Istaknute teme Zdravlje i sigurnost

Alarmantno stanje: Sve više djece ovisno o videoigrama

ovisno o vidoigrama

Sve je više djece ovisno o videoigrama te im to ometa svakodnevni život

Ovisnost o videoigrama postala je sve prisutniji problem među djecom i mladima u digitalnom dobu. Svako četvrto dijete u Hrvatskoj u dobi od devet do 17 godina  svakodnevno ili skoro svakodnevno igra igre na internetu (EU Kids Online Hrvatska, 2017). 56 posto djece u dobi od devet do 17 godina ističe da im roditelji uvijek dopuštaju  igrati igre na internetu s drugim osobama (EU Kids Online Hrvatska, 2017).  

Što je ovisnost o videoigrama? 

Ovisnost o videoigrama odnosi se na kompulzivnu i pretjeranu upotrebu videoigara  do te mjere da ona ometa svakodnevni život, uključujući školu, socijalne interakcije,  hobije i obiteljske obveze. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznala je ovu vrstu ovisnosti kao “gaming disorder” te naglasila da je potrebna daljnja istraživanja i prevencija u tom području. 

Iako igranje videoigara može biti zabavno i poticajno, prekomjerno vrijeme provedeno  u virtualnom svijetu može izazvati ozbiljne probleme na mentalnom, socijalnom i  akademskom planu. Za roditelje je važno znati razumjeti i prepoznati znakove  prekomjernog igranja videoigara, odnosno je li dijete postalo ovisno o videoigrama.

Znakovi ovisnosti o videoigrama 

∙ Opsesivno razmišljanje – dijete stalno misli o igranju i jedva čeka sljedeću  priliku za igru. 

∙ Gubitak interesa za druge aktivnosti – djeca zanemaruju sport, hobije ili  druženja s prijateljima 

∙ Problematično korištenje – ako dijete nastavlja igrati unatoč problemima u  školi, obitelji ili zdravlju. 

∙ Laganje – djeca često skrivaju koliko zapravo vremena provode igrajući  videoigre. 

∙ Razdražljivost i nervoza– djeca mogu postati ljuta, anksiozna ili depresivna  kada im se onemogući igranje. 

Kod djece i mladih, ovisnost o videoigrama može dovesti do posljedica koje  uključuju zamjetan pad koncentracije i motivacije u školi, pogoršanje u odnosima s  prijateljima i obitelji, osjećaja usamljenosti. Emocionalno, mladi mogu imati problema  s kontrolom svojih osjećaja i često postaju frustrirani ili anksiozni. Također mogu biti  prisutni problemi s fizičkim zdravljem kao što su loše držanje, problemi sa spavanjem  i manjak tjelesne aktivnosti. Videoigre mogu dovesti do navikavanja na nasilje jer  igrači aktivno sudjeluju u videoigrama, te ponavljanjem i dobivanjem nagrada za  nasilne aktivnosti postaju podložniji utjecaju nasilja.

Savjeti za roditelje 

1. Postavite jasna pravila o vremenu za igranje 

Roditelji bi trebali dogovoriti s djetetom koliko vremena smije provesti igrajući  videoigre i dosljedno se držati tih pravila. Preporuča se ograničiti igranje na 1- 2 sata dnevno, ovisno o dobi djeteta. 

2. Postavite jasna pravila o mjestu za igranje 

Računala i igraće konzole neka ne budu u dječjim spavaćim sobama kako  biste mogli pratiti koliko vremena djeca provode igrajući videoigre. Stvorite  “zone bez tehnologije” u kući, primjerice za obiteljskim stolom ili u spavaćoj  sobi. 

3. Informirajte se  

Prije nego što vaše dijete počne igrati određenu videoigru, istražite ju, proučite  njezin sadržaj i uzrast kojem je namijenjena. Ako nije primjerena njegovoj dobi,  objasnite mu zašto nije dobro da igra tu igru te mu u zamjenu ponudite  kvalitetnu videoigru primjerenu njegovu uzrastu. 

4. Budite uključeni u njihove aktivnosti 

Pokušajte saznati koje igre vaše dijete igra i razgovarajte o tome. Time ne  samo da pokazujete interes, nego i omogućujete otvorenu komunikaciju o  potencijalnim problemima. Također, birajte igre koje potiču kreativnost ili timski  rad umjesto nasilnih igara. 

5. Potičite ravnotežu između digitalnog i stvarnog svijeta 

Važno je djeci objasniti razlike između stvarnog i virtualnog svijeta. Potaknite dijete na uključivanje u sportske aktivnosti, druženje s prijateljima, hobije i aktivnosti na otvorenom. Pomozite im u razvijanju interesa koji nisu  povezani s tehnologijom.

6. Pružite primjer uravnoteženog korištenja tehnologije 

Djeca najčešće uče iz ponašanja svojih roditelja. Ako roditelji provode puno  vremena pred ekranom, vjerojatno će i dijete oponašati takvo ponašanje i imati veće šanse da postane ovisno o videoigrama i ekranima..

7. Pazite na emocionalno stanje djeteta 

Djeca i mladi često posežu za videoigrama kao načinom bijega od problema u  stvarnom životu. Ako primijetite znakove depresije, tjeskobe ili problema sa  samopouzdanjem kod svog djeteta, pružite im emocionalnu podršku i, ako je  potrebno, zatražite pomoć stručnjaka. 

Kada potražiti stručnu pomoć?

Ako su znakovi ovisnosti izraženi i ne možete sami kontrolirati situaciju, najbolje je  potražiti stručnu pomoć. Psiholog, terapeut ili savjetnik za ovisnosti mogu pomoći  djetetu da prepozna problem i razvije zdrave mehanizme suočavanja. 

Ukoliko imate još pitanja o videoigrama i njihovom utjecaju na djecu, javite se Hrabrom telefonu na liniju za mame i tate na broj 0800 0800 ili na  savjet@hrabritelefon.hr.

autor: socijalna pedagoginja Lucija Malenica

foto: Freepik

Komentirajte

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.