Zatvorene škole i online nastava čini se da je školarcima prošla znatno manje stresno no što se to očekivalo. Naime, u velikom istraživanju koliko je na njih utjecala pandemija COVID-19, između 28–48% učenika izjasnilo se o pozitivnom utjecaju. Većinom su pozitivne ocjene davali dječaci i to u gotovo svim zemljama i regijama, a pozitivnije elemente izvukli su mlađi adolescenti (11 i 13 godina) od starijih učenika i učenica (15 godina).
Samo su djeca u Srbiji i Moldaviji sretnija od naših zbog vremena zatvorenih škola za vrijeme pandemije
Negativni utjecaji najčešće su bili vezani uz mentalno zdravlje, tjelesnu aktivnost i školski uspjeh. Pozitivni učinci bili su pak vezani uz odnose s obitelji i prijateljima. U usporedbi s drugim zemljama, samo u Moldaviji i Srbiji veći udio učenika i učenica je ukazao na pozitivan utjecaj pandemije nego u Hrvatskoj. Iz toga proizlazi da su naši učenici prilično dobro prošli pandemiju i sve što je ona nosila.
-Naravno da učenici to vrijeme smatraju dobrim ako se sjetimo da nije bilo ozbiljnog ispitivanja u školama, a čak je na razini ministarstva donesena odluka i o nezaključivanju negativnih ocjena. Djeca pamte ono što im je bilo dobro. Tu su i računala, tableti i mobiteli na kojima su bili po cijele dane, naravno, većinu vremena provodeći družeći se s igricama i online druženju s prijateljima – ispričala nam je psihologica iz jedne zagrebačke osnovne škole.
Dodala je da najveći dio djece, iz razgovora, ne pamti pandemiju po lošem, izuzev onih koji su zbog COVID-a ostali bez nekog člana obitelji.
-Djeca ističu da su im roditelji bili doma, da su zajedno gledali filmove, išli u prirodu i na neki način se zbližili za razliku od sadašnjeg vremena i onoga prije kada su svi članovi obitelji raštrkani po gradu zbog obveza – istaknula je. Zaključila je i da je dobro da djeca to vrijeme ne smatraju tragičnim iako smatra da će se kod mnogih osjetiti posljedice u znanju.
U prosjeku je bilo 138 dana da su škole bile zatvorene i to između siječnja 2020. i prosinca 2022. u 22 zemlje i regije uključene u ovo istraživanje. Uključeni su samo oni dani u kojima je na nacionalnoj razini zabranjen rad svih odgojno-obrazovnih ustanova.
Raspon broja dana zatvaranja škola u zemljama i regijama bio je od 0 u Finskoj do 243 u Njemačkoj i 341 u Italiji. Prema ovoj metodologiji, u Hrvatskoj se radilo o 61 danu kada odgojno-obrazovne ustanove na nacionalnoj razini nisu bile otvorene, te je u 6 zemalja manje takvih dana a u 16 više.
Stručnjaci su izračunali i da za svakih 100 dana kada su škole bile zatvorene, vjerojatnost da će učenici doživjeti veći školski pritisak povećao se za 74%.
Adolescenti koji su iskusili veću podršku od strane kolega iz razreda i učitelja osjećali su manji školski pritisak i manje negativni utjecaj pandemije na školski uspjeh.
Više od četvrtine učenika i učenica i to osobito starijih djevojke (15 godina) izvijestili su da je pandemija COVID-19 imala negativan ili vrlo negativan utjecaj na njihov školski uspjeh.
Foto: Freepik