U gradskoj četvrti Črnomerec infrastruktura nije najbolja: autobusi rijetko voze, stanice nisu natkrivene
Črnomerec je zagrebačka gradska četvrt smještena na zapadnom dijelu grada, koja obuhvaća i dijelove tradicijskih naselja te veće urbane zone uz Ilicu, ali i brdovitije dijelove prema Medvednici.
Ovo područje ima dugu povijest — u srednjem vijeku je postojalo kao naselje oko potoka Črnomerca, a s vremenom se razvilo od industrijskog i vojničkog dijela grada do mješavine urbanih i zelenih stambenih zona.
Dakle, ako ste stanovnik ove gradske četvrti, možete birati kakav vam način života odgovora – onaj urbaniji i življi uz samu Ilicu ili pak nešto tiši u udaljenijim stambenim zonama ili pak obiteljskim kućama s okućnicom i zelenilom, što je na raspolaganju prema brdovitijem sjevernom dijelu.
Kao i kod većine velikih kvartova, mišljenja stanovnika o sigurnosti određenih dijelova mogu biti podijeljena. Tako ljudi znaju izdvajati dijelove oko okretišta i kolodvora kao manje atraktivne, zbog gušće naseljenosti i mjesta s neurednijim okolišem, ali to ne predstavlja cijelu četvrt.
Većina pak stanovnika ističe da četvrt ima i vrlo dobre, obiteljski orijentirane dijelove, posebice ako se radi o stambenim zonama dalje od glavnih prometnica i urbanog središta.
Prednosti ove četvrti koja centru grada gotovo pa „diše za vratom“ svakako je dobra prometna povezanost, što uključuje tramvajske i autobusne linije. Također, svakako valja spomenuti da se u četvrti nalaze brojne škole i vrtići, uključujući i međunarodne škole, ali i drugi korisni javni sadržaji.
Kako sve ono što Črnomerec nudi utječe na odrastanje i djetinjstvo provedeno u toj četvrti, porazgovarali smo s predsjednicom, Boženom Horvat Alajbegović.
Saznajemo da demografska slika Črnomerca pokazuje trend starenja stanovništva, ali isto tako da ona s ukupno 38,546 stanovnika prema nekim pokazateljima ima relativno veći udio obitelji s maloljetnom djecom u odnosu na neke druge gradske četvrti kao što su pr. Donji grad u kojem pretežito živi starije stanovništvo.
Prati li kvartovska infrastruktura obiteljski život i dječje odrastanje?
Predstavnica četvrti smatra da Črnomerec još uvijek nema svu potrebnu i dostatnu infrastrukturu, kao ni sadržaje namijenjene potrebama djece. Osobito je to izraženo u Mjesnim odborima koji nisu u urbanom dijelu Črnomerca nego se nalaze sjeverno od Ilice koji su s gradom povezani autobusnim prijevozom, a to su mahom: Šestinski dol-Vrhovec, Sveti Duh, Medvedgrad, Jelenovac i Gornja Kustošija.
-Djeca iz navedenih dijelova četvrti u školu odlaze autobusom koji ne vozi dovoljno često, na većini autobusnih stajališta nema nadstrešnica, a na nekima ne postoje niti zakonom propisani uvjeti za postavljanje istih. U određenim ulicama ne postoje nogostupi pa predstavljaju rizik za kretanje pješaka, osobito djece. Nema niti dovoljno dječjih parkova, igrališta te sadržaja za izvanškolske aktivnosti. Većina sadržaja nalazi se u samom gradu iz kojih razloga roditelji uglavnom odvoze svoju djecu kako bi im osigurali kreativni razvoj ovisno o njihovim afinitetima – ispričala je Horvat Alajbegović.
Osobno nije zadovoljna postojećim stanjem, pa je iz tih razloga za 2026. godinu u plan komunalnih akcija uvrstila aktivnosti koje bi dugoročno trebale rezultirati unapređenjem kvalitete života obitelji i djece u svim kvartovima. Tako je na primjer za projekt participativno budžetiranje izdvojeno
100.000,00 eura koji će biti utrošeni na uređenje dječjeg igrališta unutar osnovne škole Medvedgrad koje će biti dostupan za svu djecu.
No, to nije jedina lokacija na kojoj će se graditi. Naime, plan je i polivalentno sportsko igralište na Jelenovcu te uređenje još osam dječjih parkova i igrališta. Osim toga, treba i zamijeniti dotrajale sprave po drugim parkovima, a sve sukladno raspoloživom proračunu.
Ipak, predsjednica ističe kako vijeće gradske četvrti Črnomerec prepoznaje potrebu za povećanjem sadržaja za djecu kao svoj ključni prioritet.
Kakvo je pak stanje s dječjim vrtićima, koliko se u njih ulaže i jesu li kapaciteti koji su ponuđeni dostatni roditeljima iz te gradske četvrti?
Na području Črnomerca djeluje Dječji vrtić Petar Pan i Šumska jagoda, čiji je osnivač Grad Zagreb, oni imaju centralni objekt i više područnih vrtića na različitim lokacijama, kao i vrtić u vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije. Prema saznanjima predsjednice, dječji vrtić čiji osnivač je Grad Zagreb kontinuirano se opremaju i uređuje, ali zbog nedostatnog smještajnog kapaciteta -odnosno grupe djece su prevelike u odnosu na pedagoške standarde, što otežava rad stručnih i drugih radnika i sigurno utječe na kvalitetu pružanja usluga.
U nekim područnim odjelima DV zamijećen je nedostatak vanjskog prostora što umanjuje mogućnost djeci za igru na otvorenom. Krajem 2025. Godine otvoren je novi odjel DV Petar Pan sa smještajnim kapacitetom za stotinjak nove djece što je uvelike rasteretilo postojeće kapacitete u smještajnom i kadrovskom smislu.
Na Črnomercu djeluje i pet osnovnih škola te osnovna škola „Nad lipom“ za obrazovanje po posebnom programu namijenjenu za djecu s teškoćama u psihofizičkom razvoju. Prošle godine u cijelosti je obnovljena osnovna škola Pavleka Miškine, dok je u tijeku uređenje i dogradnja još dvije škole što je u nadležnosti RH .
-Uglavnom se kontinuirano ulaže u infrastrukturu za predškolski odgoj i obrazovanje i osnovno školsko obrazovanje, ali još uvijek nedostatno u odnosu na potrebe i zadane standarde. Što s tiče parkova i sportskih igrališta, uz već naprijed navedeno mogu dodati da se u narednom periodu planira ulaganje u izgradnju novih i uređenje postojećih resursa – napomenula je Horvat Alajbegović.
Što se tiče potreba i problema s kojima se svakodnevno susreću djeca i obitelji s djecom u ovoj gradskoj četvrti, oni se razlikuju ovisno da li netko stanuju u urbanom ili brdskom dijelu kvarta. Naime, djeca čije obitelji žive u podsljemenskoj zoni koja bi s obzirom na zelenu oazu i krajobraz trebala biti idealno mjesto za život mladih obitelji s malom djecom, svakodnevno se susreću s problemom sigurnog kretanja u prometu zbog nedostatka nogostupa u velikom broju ulica, dislociranosti škole i sadržaja za izvanškolske aktivnosti, nedovoljno čestog prometovanje autobusnih linija, nedostatka nadstrešnica na autobusnim stajalištima dok čekaju autobus….Predsjednica četvrti tih je problema itekako svjesna.
S obzirom na to da je u toj četvrti i sama rođena, istaknula je kako je visokomotivirana za promjene.
-Želim unaprijediti kvalitetu života svih građana, a osobito obitelji s malom djecom. Unatoč brojnim formalno pravnim zaprekama kad govorimo o potrebi izgradnje nogostupa i imovinsko pravnim odnosima te privatnom vlasništvu, nedostatku parkova za djecu, igrališta, kulturnih i javno dostupnih sadržaja, osobno smatram da je moguće učiniti više uz dodatne napore p. Na primjer, potrebno je ubrzati procedure i uspostaviti kvalitetniju međusektorsku suradnju Gradskih službi uključujući i izmjene zakonodavnog okvira, na primjer kad je riječ o postupku izvlaštenja koje je od javnog interesa kako bi se proširila cesta i osigurala izgradnja nogostupa koji bi omogućio sigurno kretanje pješaka, a što je iznimno veliki problem u ovom dijelu Grada i postupak traje više desetaka godina – objasnila je Horvat Alajbegović.
U četvrti se održava i nekolicina manifestacija, a središte svega je kao što to obično biva Centar za kulturu, ovoga puta onaj Augusta Cesarca. Jedna od važnijih je „Festival susjedstva –Zapadno od centra“, u sklopu kojeg se između ostalog već četiri godine za redom organiziraju sportska natjecanja između osnovnih škola s područja Črnomerca te nastupanje u kulturnom programu djece iz Osnovne škole Nad lipom s ciljem inkluzije djece s teškoćama u razvoju. U sklopu Tjedna mobilnosti organizira se biciklijada.
Centar za kulturu i film Augusta Cesarca u više smo navrata kontaktirali, no odgovore o njihovom radu i programima nismo dobili, stoga nam je jedino preostalo da istražimo ponešto na njihovim web stranicama. Svakako zanimljiv čini se projekt naziva Zaigrani š/umom. To su ustvari eko-likovni susreti koje Centar već dulje vremena ostvaruje u suradnji s Hrvatskim šumama, Upravom šuma podružnica Zagreb. Prvi dio susreta čine obilazak šume u pratnji stručnih edukatora iz Hrvatskih šuma, proučavanje i učenje o šumskom bogatstvu i raznolikosti u različita godišnja doba te uočavanje prizemnog sloja šume, sloja grmlja, drveća, biljaka, životinja.
Kazalištarenje je projekt koji također pridonosi bogatstvu kulture lokalne dječje zajednice, no nije nam jasno jesu li ovaj projekt proveli i u 2025. godini, s obzirom na to da je onaj posljednji zabilježen u 2024. Naime, radi se o uvođenja djece u svijet kazališta kroz ciklus kreativnih radionica a s namjerom promicanja kazališne kulture i dramskog odgoja na djeci primjeren i zanimljiv način. Realizacija u 2024. godini obuhvatila je:izradu i animacija marioneta – ciklus radionica za učenike OŠ Petra Zrinskog te izvedbe lutkarsko-glumačke minijature Orašar po kvartovskim školama i knjižnicama.
Jedno od posjećenijih mjesta ove četvrti je svakako njegova kinoteka, koje možda nema mnoge udobnosti suvremenih kino-dvorana niti prati najnovije filmske trendove, ali je zadržala šarm nekih prošlih vremena kojih se rado sjećamo, a i povoljne cijene ulaznica, kojih se također rado sjećamo. Ponekad se na programu znaju naći zanimljivi dječji filmovi europske produkcije, a bude i crtanih filmova.
Na kraju smo pitali i roditelje kakav im je život u gradskoj četvrti, što im je po volji, a što bi promijenili. Naša sugovornica Mirna Petrov, kazala nam je sljedeće:
-Prednosti života u četvrti Črnomerec su svakako blizina škole, vrtića, rekla bih da čak ima i zadovoljavajući broj vrtićkih objekata. Nama je konkretno u blizini i knjižnica što je sito dobro, a posebnost je to što su nam opet jednako blizu i potok i šuma. No, velika je zamjerka što se sigurnosti djece i ustvari svih tiče, nedostatak nogostupa, ne postojanje dječjeg parka nama koji živimo blizu potoka Črnomerec, tako da nam je prvi kod MUP-a na okretištu, a sljedeći, kod škole na Svetom Duhu – ispričala je Petrov. Dodaje kako u blizini ne postoji neko mjesto koje bi nudilo aktivnosti za manju djecu, npr. Kreativne radionice, nema dječjeg kazališta niti sličnih sadržaja koji bi njoj kao roditelju život učinili ugodnijim.
foto: Stjepan Bubalo