Stenjevec nema previše kulturnih sadržaja, a nedostaje i ostalih
Gradska četvrt Stenjevec nalazi se u zapadnom dijelu Zagreb i obuhvaća urbano područje između četvrti Podsused-Vrapče i Črnomerec. Riječ je o prostorno i funkcionalno razvijenoj gradskoj cjelini koja kombinira stambene zone, prometne koridore i sve veći broj javnih sadržaja, a smještena je na prijelazu između savske ravnice i padina Medvednice.
Površina gradske četvrti iznosi približno 12,18 četvornih kilometara, a prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, Stenjevec ima oko 53.800 stanovnika .
Prema dostupnim demografskim podacima, u četvrti živi oko 6.000 djece mlađe od 15 godina , dok se broj djece mlađe od 18 godina procjenjuje na oko 8.000–9.000, s obzirom na dobnu strukturu stanovništva.
Stenjevec se danas ubraja među demografski stabilnije i mlađe gradske četvrti Zagreba, s relativno visokim udjelom obitelji i djece u ukupnom stanovništvu.
Gradska četvrt Stenjevec možemo smatrati dobrim izborom za obitelji s malom djecom, ponajprije zbog kombinacije relativno mirnog života, dostupnosti sadržaja i sve većeg ulaganja u infrastrukturu za djecu.
Stenjevec je tipično “obiteljski kvart” zapadnog Zagreba – s puno stambenih zgrada, ali i dijelovima s kućama, vrtićima i školama. Prednost je što nije prenapučeni centar grada, ali je i dalje dobro prometno povezan.
U posljednje vrijeme dodatno se razvija: grade se vrtići i povećavaju kapaciteti za djecu, a takva struktura znači da su sadržaji često prilagođeni upravo djeci i roditeljima. Za obitelji s djecom posebno je važan pristup zelenilu i prostoru za igru. U Stenjevcu se pritom kao mjesto za odmor očiju na zelenilu ali i neku obiteljsku zabavu i druženje ističe park Lujze Janović Wagner – glavno kvartovsko okupljalište, ali i mjesto održavanja poznate manifestacija poput Dana Stenjevca.
Za cjelokupnu kvalitetu života u ovoj gradskoj četvrti jako je važna i izgradnja bazena, što je kronično nedostajalo ovom dijelu grada. Djecu se moralo voziti ili na Mladost na Savu ili pak na Zimsko plivalište Mladost kod Doma sportova, neki čak i u Utrine, ali sad će taj dio Zagreba dobiti svoj vlastiti kupališni prostor što će roditeljima itekako značiti jer će neka od djece moći tamo odlaziti i sama. Ako se na bazenu bude održavao i Odmorku za vrijeme praznika, bit će to pun pogodak. Spominje se da su radovi u punom jeku i da bi bazen mogao biti u procesu završavanja u lipnju kada će se ići i u tehnički pregled te ishođenje uporabne dozvole, što bi značilo da bi se još uvijek stigao uhvatiti val za ovu sezonu kupanja na baznu Špansko!
S predsjednikom vijeća gradske četvrti, Ivanom Zelenićem provjerili smo kakvo je općenito stanje četvrti i što ona može ponuditi djeci za ugodno i sretno odrastanje?
-U našem kvartu postoje zaista brojni sadržaji i infrastruktura za djecu i u tom je smislu pravi „petnaestminutni kvart“. Svi stanovnici na pješačkoj udaljenosti imaju dostupan vrtić ili osnovnu školu. Dječji parkovi su brojni i u određenim dijelovima kvarta svaki blok zgrada ima svoj dječji park. Usto, u zadnjih je nekoliko godina mnogo parkova obnovljeno i osuvremenjeno, a trenutačno se na jednom od posjećenijih trgova u kvartu gradi veliki park zbog kojeg smo svi uzbuđeni – komentirao je Zelenić.
Uzbuđenje je zaista opravdan s obzirom na to da će igralište na Trgu Ivana Kukuljevića stajati nemalih 281 000 eura, ali kako taj prostor i inače vrvi djecom i roditeljima, vjerujemo da će biti iskorišten do maksimuma.
S druge strane, dometnuo je Zelenić, čini se da kvartu nedostaje sportska i kulturna infrastruktura. Naime, mišljenja je da ako se ne broje školske dvorane, ne postoji veća sportska dvorana.
– Većina sportskog sadržaja održava se u raznim priručnim prostorima, od, primjerice, skloništa, preko prostora mjesnih odbora, do škola i vrtića u poslijepodnevnim satima. Iako smo sretni da je takvih sadržaja pregršt, prikladan prostor koji bi se mogao sasvim urediti i prilagoditi potrebama rekreativnog bavljenja sportom bio bi važan i dobrodošao dodatak. U tom smislu, s nestrpljenjem iščekujemo dovršetak bazena – zaključio je.
Kada su kultura i kulturni sadržaji u pitanju, predsjednik četvrti priznaje da sjeća manjkavost. A podsjetimo, upravo blizina i izlaganje kulturnim i kreativnim sadržaja važno je od malih nogu. Naravno da roditelji djecu mogu odvesti po njih u bilo koji drugi dio grada, no budimo ikreni, blizina je vrlina i ponekad nam je najzgodnije kada te sadržaje imamo baš u susjedstvu. U protivnom se lako i brzo nađe isprika za neodlazak.
-Što se kulturne infrastrukture tiče, najbliže (dječje) kazalište je na Trešnjevci. Nedostatak kazališta, općenito govoreći, problem je cijelog zapadnog dijela grada. Premda kulturnog sadržaja, zahvaljujući knjižnicama i nastojanjima Mjesnih odbora i Gradske četvrti imamo, prikladan prostor bio bi važan doprinos kvartovskoj infrastrukturi – smatra Zelenić.
No, uz kulturne prostore i konkretne sportske dvorane, što su kroz odrastanje važni pratitelji, iz gradske četvrti primjećuju i nedostatak mjesta u vrtićima (primjerice, u DV Malešnica na prošlom je redovnom upisnom roku više od stotinu djece ostalo ispod crte), a u školama je pak jednosmjenska nastava zbog velikog broja učenika teško izvediva. I premda je to stvarno velik problem, jednako velik je i nedostatak nogostupa na određenim dijelovima kvarta kojim bi djeca mogla sigurno hodati do škole. Ako pak nogostupa ima, onda je zauzet nepropisno parkiranim vozilima, a djeca zbog toga moraju hodati kolnikom. Dakle, iako problema ima, najvažniji problem dječjem odrastanju u 21. stoljeću su nepropisno parkirani automobili kojih očito ima po cijelom Zagrebu i koji narušavaju dječju sigurnost. No, njima kao da nitko ne može stati na kraj.
No, što je sa zelenilom? Može li se onda barem saditi više? Nije li lijepo imati zeleno djetinjstvo, umjesto onoga na užarenom asfaltu?
-Dok u određenim dijelovima kvarta, koji su planski građeni, ima zaista mnoštvo zelenila i dječjih parkova, u drugim dijelovima, novoizgrađenim, zapravo nedostaju i zelenilo i parkovi. Problem i tamo stvaraju nepropisno parkirana vozila. Primjerice, zbog vozila parkiranih na autobusnim stanicama djeca ne mogu sigurno ulaziti u autobuse. Dok se gradi novi vrtić, a škole nadograđuju, problem sigurnosti u prometu zbog nepropisno parkiranih vozila ostat će jedan od gorućih problema – poručili su rezignirano iz četvrti.
Stoga upravo iduće tri točke navode kao goruće probleme, odnosno prioritete:
- Napraviti pješačke koridore iz svih smjerova za put prema školi i vrtiću.
- Izgraditi kazalište i multisportsku dvoranu.
- Prijeko potreban sadržaj za stariju djecu (14+) koja se često okupljaju u dječjim parkovima, u dokolici uništavaju javno dobro
Ako ništa, u četvrti se održavaju mnogobrojne kulturne manifestacije, saznajemo uglavnom u organizaciji određenih vijećnika iz Vijeća gradske četvrti ili mjesnih odbora. Knjižnice također pridonose određenim kulturnim sadržajem. Međutim, ti su napori uglavnom „na leđima“ pojedinaca i ne čini se da zapravo postoji institucionalna dugoročna potpora kulturnom sadržaju. A to je sigurno problem na kojem bi zbog dobrobiti djece trebalo poraditi.
Unatoč problemima, u vijeću smatraju kako je četvrt pogodna za obiteljski život te ugodno mjesto za dječje odrastanje. Štoviše, jedna vijećnica iz MO Malešnica istaknula je sljedeće:
-Suprug i ja u kvart smo se doselili na našu mirkolokaciju (Malešnica) kada smo čekali prvo dijete upravo zbog kvalitete sadržaja za djecu: mnoštvo parkova i zelenila, dvije knjižnice, škola i vrtić na pješačkoj udaljenosti, mnoštvo sportskog sadržaja i klubova, Jarun na 15 minuta biciklom. Izuzetno nam je dragocjeno da nam je sav taj sadržaj na pješačkoj udaljenosti i da ne moramo paliti auto za djetetove svakodnevne aktivnosti. Isto tako, veseli nas i da kvart pruža razne sadržaje i za veću djecu. Prijateljima i poznanicima kvart redovito preporučujemo kao sjajno mjesto za odgoj djece – poručila je vijećnica.
Roditelji se slažu, a kao najveću prednost četvrti navode mir, zelenilo, parkove, puno drugih mladih obitelji što onda donosi i puno prilika za druženje.
-Ova četvrt zaista je po mjeri roditelja, ima neku mirnoću, kao da je zaklonjena od one glavne gradske buke i problema. Kao najveću manu navela bih nedostatak vrtićkih kapaciteta jer mi konkretno nismo dobili mjesto u vrtiću koji nam je blizu kuće, pa smo morali dijete upisati u privatni. Kao glavnu prednost navela bih puno zelenila, mogućnosti za šetnju s djetetom, relativno miran promet kakav je u drugim dijelovima Zagreba – podijelila je svoje iskustvo Suzana Mužanović.
Vrtićki kapaciteti očito su već dobro poznati problem ove četvrti, no neki roditelji se žale kako po kvalitetnije i konkretnije sadržaje moraju u druge četvrti, te im je to jedna od najvažnijih zamjerki.
-Ovako velika četvrt trebala bi imati svoj Centar za kulturu ili bar Dom kulture kao što postoji u Prečkom. Bilo bi zaista poželjno u subotu imati takvo mjesto i odvesti klince na neke radionice, posebno kada je loše vrijeme. Nije mi za sve rješenje paliti auto i voziti negdje. Zašto su sva kazališta u centu grada Ovdje bi za manju djecu koje ima pun obilo idealno neko kazalište lutaka – dodala je druga mama, Vanja Tartan.
No, neki roditelji malo su i oštriji po pitanju situacije u četvrti koja prema njihovim riječima nije ono što je bila i niti djeci niti roditlejima nije više toliko ugodna.
-Ovdje se nekontrolirano gradi, posebno u blizini trgovačkog centra, a sve očito potpuno neplanski jer dogodit će se veliki priljev ljudi, ali bez dodatnih dječjih vrtića i škola. O povećanom prometu da ne govorim, a sve će to utjecati i na odrastanje naše djece. Ova četvrt izgubila je svoj mir i svoj identitet. Postaje prenapučena i neplanski nabacana kao i mnogi drugi dijelovi grada iz kojih su ljudi pobjegli. Ako se ovako nastavi, nikakvo to neće biti ugodno odrastanje za buduće generacije – požalio se Milan Čavarušić.
S njime se slaže i Anđelko Piplović.
-Po naseljima se jako brzo vozi, što za djecu sigurno nije dobro, zato su svako malo postavljeni ležeći policajci i mjerači brzine. Ali treba mijenjati svijest ljudi. Život tinejdžera drastično se popravio kako smo dobili kino, sad napokon imaju mjesto za izlazak, a ne moraju autobusima do grada. Mislim da je to uz gradnju bazena čak i dovoljno za četvrt koja se nekada smatrala smještenom daleko od centra, a danas je širi centar grada. Samo bi se trebalo paziti što se gradi i gdje, da ne izgubimo naše lijepe zelene površine i šetnice na račun betonizacije.
Roditeljima ipak nedostaje još sadržaja, prije svega glazbena škola, dok je parkova i mjesta za druženje dovoljno. No, ne vide u tome sav smisao, idealno bi bilo postići neki omjer između relaksacije i drugih vrsti zabave. Kažu, nije mala stvar imati neke kvalitetne sadržaje u kvartu jer da ih ima, djeca bi znatno češće odlazila na njih nego što to inače čine.
Kao što smo već iz izjava saznali, gradska četvrt nema svoj Centar za kulturu pa roditelji nerijetko potegnu po dozu kulture u Društveni dom Prečko kao i Centar za kulturu Trešnjevka.
U Društvenom domu Prečko tako su i za proljetne praznike organizirane kreativne radionice, no nije čudno da se u njih upišu djeca iz svih mogućih kvartova. U Društvenom domu održavaju se i predstave za djecu i odrasle, kao i mnogi drugi kreativni programi. Stenjevčanima pak do nekih konkretnijih zahvata ostaje strpljenje i uživanje u drugim sadržajima svoje četvrti, a za ostalo će možda u narednim godinama bude sluha.