Kulturni i edukativni život vrti se oko Općinske narodne knjižnice Babina Greda
Općina Babina Greda prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima pripada županjskoj Posavini. Svoje specifično ime dobila je po praindoeruopskom korijenu bab – u značenja kamen ili stijedna. odnosno gomila kamenja.
Babina Greda je mjesto skladnog izgleda i ugođaja. Kao izrazito očuvanu urbanu rustikalnu sredinu Babinu Gredu je Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Osijeku proglasio selom spomenikom prve kategorije.
Položaj današnjeg naselja Babina Greda je položaj naselja koji su nastajali u neprekinutom nizu kroz prapovijest, antiku i srednji vijek do današnjih dana tijekom 8000 godina, što ga čini najbogatijim kulturnim europskim prostorom u kojem su se rađale najstarije europske kulture.
Općina Babina Greda nalazi se u jugozapadnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije, uz važnu državnu prometnicu, autocestu D4 Zagreb-Lipovac, odnosno međunarodni koridor X.
Upravo njezin povoljan položaj utječe na neke pozitivne trendove koji se događaju na tom prostoru posljednjih godina.
Općina Babina Greda prema zadnjem popisu ima 2.762 stanovnika, za točan broj djece nemaju službeni podatak, saznajemo od Monike Užarević, više referentice u općini.
Užarević također smatra kako je njihova općina mirna sredina te stoga i idealna za obiteljski život. Kao jednu od većih prednosti i argumenata za to navodi da skoro svaka ulica ima svoje igralište kao što postoje i igrališta u samom centru.
Zbog ovog ili nekog drugog razloga, Babina Greda posljednjih je godina postala pretijesna za sve one koji se žele tamo doseliti i jednostavno ne može pružiti dovoljno kapaciteta.
Iz općine potvrđuju da je trend doseljavanja velik i da se dogodilo da općina nema dovoljno nekretnina s obzirom na to kolika je potražnja.
Na području općine djeluju jedna škola i jedan vrtić, a u izgradnji su i njihovi područni objekti. Kako to obično biva u manjim općinama, i ovdje je škola središnje mjesto okupljanja kako radi obrazovne svrhe, tako i radi one kulturne, ali i socijalne. Tako u školi djeluje zadruga „Berava“ u koju su uključeni mnogobrojni učenici koji upravo kroz rad Zadruge mogu ispuniti neke svoje kreativne potrebe i potencijale.
-Zadruga svojim djelovanjem razvija kod učenika radne navike, vrijednosti, stvaralaštvo, odgovornost i kreativnost. Osmišljavanjem i izradom novih proizvoda nastoji se kod učenika proširiti znanje te razviti praktične sposobnosti. Zadruga aktivno sudjeluje u društvenoj djelatnosti škole, organiziramo radionice, sajmove i izložbe u školi, proljetni sajam, božićni sajam, Dan škole i slično – poručili su iz škole.
Unutar zadruge pak djeluje nekoliko sekcija te učenici svoje znanje, vještine i kreativnost mogu pokazati na satovima domaćinstva gdje među ostalim uče plesti, šivati, izrađivati prirodnu kozmetiku i kuhati zdrave obroke. Tu je i sekcija „Mali knjižničari“ koju vodi knjižničarka Anita Ujaković.
-Bavimo se izradom raznih ukrasnih predmeta za Božić, Uskrs i Valentinovo. No, također pripremamo izložbe, uređujemo i uljepšavamo školu te obilježavamo značajne datume kroz školsku godinu – kazala je Ujaković.
Osim te dvije sekcije tu su još i „modelari“ te „mali kreativci“.
Na području općine kulturne i druge potrebe najmlađih ispunjava dječji vrtić naziva „Regoč“. On se ipak sadržajno čini nešto siromašnijim od škole, pa uz uobičajene vrtićke programe nudi se još samo kratki program engleskog jezika kao i kratki sportski program. Kada pak na tražilici „kliknete“ na projekte – pojavi ose projekt dječjeg tjedna iz 2022. godine što pokazuje da stranica i nije baš ažurna, a još manje ažurirana, barem po tom pitanju.
Užarević kao još jedno središte kulturnih događanja navodi i općinsku knjižnicu. Općinska narodna knjižnica Babina Greda, kao što joj i ime da naslutite, osnovana je od strane općine 2007 godine. Moramo primijetiti da knjižnica dosta aktivno potiče mlade i sve ostale na angažman, pa tak odaje preporuke što čitati preko ljeta, organizira razne radionice i pričaonice za mlađe školarce.
Užarević priznaje kako to ipak nije dovoljno za sve dječje potrebe, ali ističe činjenicu da su djeca kroz školu, vrtić i knjižnicu uključena u razne edukativne i kulturne projekte čime nadoknađuju manjak sadržaja.
Nedostaje i kulturnih manifestacija baš za djecu, no nađe se ponešto za njih u programima onih koji se održavaj uza sve stanovnike općine. Najvažniji i najpoznatiji su, saznajemo, „Konji bijelci“ koja traje 43. godine te „Alaj ću se kerit pa bećarit – Bećerfest“, odnosno prvi i jedini festival pjevanja Bećaraca u Babinoj Gredi.
-Svakako da to što imamo nije dovoljno, i da su sadržaji takve vrste iznimno važni za dječji razvoj. No, u općini smatramo da oni nisu presudan argument za ostanak u Babinoj Gredii da ljudi dolaze ovdje i zasnivaju obitelj bez obzira na količinu kulturnih i edukativnih sadržaja za djecu – komentirala je Užarević
I dok pišemo o postojanju kulturnih i edukativnih sadržaja, u Babinoj Gredi odjeknula je za roditelje, barem što se edukacije tiče, jedna neugodna vijest. Naime, radi se o tome da općina ove godine roditeljima školaraca neće moći sufinancirati nabavku drugih obrazovnih materijala – odnosno likovnih mapa i radnih bilježnica što je do tada bila praksa, a razlog je izgradnja kanalizacije.
Očekivano, roditelji učenika nisu to dobro prihvatili te su počeli prozivati općinu da je nakon izbora očito odlučila štedjeti na krivom mjestu – djeci. Neki su čak spomenuli da se izgradnja kanalizacijske mreže financira iz EU fonodva, a ne općinskim novcem.
-Trošio se novac na nepotrebne stvari, na primjer na vatromet, a za djecu se nema – izjavila je tako Ljubica Babić iz Babine Grede.
No, Eva Vuković je dometnula da su roditelji prije puno godina sami kupovali i knjige i svu opremu za školarce i to je bilo normalno i nitko se nije bunio.
Ostaje nam tek za vidjeti hoće li se po ovom pitanju što promijeniti, a također i hoće li Babina Greda uložiti nešto novca za nove kulturne sadržaje i događaje, s obzirom na veliki trend doseljavanja koji spominju.
foto: Turistički informativni centar Babina Greda i općina Babina Greda
*Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija