Gradska četvrt Trnje ima solidan broj parkova, ali nedostaje zabavnih sadržaja
Gradska četvrt Trnje jedna je od središnjih gradskih četvrti Grada Zagreba, smještena južno od povijesne gradske jezgre Donjeg grada, između rijeke Save na jugu i željezničke pruge na sjeveru. Administrativno pripada užem urbanom području grada te ima važnu ulogu kao prijelazna zona između povijesnog centra i novijih dijelova Zagreba južno od Save.
Trnje obuhvaća površinu od približno 7,36 km² te prema podacima Popisa stanovništva ima oko 42.000 stanovnika, što ga svrstava među srednje velike gradske četvrti Zagreba. Gustoća naseljenosti je relativno visoka, osobito u stambenim naseljima poput Savice, Kruge, Sigečice i Martinovke.
Prostorno gledano, Trnje je omeđeno gradskim četvrtima Donji grad i Peščenica – Žitnjak na sjeveru, Maksimir i Novi Zagreb – istok na istoku, Novi Zagreb – zapad na jugu te Trešnjevka – sjever na zapadu. Njegov položaj u neposrednoj blizini središta grada čini ga važnim prometnim i infrastrukturnim čvorištem.
Infrastrukturno, Trnje karakterizira dobro razvijena prometna mreža koja uključuje glavne gradske prometnice poput Ulice grada Vukovara, Slavonske avenije i Savske ceste, kao i željezničku infrastrukturu te više tramvajskih i autobusnih linija koje povezuju četvrt s ostalim dijelovima grada. Na području četvrti nalaze se i važne javne i društvene institucije, uključujući Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, kao i brojni obrazovni objekti, poslovne zgrade i stambeni kompleksi.
No, nije nevažno gdje živite na Trnju jer o tome vam i ovisi blizina najvažnijih sadržaja. Ponekad je udaljenost od škole, tramvajske pruge ili knjižnice dovoljna da predstavlja prepreku kvalitetnom odrastanju. Roditeljima nije jednostavno odvojiti vrijeme te voditi dijete u školu na dodatnu aktivnost ili do nekog sadržaja do kojeg ne može doći samo.
Ipak, neki se slažu, djetinjstvo na Trnju može biti idilično – puno je zelenila i onog „starog štiha“, ali promet je kao i svugdje veliki minus, preveliku izgrađenost u pojedinim dijelovima kvarta što narušava mirnoću, a automobili su zauzeli nekad prazne platoe zgrada na kojima su se djeca mogla igrati i družiti.
-Promet nam je trenutačno baš zabrinjavajući problem, bilo da pustim dijete vani na igru ili da ga vozim automobilom negdje. Nije to kao što je nekad bilo. Mi živimo blizu škole i po meni je to područje jako lijepo jer škola ima izvrsno uređeno novo igralište i na tom potezu ima dosta zelenila, a i savski nasip je blizu za rekreaciju, kamo rado odemo biciklima s djetetom. No prometnice oko škole, vrtića i parkova su prezagušene. Postavljeni su uspornici i to je u redu, ali ima svakakvih vozača. Netko stane čim vidi djecu, nekome se uvijek žuri. Nije mi svejedno – požalila se Lidija Križančić.
Trnjanka Silvija Žirić nema dojam da se na Trnju nešto događa, a kao najvrjednije izvore zabave navodi knjižnice i parkove, kao i Hit teatar, malo kazalište u Miramarskoj ulici.
-Ne bih rekla da na Trnju ima dovoljno događanja za najmlađe. Počelo je ponešto s Kultuplacom, baš me zanima hoće li to zaživjeti. Nedostaje događanja kroz sva godišnja doba, savski nasip je potpuno zapostavljen i neiskorišten, a pruža mogućnosti za puno sportskih dječjih sadržaja. Kada se zaželimo nekih sadržaja za djecu, a ne da nam se do grada, pogledamo što nude knjižnice i uvijek se nađe neka radionica ili pričaonica ili jednostavno odemo tamo u kutak za igranje i listamo slikovnice – nadodala je Žirić.
Kultura kako vječni konkurent digitalizaciji
Konaktirali smo Pogon, Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade koji djeluje na području Trnja, interesirajući se kako oni vide svoju ulogu u gradskoj četvrti, prvenstveno kada su djeca u pitanju.
-Decentralizacija umjetnosti i kulture prema gradskim četvrtima iznimno je važan faktor odrastanja u gradu. Prisutnost kulturnih sadržaja u neposrednom susjedstvu izravno utječe na mogućnost izbora kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, potiče kreativnost, kritičko razmišljanje i, kroz široki spektar tema kojima se kulturne organizacije bave – na razvoj empatije. Raznoliki kulturni sadržaji postaju dijelom ranih sjećanja i utječu na bolje razumijevanje ne samo umjetnosti, nego i svijeta koji ih okružuje – poručili su iz Pogona.
Iako su oni hibridna ustanova nezavisne kulture za mlade (srednjoškolska dob i stariji), njihovi korisnici poput Cirkorame ili Kuće ekstremnog muzičkog kazališta povremeno organiziraju sadržaje za djecu – poput radionica cirkuskih vještina ili muziciranja na neobičnim instrumentima i slično. Također, neke od izložbi i izvedbi nemaju dobna ograničenja tako da ohrabruju i transgeneracijski posjet njihovim sadržajima, kada je to moguće.
Pogonovi sadržaji koji će sigurno biti zanimljivi obiteljima s djecom su programi na otvorenom. Veliko dvorište uz Pogon Jedinstvo, s ping-pong stolom, velikim šahom, urbanim vrtom i voćnjakom od proljeća do jeseni u poslijepodnevnim satima otvaraju javnosti kao mirnu zelenu oazu za odmor i druženje.
Unatoč digitalizaciji i „odvajanju mladih“ od jedne vrste aktivnosti, Pogon smatra da svojim programom može itekako konkurirati svijetu ekrana.
-Potrebe djeteta se ne mijenjaju samo zato što je na tržište došao novi tehnološki gadget. Uhvatiti korak s vremenom prvenstveno znači razumjeti i kritički promisliti svoju suvremenost i što ona donosi – kako pozitivno tako i negativno. Najlakše je digitalizirati se i opremiti novim uređajima, ali nužno je paralelno razvijati digitalnu pismenost i emocionalnu zrelost kako bi se djeca uspijevala adekvatno nositi s naglim promjenama koje donosi današnji svijet. Blagotvoran utjecaj na razvoj i mentalno zdravlje najmlađih ne postiže se samom dostupnošću novih tehnologija, nego promišljenim i umjerenim korištenjem. I upravo tu važnu ulogu imaju i lokalni centri i organizacije, osobito iz polja nezavisne kulture, koje odlikuje otvorenost i eksperimentalnost, ali i refleksivnost i kritičnost. Osluškuju se i u sadržaj i program uključuju neki suvremeni trendovi, ali ostaje igra, priroda i susret licem u lice – istaknula je Martina Kontošić iz odjela za marketing i komunikacije Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade.
Dodaje kako je sudjelovanje i rano upoznavanje djeteta s kulturom ustvari učenje djece da imaju slobodan odnos prema kulturnim sadržajima jer je kultura tu za njih. Naime, djeca trebaju rasti s osjećajem da su prostori kulture javni, njihovi prostori na koje imaju pravo i kao publika i korisnici.
-Pogon svoje prostore otvara zajednici kako bi od rane dobi mogla odrastati u Pogonu – sudjelovati ne samo u ulozi gledatelja, već i aktivnih sudionika. Zato imamo slogan “dom nezavisne kulture” s naglaskom na riječ dom – kako bismo potaknuli osjećaj pripadanja, ali i odgovornosti i brige za zajednički prostor te omogućili djeci i mladima da rastu s kulturom i kroz kulturu u svojoj neposrednoj blizini – napomenula je Kontošić.
Umjetničke aktivnosti udruge Žaruljica
Na području gradske četvrti Trnje, i to u kvartu Savica djeluje i udruga Žaruljica, čija nam je osnivačica i voditelja Dina Popović kazala kako su odabrali Savicu jer se radi o izrazito živom i obiteljskom kvartu s velikim brojem djece i mladih, ali i osjećajem lokalne zajednice. Smatra da kvart ima prepoznatljiv identitet, razvijenu mrežu škola, vrtića i sadržaja u knjižnici, no istovremeno postoji prostor za dodatne kvalitetne, dostupne i inkluzivne programe za djecu izvan institucionalnog okvira.
Žaruljica je u suradnji s KGZ Savica prepoznala priliku da kroz kulturno-umjetničke aktivnosti djeci i odraslima omogući siguran prostor za izražavanje, kreativnost i druženje, upravo u njihovom kvartu, u okruženju koje im je poznato i blisko. U udruzi vjeruju da je važno da se kulturni sadržaji ne odvijaju isključivo u centru grada, već da budu ravnomjerno dostupni u svim dijelovima Zagreba. Njihov program je raznolik i uključuje niz kreativnih i participativnih radionica za djecu, poput: likovnih radionica, radionica pripovijedanja i kreativnog pisanja, susreta s umjetnicima i autorima, za djecu, mlade i odrasle, čitanja i razgovora o knjigama, zajedničkih završnih predstavljanja radova, završna događanja uključivala su naprimjer operu u parku, likovne radionice, razne radionice za djecu, predstave za djecu.
-Naglasak je na procesu, poticanju djece da promišljaju vlastiti kvart, odnose, prostor u kojem odrastaju te da kroz umjetnički izraz razvijaju samopouzdanje i osjećaj pripadnosti zajednici. Program se provodi tijekom cijele godine, u nekoliko termina, a radionice se održavaju u prostoru knjižnice Savica, prostoru MO Trnjanska Savica, vrtiću Savica i na otvorenom, u parku. Uključeni su i platoi – navela je Popović koja je do sada s odazivom i sudjelovanjem imala izuzetno pozitivna iskustva.
Program je svaki put privukao velik broj djece različite dobi, a udrugu posebno veseli kontinuirani interes – djeca se vraćaju i aktivno sudjeluju u novim ciklusima radionica.
-Pokazalo se da su ovakvi programi djeci itekako potrebni. Osim što razvijaju kreativne vještine, radionice im pružaju prostor za izražavanje mišljenja, emocija i ideja o vlastitom kvartu i svakodnevici. Djeca često vrlo zrelo i originalno promišljaju prostor u kojem odrastaju, a kroz strukturirani, ali otvoreni program dobivaju priliku da se njihov glas čuje – ispričala je Popović.
Cilj je pak Žaruljice dugoročno doprinijeti tome da Savica ostane prostor u kojem djeca ne samo da odrastaju, nego i aktivno sudjeluju u oblikovanju svoje zajednice.
Projekt koji pišu i pripremaj uza ovu godinu opet ide u suradnji s KGZ Savica. Zvat će se Savica priča, a novosti će biti novinarska i dramska radionica. Aktivnosti će biti od rujna 2026. do svibnja 202
Na kraju „šetnje Trnjem“ smo o novostima i planovima u četvrti popričali i s njezinim predsjednikom, Goranom Đulićem.
Sve više mladih obitelji
On je primijetio da se četvrt Trnje „pomlađuje“ te da sve više mladih obitelji doseljava u tu gradsku četvrt što je uzorkovano pojačanom gradnjom stambenih jedinica. Po broju doseljavanja vode kvartovi Savica i Sigečica, a s obzirom na to da je Trnje jedna od manjih gradskih četvrti, on ne očekuje da će doći do nekih drastičnih promjena u broju stanovnika.
Kada postavimo infrastrukturna pitanja, predsjednik četvrti smatra da je situacija i više nego dobra.
-Usudio bih se reći kako je infrastruktura i sadržaji možda među najboljima u gradu što se tiče dostupnosti. Ovo mi je drugi mandat, a u prvom mandatu smo najveći naglasak imali na uređenju upravo dječjih igrališta te popratnih sadržaja (poput pristupa za Dom zdravlja) koji su vezani za djecu i sigurno ćemo u istom ritmu nastaviti dalje – obećao je Đulić.
Nadodao je kako su vrtići i škole u vrlo dobrom stanju, posebno novo izgrađena škola Jure Kaštelana na Savici. Ponos kvarta svakako je i dječje igralište Boćarski dom koje je potpuno obnovljeno, a kako smatra predsjednik, najljepše je i najbolje igralište u cijelom Zagrebu.
-Također vrijedi istaknuti da smo na Vrbiku financirali motorički park za djecu najmanje dobi, a u sklopu Boćarskog doma planirano je i uređenje dječjeg igrališta za osobe s invaliditetom najavio je Đulić.
Kako nema potrebe širiti niti povećavati te „oaze zabave“ za djecu, predsjednik četvrti smatra da bi pažnju eventualno trebalo usmjeriti u nove vrte parkova koje možda nisu toliko tradicionalno vezani uz naše područje, poput pumptracka za bicikle.
No, dok tako nešto ne zaživi ,kroz plan malih komunalnih akcija obnavljat će se već postojeći parkovi, što će vjerojatno ipak razveseliti kako mališane, tako i njihove roditelje. Tako je u 2026. u planu uređenje dječjih igrališta na Sigečici (Pista), Martinovki (Park mira i prijateljstva), potom igrališta na adresi Nalješkovićeva 17 te povratak dječjeg broda – sprave na Zeleni trg.
I dok je brojem parkova, vrtića i svega infrastrukturnog općenito zadovoljan, kao i roditelji s kojima smo razgovarali, nije zadovoljan prometnim zagušenjem te ga uz problem parkiranja kod obrazovnih ustanova, smatra najvećim na Trnju. Naime, Trnje je omeđeno najvećim gradskim avenijama što stvara prometni pritisak unutar kvartova čime se povećava opasnost da netko ne nastrada. Najugroženiji su upravo oni najmlađi.
No, Trnje prema statistikama kojima Đulić raspolaže, poprilično sigurna četvrt.
-Iako je veliki pritisak s obzirom da smo najbliže centru grada te su najvažnije institucije ovdje (Vlada, Poglavarstvo, Autobusni kolodvor), svejedno postoji velika razina sigurnosti, što možemo zahvaliti kvartovskoj policijskoj postaji, ali i samim sugrađanima/susjedima koji prijave nedolično ponašanje te uz koordinaciju sa školama na području Trnje gledamo kako neke stvari i prevenirati unaprijed – pojasnio je Đulić.
Njegovo je mišljenje da je Trnje kad se sve zbroji i oduzme, poprilično poželjna zagrebačka četvrt za odrastanje.
-Sve je blizu, prometno više-manje solidno povezano, do centra ima 20 minuta pješke, do savskog nasipa petnaestak minuta pješice ovisno naravno u kojem dijelu živite te je Trnje odličan balans urbanog, pa skoro centra grada te jednog obiteljskog kvarta gdje može obitelj imati mir i sigurnost te veliku zelenu oazu uz Savu – zaključio je predsjednik četvrti.
foto: Dječja posla