Pokazalo se da su djeca postizala bolje ocjene i bila sretnija kada im je školski dan počeo kasnije
Ako mislite da škola počinje prerano, niste sami. Brojni stručnjaci su se diljem svijeta zalažu se za kasniji početak nastave, naročito u srednjoj školi. Smatraju da početak nikako ne bi trebao biti prije 8.30, a po mogućnosti još i kasnije zbog poboljšanja zdravlja i akademskog uspjeha. U tu svrhu provedeno je i istraživanje tako da su školarci imali poseban uređaj na ručnom zglobu kako bi stručnjaci vidjeli kako kasniji početak nastave utječe na djecu u školi. Pokazalo se da su djeca, kada im je školski dan počeo kasnije te su više spavala, postizala bolje ocjene i bila sretnija.
Naime, stručnjaci objašnjavaju da se adolescenti razlikuju od mlađe djece jer se većina ne osjeća spremnim za spavanje do 22:30. To je zato što pubertet pomiče cirkadijski ritam tijela, tj. biološki ritam za razdoblje od otprilike 24 sata.
On naime pomažu u reguliranju ritma spavanja i buđenja. Iako pomak u pubertetu u našim tjelesnim satovima možda nije tako očigledan kao fizičke promjene puberteta ali jednako je važan. Pomak je povezan s melatoninom, hormonom koji nam pomaže da zaspimo.
Kada počinje pubertet, tijelo tinejdžera ne izlučuje taj hormon sve do kasnije večeri. No, čak i uz pomak ritmova, tinejdžerima je potrebno 8 do 10 sati sna svake noći. Ako kasne u polasku u krevet za razliku od manje djece, a rano ustaju, ujutro će trebati više vremena za drijemanje.
Zato su liječnici, nastavnici i znanstvenici već godinama preporučili da škola započne kasnije. Neke škole su poslušale. Za akademsku godinu 2016. – 2017. vrijeme početka srednje škole u Seattleu u Washingtonu promijenilo se sa 7,50 na 8,45 sati. Nova studija analizirala je rezultate te promjene.
U studiji je sudjelovalo oko 90 učenika u dvije škole. Nastavnici su svaki put bili isti. Istraživači su učenicima postavili monitore aktivnosti na zapešćima. Nazvani Actiwatches koji pratili su kretanje svakih 15 sekundi kako bi ocijenili je li netko budan ili spava.
Također su bilježili koliko je tama ili svijetlo. Učenici su nosili Actiwatch dva tjedna prije i nakon promjene vremena početka škole. Također su obavili dnevnik dnevnog spavanja.
Podaci Actiwatch-a pokazali su da je novi raspored dao učenicima 34 dodatne minute sna tijekom školskih dana. Time su ujednačili i vrijeme odmora vikendima kada učenici nisu morali slijediti određeni raspored.
Osim što su dobili više sna učenici koji su kasnije mogli spavati također su postizali bolje ocjene. Na skali od 0 do 100, njihova srednja vrijednost povećala se s 77,5 na 82,0. Studija ne dokazuje da je promjena rasporeda povećala njihove ocjene ali i moge druge studije su pokazale da nam dobre navike spavanja pomažu da bolje učimo.
-San stavlja sve što smo naučili u mape datoteka u našem mozgu. To nam pomaže da zaboravimo nevažne detalje, ali sačuvamo važna sjećanja. Svake noći, tekućina također ispire molekularne ostatke koji mogu oštetiti mozak i zbog toga je san jako važan – kazali su istraživači Gideon Dunster i Horacio de la Iglesia, biolozi sa Sveučilišta Washington u Seattleu.
foto: Sleepy kids