Umjesto bubanja za ocjenu, djeca će više usvajati primjenjiva znanja i vještine
Puno manje bubanja za ocjenu, a više usvajanja primjenjivih znanja i vještina ukratko je osnova novog modela podučavanja učenika koje će se od jeseni provoditi u svim osnovnim i srednjim školama. Riječ je o tzv. kurikularnoj reformi koja se ove školske godine eksperimentalno provodi u 74 škole diljem Hrvatske i u koju je uključeno 8456 učenika.
Glavne promjene koje roditelji i učenici mogu očekivati su svakako lakše torbe, manje učenja činjenica s obzirom na to da se fokus stavlja na sam proces učenja i razvoj kompetencija poput rješavanja problema. Dakle učenici će i dalje morati učiti, no učit će aktivno, u školi uz vođenje nastavnika, primjenjivat će različite stilove učenja.
Također, kod provjere znanja više bi se trebalo provjeravati razumijevanje procesa i koncepata od znanja samih činjenica.
Najveće novosti:
U prvom pologodištu samo opisne ocjene – prate se učenikova postignuća, znanja, sposobnosti, interesi i aktivnost na satu. U drugom polugodištu praćenje učeničkih postignuća se ocjenjujepo sljedećem kriteriju: 5-zna svo obrađeno gradivo i može ga produktivno uporabiti 4-zna većinu gradiva, ali nije uvijek pouzdan i samostalan 3-uglavnom zna gradivo ili mu je potrebna pomoć nastavnika 2-prepoznaje, prisjeća se i nabraja, ali ne pokazuje razumijevanje ili mu je potrebna pomoć za prisjećanje 1-nije dosegao minimalni standard znanja, ne zna gradivo niti uz pomoć nastavnika.
Učenici su do sada u prvom razredu osnovne škole učili tiskana i pisana slova, od sada će tiskana učiti u prvom, a pisana u drugom razredu. (Hrvatski jezik)
Uz tradicionalne oblike likovnog izražavanja uvode se i suvremeni digitalni alati za stvaranje animacije. (Likovna kultura)
Umjesto dominantnog učenja o glazbenim djelima kroz povijest, učenici će stvarati vlastite kratke glazbene brojeve. (Glazbena kultura). Dijete koje je sramežljivo i ne želi samostalno pjevati, ocjenjuje se u skupini, ne treba ga kažnjavati ili mu zbog toga smanjiti ocjenu, već postepeno ohrabrivati i poticati.
Umjesto teoretskog pristupa u učenju tehničke kulture, učenici će praktično stvarati tradicionalne hrvatske igračke. (Tehnička kultura)
Umjesto bubanja činjenica o knjiženom djelu, učenik debatira, radi u grupi i zajedno s ostalim učenicima stvara igrokaz na temu pročitanog djela. (Hrvatski jezik, lektira)
Umjesto učenja o disketama i povijesti razvoja računala, učenici programiraju i uče o sigurnosti na internetu. (Informatika)
Iskustva eksperimentalne faze:
Prvo polugodište eksperimentalne faze kurikularne reforme “Škola za život” dionici su ocijenili „čvrstom četvorkom”.
Među više od 3500 anketiranih učenika, 86 posto njih primjećuje da je nastava drugačija i zanimljivija.
Anketirano je 1121 učitelja, među kojima se 75 posto potpuno ili uglavnom slaže da eksperimentalni program potiče kontinuirano davanje povratnih informacija učeniku.
Učitelji najviše traže dodatna usavršavanja iz tema povezanih s vrednovanjem i ocjenjivanjem, upotrebom digitalne tehnologije u nastavi te temama vezanim za ishode učenja. Više od dvije trećine učitelja se u potpunosti ili uglavnom slaže da su ishodi učenja ostvarivi u realnim uvjetima u njihovoj školi, pokazuju podaci iz istraživanja.
Ministrica Blaženka Divjak službeno je najavila da od jeseni reforma Škola za život od jeseni ulazi u sve škole i da se izvan snage stavljaju nastavni planovi za srednje škole stari nevjerojatnih 25 godina, te oni za osnovne škole koji su posljednji put mijenjani prije 13 godina.
foto: Dječja posla