Gost autorica: Vesna Totić, dipl. socijalna radnica i voditeljica Kluba čitača Sunca za mlade
Od najranije dobi dijete doživljava svijet kroz sva svoja osjetila, koja postepeno sazrijevaju i omogućuju mu zapažanje sve više detalja, otkrivanje podražaja koji mu se sviđaju ili ne sviđaju… Jezik je najjači alat koje ljudska bića posjeduju. A čitanje je jedan od najispunjenijih i najučinkovitijih načina za svladavanje ovog alata. Navika čitanja, ako se usadi u ranoj dobi, pomaže u razvoju mozga i jača maštu.
Tijekom tinejdžerskih godina, mladi se trebaju upoznati s knjigama i autorima za odrasle koji će ih zainteresirati
Upravo iz ovih razloga nikada nije prerano početi čitati djetetu prve slikovnice. Ponekad kod roditelja i odraslih postoji uvjerenje da čitanje maloj djeci nema nekog posebnog smisla, jer mala djeca ne razumiju što im se čita, ali upravo u najranijoj dobi djeca se na taj način upoznaju s knjigom, aktivnošću čitanja, okretanjem stranica, a time se postavljaju temelji za kasniji razvoj podvještina potrebnih za usvajanje čitanja i pisanja.
Svakodnevno čitanje i prepričavanje priča pomaže razvoju djece na brojne načine. Neke od blagodati ove aktivnosti su da se dijete upozna s bojama, zvukovima, riječima, intonacijom jezika. Potiče se djetetova mašta i znatiželja te spontanost i autentičnost. Djeca kroz čitanje priča uče razlikovati stvarnost i izmišljeno (posebice kroz bajke, ali je jako važno da odrasli pritom objasne dijetetu po čemu se razlikuje stvarni život od ove izmišljene priće, naravno primjereno djetetovoj dobi), priče pomažu djeci da se upoznaju s emocijama, njihovim izražavanjem i reagiranjem na osjećaje.
Kroz priče djeca se mogu naučiti poimati različitost spolova, vjere, boje kože, nacionalnosti, naučiti da postoje djeca ili odrasli s teškoćama te na koji način učiti dijete empatiji. Čitanje priča pomaže djeci u razvoju rane pismenosti, sposobnosti slušanja i razumijevanja riječi i pročitanog te samostalnoj interpretaciji sadržaja.
Dokazano je da mozak djeteta koji je izložen raznim poticajima razvijeniji od mozga djeteta koje to nije, a kroz knjige i slikovnice dijete se izlaže riječima, kompleksnijim rečeničnim konstrukcijama i idejama. Malena djeca se istovremeno uče pravilno i jasno izražavati, a budući da je riječ o čitanju na glas, djeca su izložena i pravilnom izgovoru šireg opsega riječi. Isto tako, čitanje dokazano utječe na djetetovo logičko razumijevanje, pamćenje i sposobnost povezivanja.
Prelazak iz osnovne u srednju školu trebao bi dodatno razviti rekreacijsko čitanje, ali vrlo često ga zapravo ometa, jer školske obveze postaju sve veće. Do trenutka kad djeca ulaze u tinejdžersku dob, veći dio njihovog čitalačkog obrasca već je uspostavljen i premda dobri nastavnici i entuzijastični knjižničari još uvijek mogu usmjeriti djecu na čitanje, njihov uspjeh zapravo ovisi o svim onim „suputnicima” iz prošlosti.
Tijekom tinejdžerskih godina, mladi se trebaju upoznati s knjigama i autorima za odrasle koji će ih zainteresirati dok (uz pomoć tinejdžerskih autora kao svojevrsnog „mosta”) prelaze na čitanje knjiga za odrasle. Projektom „Moje pravo na pokret govor i čitanje- razvoj pred čitalačkih i čitalačkih sposobnosti kod djece i mladih s teškoćama u razvoju ( UP.02.1.1.15.0028) Centar za edukaciju i savjetovanje Sunce potiče pred čitalačke i čitalačke spobosnosti kod djece i mladih s teškoćama u razvoju i jezičnim teškoćama, ali također u sklopu ovog projekta okuplja i mlade u Klubu čitača Sunca za mlade do 25 godina gdje književna
Foto: Klub čitača Sunce