiče dezinfekcije ruku, prednost se ipak daje pranju ruku tekućom vodom i sapunom, a dezinficijense se neće smjeti nikako koristiti kod djece rane i predškolske dobi, niti kod učenika koji imaju promjene na koži.
-Upotrebu dezinficijensa kod učenika svakako treba nastojati ograničiti na dezinfekciju kod ulaska u školu te se nikako ne treba primijeniti više od dva-tri puta dnevno za učenike od 1.-4. razreda osnovne škole. Djeca rane i predškolske dobi ne dezinficiraju ruke, nego ih češće peru sapunom i vodom, a i kod učenika osnovne škole prednost ima pranje ruku. Za učenike od 5.-8. razreda osnovne škole te u srednjim školama se preporučuje osigurati dezinficijens za ruke u svakoj učionici koja nema tekuću vodu – stoji u uputama.
Pazit će se i da djeca i učenici prilikom prolaska nepotrebno ne dodiruju površine kao što su rukohvati, kvake i slično ili predmete po školi, a do svakog razreda bit će određena točna putanja.
U vrtićima će se krevetići za dnevni odmor djece, stolovi za jelo, a u školama školske klupe razmicati tako da djeca budu na što većoj udaljenosti u prostoriji (približno 1,5 m, a po mogućnosti 2 m). Preporučuje se da učenici sjede jedan iza drugoga ili jedan pored drugoga, a ne licem u lice uz primjeren razmak (što je više moguće s obzirom na broj učenika i veličinu razreda). U iznimnim situacijama u kojima nije moguće osigurati adekvatan razmak moguće je predvidjeti uvođenje pregrade na stolovima .
ZANIMLJIVOSTI IZ SVIJETA O POČETKU NASTAVE
Što znanost kaže o maskama za djecu?
Stručnjaci tvrde da nema čvrstih dokaza da djeca trebaju nositi maske u školi. Djelomično je to zato što je većina škola zatvorena šest mjeseci, pa nema pravih istraživanja. Prethodne studije sugeriraju da maske mogu smanjiti širenje gripe i prehlade među starijom djecom. Međutim, nedostaci uključuju izuzetno slabu usklađenost, nelagodu, otežano disanje i pregrijavanje.
Što kaže Svjetska zdravstvena organizacija?
WHO kaže da stariji od 12 godina trebaju slijediti iste smjernice za maske kao i odrasli. No naglašava da su škole “posebne” gdje se moraju uzeti u obzir i drugi čimbenici. Lokalni postotak zaraze, kao i mjere za provođenje socijalne distancije u školi, trebaju se uzeti u obzir. WHO također upozorava na “potencijalne štete i štetne učinke nošenja maski” i kažu da bi one mogle rezultirati lažnim osjećajem sigurnosti među mladima, smanjujući ostale mjere poput pranja ruku.
Pomažu li maske?
Pamučne maske smanjuju rizik od infekcije za 54 posto, a papirne maske za 39 posto. Uvođenjem maski u javne prostore u kojima je teško držati udaljenost mogli bi smanjiti širenje. Javno zdravstveno istraživanje iz Engleske upućuje na to da je prijenos u školama rijedak, a mladi imaju daleko veću vjerojatnost da će virus pokupiti kod kuće. Samo jedna u 10.000 škola doživjela je epidemiju kada su se ponovno otvorile u lipnju.
Mogu li maske biti štetne?
Mogle bi čak i povećati širenje virusa u školama. naime, profesor Russell Viner, predsjednik Kraljevskog koledža za pedijatriju i zdravlje djece iz Londona rekao je: ‘Budući da mlađa djeca dodiruju lice i stalno se brinu zbog maske te ju pipkaju i popravljaju, ona bi im zapravo mogla nanijeti više štete jer će se djeca stalno dirati i tako će se lakše širiti virus.’
Zašto maske ne trebaju nositi djeca u nižim razredima i vrtićima?
Mlađa djeca imaju manju vjerojatnost da će dobiti ili prenijeti virus, a teško je i provesti kod male djece da nose maske. WHO kaže da mlađi od pet godina ne bi trebali nositi maske, a oni u dobi od šest do 11 godina trebaju nositi maske ovisno koliko je rizična situacija, na primjer, ako su bolesni ili viđaju starije rođake.
Što rade druge zemlje?
Neke, uključujući Dansku, prvu zemlju EU koja je otvorila škole, ne zahtijevaju maske. U Francuskoj ih srednjoškolci nose osim aku su udaljeni jedan metar. Neke njemačke uvele su da su maske obvezne u javnim prostorima pa i školama. U Kini, Južnoj Koreji, Japanu i Vijetnamu, škole ih zahtijevaju za gotovo svu djecu. Donald Trump rekao je da će poslati 125 milijuna maski za višekratnu upotrebu u američke škole dok se one pripremaju za ponovno otvaranje. Maske za djecu nabavit će i Grad Zagreb i one će ih dočekati uz besplatne udžbenike.
Foto: Freepik