Pravobraniteljica za djecu apelira na ustanove i tvrtke povodom Dana zaštite djece od seksualnog zlostavljanja
Ove godine 18. studenog po prvi puta se obilježava Europski dan zaštite djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja. O kakvom je problemu riječ dovoljno je navesti da se u 90% slučajeva seksualno zlostavljanje niti ne prijavljuje policiji te da je nažalost u 70 do 85% slučajeva, počinitelj osoba koju dijete poznaje.
Iz Zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar kazali su da prema svjetskim studijama čak 40 milijuna djece u svijetu pati zbog zlostavljanja i zanemarivanja, a ono uzrokuje brojne teške posljedice na njihov razvoj. U Hrvatskoj se pak svake godine policiji prijavljuje na tisuće takvih slučajeva, ali mnogi oblici zlostavljanja ostaju neprepoznati, jer se djeca ne usude zatražiti pomoć ili zato što odrasli ignoriraju opasnosti kojima su izložena.
Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić kazala je da je Hrvatska potpisala Konvenciju Vijeća Europe o zaštiti djece od spolnog zlostavljanja i iskorištavanja te je, u skladu s time, izmjenama kaznenog zakonodavstva i drugih propisa stvoren bolji zakonodavni okvir za borbu protiv svih oblika spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece.
– Podaci o počinjenju spolnih delikata na štetu djece postali su dostupni sudovima, tijelima javne vlasti, ustanovama u postupcima zaštite prava i interesa djece, kao i prilikom povjeravanja određenih poslova u radu s djecom, a mogu biti dostupni i drugim poslodavcima koji zapošljavaju osobe na takvim poslovima. Ovi podaci imaju posebne rokove čuvanja te rehabilitacija za ova kaznena djela nastupa protekom dvostrukih uobičajenih rokova rehabilitacije – kazala je Milas Klarić.
Dodala je da prema tim propisima počinitelji ne mogu obavljati poslove koje uključuju rad s djecom kao što je rad u obrazovanju, socijalnoj skrbi, sportu, udomiteljstvu, volonterstvu i slično. Ipak, dodala je, u praksi ima brojnih teškoća u primjeni navedenih propisa.
– Posebno nas zabrinjava to što provjeru podataka u kaznenoj evidenciji traži vrlo mali broj institucija i fizičkih osoba. U institucijama se provjere provode najčešće kroz tzv. “potvrdu o nekažnjavanju”, koja ne pokazuje je li osoba prethodno kažnjavana za spolne delikte nad djecom – istaknula je Milas Klarić dodavši da se provjera osuđivanosti može izvršiti u kaznenoj evidenciji Ministarstva pravosuđa.
-Apeliramo na sve koji angažiraju osobe za bilo koji oblik rada i kontakta s djecom da izvrše provjeru njihove ranije osuđivanosti. Provjeru osuđivanosti može zatražiti i fizička osoba, koja zapošljava nekoga ili mu povjerava poslove čije obavljanje podrazumijeva redovite kontakte s djecom, uz suglasnost osobe za koju se podaci traže – objasnila je pravobraniteljica.
Kazala je i da djeci prijeti opasnost i od počinitelja koji nisu procesuirani, niti su pod nadzorom te je naglasila da je važno stalno naglašavamo važnost preventivnog osnaživanja djece kroz programe prevencije nasilja.
– Takve programe vode pojedine udruge, ali oni nisu dio obveznog školskog programa pa, nažalost, nisu dostupni svoj djeci. Zato je tu osobito važna uloga roditelja, da djecu upozore na moguće opasnosti, pripreme ih da ih znaju prepoznati i izbjeći rizične situacije, zaštititi se od napada i potražiti pomoć.