Iseljavanje je trenutno najveći problem u RH jer svakodnevno napuštanje sela ali i gradova dovodi do izumiranja brojnih mjesta. Od Slavonije do Like i Dalmacije, sve je više napuštenih domova, a koliko je koja županija, grad ili općina svjesna važnosti raznih potpora mladim obiteljima da ostanu u tom kraju ne traže sreću u drugim mjestima ili zemljama najbolje pokazuju podaci Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade za ovu godinu. Iako je jasno da ove potpore nisu glavni pokazatelji isplativosti ostanka jer bez posla obitelji nemaju mogućnosti preživljavanja, ipak su i ovi potpore ključne kada se lome odluke i upravo one mogu prevagnuti na stranu ostanka. Brojne su potpore lokalne samouprave, od jednokratnih pomoći za rođenje djeteta do besplatnih ili sufinaciranih vrtića, radnih bilježnica, stipendija za školu, prijevoza učenika i drugo.
Oko 30 % jedinica lokalne samouprave sufinancira obiteljima kupnju prve nekretnine
Ove godine, svi gradovi u RH (128) osiguravaju financijsku potporu za rođenje djeteta, od općina potporu ne nude njih samo 6 od 428 dok je porazan podatak da potpore nemaju čak 12 od 20 županija. Upravo su županije i jedan od najupitnijih administrativnih organizacija koje gomilaju broj zaposlenih u javnom sektoru, a kao što vidimo, brojne nemaju konkretne mjere za trenutno najveći problem u RH – starenje stanovništva, iseljavanje i u konačnici napuštanje općina i gradova.
Kada je riječ o visinama potpore, najveću financijsku pomoć osiguravaju jedinice lokalne samouprave iz primorskih županija, a posebno nakon trećeg djeteta kada svih prvih deset jedinica dolaze s otoka, obale ili priobalja. Olakotna okolnost može se ogledati u jednostavnijem i izdašnijem izvoru lokalnih prihoda potaknutog razvojem turizma.
Za prvo dijete u gradovima najviše izdvaja grad Otočac s 1.990 €, a općina Sali s 7.963 € je prvak među općinama. Za drugo dijete najviše izdvaja grad Imotski s 2.654 €, a kod općina se ponavlja općina Sali s 7.963 €. Za treće dijete među gradovima najviše izdvaja Starigrad s 9.290 €, a među općinama od općine Sali, vodstvo preuzima općina Lovreć s istim iznosom od 9.290 € kao i grad Starigrad.
Za četvrto i peto dijete grad Starigrad nastavlja osiguravati prvo mjesto s već spomenutim iznosom od 9.290 €. Kod općina, općina Vir preuzima vodstvo s 12.471 € za četvrto dijete i najviših 25.482 € za peto i svako sljedeće dijete. Valja napomenuti da se spomenuti visoki iznosi potpora ne isplaćuju jednokratno već najčešće kroz ravnomjerne obroke kroz pet ili više godina.
Važnost potpora za rođenje djeteta prva je uočila i uvela općina Svetvinčenat (kod Pule) još 1993. godine u iznosu od 1.000,00 kn za prvo dijete, 1.500,00 kn za drugo i treće dijete. Grad Karlovac je 1997. godine postao prvi grad koji je uveo novčanu potporu za rođenje djeteta u iznosu od 1.000,00 kn neovisno o redu rođenja djeteta.
Zanimljivo je da je do kraja devedesetih samo 13 jedinica imalo u svojim mjerama potporu rođenja djeteta, a nakon kojeg počinje snažan rast uvođenja novčanih potpora. „Zlatno doba“ uvođenja novčanih potpora za rođenje djeteta bilo je razdoblje od 2005. godine do 2009. godine kada je čak 273 jedinica uvelo novčane potpore što čini gotovo polovicu svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Cijene vrtića
Kada se uspoređuju cijene dječjih vrtića (roditeljskog udjela) između jedinica lokalne samouprave primjećuje se da su cijene dječjih vrtića više u općinama u odnosu na gradove. U 2023. godini kao i u 2022. godini, prosječne cijena dječjeg vrtića u općinama i gradovima za prvo dijete se ne razlikuje te iznosi 79 €. Za drugo dijete cijena u općinama opada na 54 €, a u gradovima na 57 €. Za treće dijete veći je pad zabilježen kod gradova na 19 €, dok kod općina cijena roditeljskog udjela iznosi 33 €. U odnosu na 2022. godinu cijene dječjih vrtića za prvo dijete u 2023. godini su se neznatno povećale.
Mnoge jedinice lokalne samouprave imaju besplatne dječje vrtiće za svu djecu. Također, poznato je da većina općina i gradova smanjuje iznos cijene koji plaćaju roditelji ovisno o broju djece, a posebice za treće dijete kada je cijena dječjih vrtića za roditelje nerijetko besplatna.
Lokalne samouprave s područja Krapinsko-zagorske županije i dalje najskuplja usluga dječjih vrtića u Hrvatskoj u prosječnom iznosu od 117 €. Zatim slijede jedinice lokalnih samouprava iz županija: Varaždinska, Zagrebačka, Međimurska i Brodsko-posavska.
Najniže iznose cijena dječjih vrtića bilježe jedinice lokalnih samouprava iz Virovitičko-podravske županije u prosječnom iznosu od 55 €, zatim slijede Vukovarsko-srijemska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija. Jedan od razloga navedenih rezultata može objasniti činjenica da je u manje razvijenijim
županijama u većoj mjeri zastupljen poludnevni program odnosno u nešto nižoj mjeri prisutan cjelodnevni/dvosmjenski program i/ili produženi rad čija je cijena programa viša, a čiji su programi zastupljeniji u razvijenijim županijama.
Grad Zagreb je jedan od rijetkih primjer jedinica lokalne i regionalne samouprave koja istovremeno daje popuste na uslugu dječjih vrtića na temelju prihodovnog cenzusa, kao i popuste prema redu rođenja djeteta (drugo, treće i svako sljedeće) te su cijene ondje i najbolje uklopljene u odnosu na mogućnost plaćanja.
Potrebno je pohvaliti 12,5 % ili 51 jedinicu lokalne samouprave u kojima se umanjenje cijene dječjih vrtića ovisi o ukupnom broju djece u obitelji, a neovisno o istovremenom pohađanju braće ili sestara u dječji vrtić. Ovo je svakako povoljnija praksa za roditelje te bi ju trebalo poticati u sljedećim razdobljima
Nažalost dvosmjenski i/ili produženi rad dječjih vrtića još uvijek nije prisutan u većini jedinica lokalne samouprave. U najvećem broju slučajeva radi se o gradovima ili većim općinama koje imaju takvu vrstu usluge. Samo u 35 % gradova dječji vrtići rade u dvije smjene, dok je među općinama brojka niža tako da samo 13 % dječjih vrtića u općinama radi u dvije smjene.
Udžbenici, prijevoz, stipendije…
U 2022. godini, nabavu školskih udžbenika u srednjim školama sufinanciralo je 35 gradova odnosno 28 % dok to isto činilo 58 općina, odnosno 14 %. U 2023. godini postignut je značajan napredak jer 37 gradova odnosno 29 % gradova su financira nabavu udžbenika u srednjim školama, dok je za općine brojka još veća jer 76 općina odnosno 18 % sufinancira nabavu udžbenika u srednjim školama. Dakle u razdoblju od godinu dana 2 grada i 18 općina se pridružilo sufinanciranju navedenog troška. Jedan od razloga zašto manji broj općina u odnosu na gradove sufinancira nabavu udžbenika za srednje škole odnosi se nepostojanje organiziranog rada srednjih škola na području jedinice lokalne samouprave.
Pošto trošak nabave radnih bilježnica i radnih materijala nije osiguran u državnom proračunu, nužno je pohvaliti većinu jedinica lokalne samouprave koje sufinanciraju nabavu radnih bilježnica i radnih materijala u osnovnim školama. To je zaista dobar primjer nadopunjavanja državnih i lokalnih vlasti po pitanju osnovnoškolskog obrazovanja. Nabavu radnih bilježnica i radnih materijala u osnovnim školama u 2023. godini sufinancira 91 % ili 116 gradova dok kod općina sveukupno to čini 88 % ili 370 općina
U osnovnim školama primjetno je da 60 % gradova i samo 25 % općina financira troškove produženog boravka. Takav podatak ne iznenađuje jer je i veća potražnja za takvom vrstom usluge skrbi za djecu u gradovima i razvijenijim jedinicama lokalne samouprave. Ne postoji značajna razlika u dobivenim podacima za godinu u odnosu na 2022. godinu.
Čak 96 % gradova dodjeljuje studentske stipendije, a to čini 79 % općina uz 76 % županija. Očekivano, znatno je manji broj jedinica koje dodjeljuju učeničke stipendije u 2023. godini. Među gradovima postotak iznosi 68 %, među općinama 40 %, a među županijama 62 %.
Gradovi i općine iz godine u godinu izdvajaju izdašna financijska sredstva za sufinanciranje prijevoza učenika i studenata sa svojih područja. Pritom, 81 % gradova sufinancira prijevoza učenika i studenata, dok to isto čini 75 % općina što je smanjenje u odnosu na 2023. godinu kada je postotak iznosio 84 % za gradove i 77 % za općine. Postoje različiti način sufinanciranja prijevoza od strane jedinica lokalne samouprave.
Važno je napomenuti i kako županije imaju važnu ulogu u sufinanciranju prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola. Kao pomoć roditeljima djece osnovnih i srednjih škola, Vlada RH donijela je Zaključak o nastavku provedbe pilot-projekta besplatnoga javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola na području Republike Hrvatske do 31. prosinca 2024. godine.
Stambeno zbrinjavanje obitelji
Pomoć pri stambenom zbrinjavanju ne nudi više od polovice, tj. 289 jedinica lokalne samouprave. Čak 166 ili 30 % jedinica lokalne samouprave sufinancira kupnju prve nekretnine u 2023. godini što je povećanje u odnosu na 2022. godinu kada je 139 ili 25 % jedinica sufinanciralo kupnju prve nekretnine. Od toga broja takvu potporu nude u većoj mjeri općine (32 %) od gradova (24 %).
Veliki pomak je ostvaren u osiguravanju mjere oslobođenja/smanjenja komunalnog doprinosa u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu pa 83 jedinice lokalne samouprave ili 15 % osigurava mjeru u odnosu na 39 ili 7 % u 2022. godinu što je povećanje više od 100 % u jednoj godini. Oslobođenje/smanjenje plaćanja komunalnog doprinosa prilikom gradnje, rekonstrukcije ili dogradnje kuće ostvaruje se putem popunjavanja zahtjeva koji se podnosi jedinicama lokalne samouprave.
Obično ova pomoć uzima u obzir gradnju prve nekretninu, pomoć mladim obiteljima, kao i onim obiteljima s većim brojem djece. Najveći broj jedinica dolazi iz Istarske županije (12), Splitsko-dalmatinske županije (9) i Zadarske županije (8). Neke jedinice (Belišće, Dragalić, Ivanec, Rešetari, Stari Jankovci) čak oslobađaju plaćanja komunalne naknade od dana početka korištenja nekretnine što je potrebno pohvaliti jer je takva potpora dužeg trajanja, odnosno nije jednokratnog oblika.
Postoje i druge mjere koje provode jedinice lokalne samouprave koje su manje zastupljene, a pomažu lakšem stambenom zbrinjavanju mladih obitelji poput subvencioniranja kamata na stambene kredite, sufinanciranje najamnine za stanovanje, koncesija/darovanje zemljišta, oslobađanje plaćanja komunalne naknade i slično. I u dijelu gore navedenih mjera primjetan je veći broj provedbe od strane jedinica lokalne samouprave u 2023. godinu u odnosu na 2022. godinu. Mnoge županije kroz Javne pozive nude bespovratna sredstva za kupnju, izgradnju, adaptaciju, rekonstrukciju nekretnina mladim obiteljima, a posebno u ruralnim područjima županija. (Karlovačka, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Vukovarsko-srijemska). Tako Osječko-baranjska županija i neke jedinice lokalne samouprave subvencioniraju kamate na stambene kredite u zajedničkom iznosu od 2 %.
Foto: Freepik