Jeste li ikada primijetili koliko se braća i sestre mogu razlikovati – čak i kada odrastaju u istoj obitelji? Jedno dijete je odgovorno i oprezno, drugo neustrašivo, a treće kao da ima potpuno svoj plan. Znanstvenici već dugo istražuju može li na naše zdravlje utjecati i nešto na što sami nismo mogli utjecati – redoslijed kojim smo rođeni.
Istraživanja pokazuju da između prvorođene djece i njihove mlađe braće i sestara postoje određene razlike
Redoslijed rođenja ne određuje kakvo će zdravlje neko dijete imati, ali istraživanja pokazuju da između prvorođene djece i njihove mlađe braće i sestara ipak postoje određene statističke razlike.
I to ne samo kada je riječ o karakteru i ponašanju. Znanstvenici su posljednjih godina proučavali povezanost redoslijeda rođenja s bolestima, hospitalizacijama, alergijama, ozljedama, mentalnim zdravljem i drugim zdravstvenim pokazateljima.
Prvorođenci imaju nešto drugačiji početak
Jedno veliko švedsko istraživanje pratilo je zdravstvene podatke braće i sestara od rođenja pa sve do 70. godine života. Rezultati su pokazali da prvorođena djeca u najranijoj dobi imaju nešto lošije zdravstvene pokazatelje od mlađe braće i sestara.
Prvorođenci su, primjerice, imali veći rizik za određene probleme odmah nakon rođenja, dok se obrazac kasnije tijekom života mijenjao. Jedno od mogućih objašnjenja povezuje se s prvom trudnoćom. Prva trudnoća može biti fiziološki drugačija od kasnijih, a majčino tijelo tada prvi put prolazi kroz trudnoću i porod.
No, to nije jedino moguće objašnjenje. Na zdravlje djeteta utječu brojni čimbenici – od genetike i trudnoće do prehrane, okoliša, roditeljskog ponašanja i životnih navika. Zato nije moguće reći da je neko dijete „zdravije” samo zato što je mlađe ili starije.
Mlađa djeca: više izloženosti, više ozljeda?
Kada u obitelji već postoji jedno ili više djece, mlađi brat ili sestra odrastaju u nešto drukčijem okruženju.
U kući je više ljudi, više kontakata, ali i više potencijalnih izvora infekcija. Mlađa djeca također mogu biti izložena različitim situacijama kroz stariju braću i sestre.
Švedsko istraživanje pokazalo je da su mlađa djeca u prvim godinama života češće liječena zbog nekih infekcija i bolesti dišnog sustava, uha i oka. Kasnije se obrazac mijenjao, pa su mlađa braća i sestre češće imali hospitalizacije povezane s ozljedama i rizičnim ponašanjem.
To, naravno, ne znači da je svako treće ili četvrto dijete sklonije ozljedama. Radi se o razlikama koje se vide tek kada se promatra vrlo velik broj djece.
Alergije? I tu se vidi zanimljiv obrazac
Veliko istraživanje objavljeno u časopisu Nature Health u kolovozu 2026. analiziralo je zdravstvene podatke milijuna braće i sestara i pronašlo povezanosti između redoslijeda rođenja i niza bolesti.
Među zanimljivim nalazima bila je veća učestalost nekih alergijskih i imunoloških bolesti među prvorođenima.
Jedno od mogućih objašnjenja je takozvana hipoteza higijene. Mlađa djeca od početka života obično dolaze u kontakt s više mikroorganizama jer u kući već žive starija braća i sestre. Takva izloženost može utjecati na razvoj imunološkog sustava.
No, znanstvenici naglašavaju da je riječ o mogućim mehanizmima, a ne o jednostavnom pravilu koje vrijedi za svaku obitelj.
Prvorođenci i ADHD
Zanimljiv je i odnos između redoslijeda rođenja i ADHD-a. Jedno istraživanje provedeno na više od 13.000 djece pronašlo je veću vjerojatnost dijagnoze ADHD-a kod prvorođene djece u usporedbi s najmlađom djecom.
Ipak, vrlo je važno ne izvući pogrešan zaključak: redoslijed rođenja nije uzrok ADHD-a.
Moguće je da na rezultate utječe više stvari, primjerice način na koji roditelji prate razvoj prvog djeteta. Roditelji su s prvim djetetom često oprezniji i pažljivije prate svaki njegov razvojni korak, pa se određene teškoće mogu ranije primijetiti i dijagnosticirati.
Što je s drugim djetetom?
Drugo dijete u obitelji nalazi se u svojevrsnoj posebnoj poziciji. Roditelji već imaju iskustvo s prvim djetetom, ali istodobno više ne mogu svu pažnju posvetiti jednom djetetu. Drugo dijete od početka odrasta uz starijeg brata ili sestru i često ima drugačiji ritam života.
Veliko istraživanje iz 2026. pronašlo je kod drugorođene djece nešto veći rizik za neke probleme povezane s probavnim sustavom te poremećajima povezanim s konzumacijom štetnih tvari, no veličine tih povezanosti uglavnom su skromne i ne znače da će drugo dijete razviti neku od tih bolesti.
Znači li to da je prvorođeno dijete „osuđeno” na nešto?
Apsolutno ne. Ovo je možda najvažnija stvar koju roditelji trebaju znati. Redoslijed rođenja nije dijagnoza niti sudbina. Istraživanja uspoređuju goleme skupine ljudi i pronalaze statističke obrasce. Oni nam mogu pomoći razumjeti kako trudnoća, obiteljsko okruženje, ponašanje roditelja i odnosi među braćom i sestrama mogu utjecati na zdravlje.
Ali između statističkog rizika i sudbine pojedinog djeteta ogromna je razlika. Primjerice, ako neko istraživanje pronađe nešto veći rizik za određenu bolest kod prvorođenih, to nikako ne znači da će većina prvorođene djece tu bolest dobiti.
Nije samo redoslijed rođenja važan
Znanstvenici upravo zato upozoravaju da redoslijed rođenja treba promatrati zajedno s drugim okolnostima. Važni su genetika, zdravlje majke tijekom trudnoće, dob roditelja, prehrana, socioekonomski uvjeti, broj članova kućanstva, životne navike, roditeljska briga i još mnogo toga.
Jedno istraživanje provedeno na austrijskim podacima, primjerice, pokazalo je da su kasnije rođena djeca u prosjeku imala neke bolje zdravstvene pokazatelje u ranom djetinjstvu, ali su istodobno bila rjeđe obuhvaćena nekim preventivnim pregledima i cijepljenjem.
Drugim riječima, priča je puno složenija od „prvo dijete je ovakvo, drugo onakvo”.
A što je s jedinicima?
I djeca koja nemaju braću i sestre zanimljiva su znanstvenicima.
Jedno istraživanje adolescenata pokazalo je da su jedinci imali nešto viši prosječni krvni tlak od prvorođene djece koja imaju braću ili sestre. Međutim, i ovdje je riječ o statističkoj povezanosti, a ne dokazu da će jedinac imati zdravstvenih problema.
Dakle, je li „redoslijed rođenja” važan?
Možda – ali puno manje nego što bismo mogli pomisliti. Najnovija istraživanja pokazuju da se između braće i sestara mogu pojaviti određene razlike u zdravstvenim ishodima, a moguće je da u tome sudjeluju biologija, trudnoća, roditeljska pažnja i obiteljsko okruženje.
Ali dijete nije određeno svojim mjestom u obitelji. Prvorođeno, srednje, najmlađe ili jedino dijete može biti zdravo, bolesno, mirno, temperamentno, oprezno ili pustolovno – neovisno o tome kada je došlo na svijet.
Zato sljedeći put kada netko kaže da je „takav zato što je najmlađi”, možda i nije potpuno u krivu. Ali znanost nam zasad govori da je priča ipak puno složenija.
Foto: Freepik