Hrvatska prirodni pad stanovništva ima u svim županijama, a najveći je u Primorsko-goranskoj županiji
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. godini umro je 16.921 stanovnika više u odnosu na broj živorođenih, odnosno rođeno je 36.556, a umrlo 53.477 osoba. Time je zabilježen dosad najveći prirodni pad stanovništva.
Na 100 umrlih u Hrvatskoj je 68,4 živorođenih. U svim županijama zabilježen je negativan prirodni prirast. Najniži vitalni indeks, od samo 44,1 živorođena na 100 umrlih, zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji, a nakon nje slijede Šibensko-kninska (50,0 živorođenih na 100 umrlih), Sisačko-moslavačka (50,4 živorođenih na 100 umrlih) i Karlovačka županija (50,6 živorođenih na 100 umrlih). Najveća razlika između broja rođenih i umrlih u 2017. godini je u Primorsko-goranskoj županiji (-1.794).
Višegodišnji trend pada nataliteta prisutan je u cijeloj Europi, s povremenim oscilacijama. Prema bazi podataka statističkog ureda Europske unije (Eurostat) u 2017. godini, 15 zemalja članica Europske unije (EU-28) ima natalitetnu stopu manju od 10 rođenih na 1.000 stanovnika, a 13 ih ima stopu veću od 10 rođenih na 1.000
stanovnika.
Osim u Hrvatskoj (8,9/1.00 stanovnika) izrazito nizak natalitet zabilježen je i u većini drugih mediteranskih zemalja među kojima prednjači Italija sa 7,6/1.000 stanovnika, a niži natalitet od Hrvatskog zabilježen je i u Grčkoj (8,2/1.000 stanovnika), Španjolskoj (8,4/1.000) i Portugalu (8,4/1.000).
Najviše stope nataliteta u EU-28 imaju Irska (12,9/1.000), Švedska (11,5/1.000), Ujedinjeno Kraljevstvo (11,4/1.000) i Francuska (11,4/1.000).
Među ostalim zemljama koje dostavljaju podatke u Eurostat, najviše stope bilježe se u euroazijskim zemljama – Turskoj (16,1/1.000) i Gruziji (14,3/1.000).
Prema zadnjim podacima, iz 2016., muškarci iz EU-28 pri rođenju mogu očekivati 63,5 zdravih godina života, što čini 81,2% njihove životne dobi od rođenja do očekivanih 78,2 godine. Žene pri rođenju mogu očekivati 64,2 zdrave godine života, što je 76,8% njihovog očekivanog životnog vijeka pri rođenju.
Za muškarce u RH je pri rođenju očekivani broj zdravih godina života 57,1 (76,1% njihove očekivane životne dobi), a za žene 58,7 (72,2% njihove očekivane životne dobi) (tablice 12. i 13.). U EU-28, kod muškaraca pri rođenju najveći očekivani broj zdravih godina života imaju Švedska (73,0), Malta (71,1) i Italija (67,6), a kod žena Švedska (73,3), Malta (72,4), Cipar i Irska (69,8).
Najmanji očekivani broj zdravih godina života kod muškaraca pri rođenju u EU-28 imaju Latvija (52,3), Estonija (54,4) i Litva (56,2), a kod žena Latvija (54,9), Finska i Slovačka (57,0) (tablice 12. i 13.).
foto: Pixabay