Mnogi roditelji dobro poznaju situaciju u kojoj dijete traži još jedan keks, čokoladicu ili sladoled. Iako povremena poslastica nije razlog za zabrinutost, stručnjaci upozoravaju da navike koje djeca razviju u najranijoj dobi mogu imati značajan utjecaj na njihovo zdravlje tijekom cijelog života.
Stručnjaci ističu da se prehrambene navike počinju formirati vrlo rano pa je vrlo važno odmah reći ne slatkišima
Sve veći broj istraživanja pokazuje da ograničavanje unosa dodanih šećera u ranom djetinjstvu može donijeti dugoročne koristi, uključujući manji rizik od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i drugih metaboličkih bolesti u odrasloj dobi.
Rani susret sa šećerom oblikuje prehrambene navike
Stručnjaci ističu da se prehrambene navike počinju formirati vrlo rano. Djeca koja su često izložena izrazito slatkim okusima mogu razviti jaču sklonost slatkoj hrani, što se može zadržati godinama.
Istraživanja pokazuju da rana izloženost slatkim namirnicama može utjecati na prehrambene preferencije tijekom cijelog života. Drugim riječima, djeca koja odmalena jedu mnogo slatkiša i zaslađenih proizvoda češće će ih birati i kasnije.
Više šećera danas, više zdravstvenih problema sutra
Prema znanstvenicima, problem nije samo u slatkišima. Dodani šećeri nalaze se u brojnim proizvodima koje djeca svakodnevno konzumiraju – od žitarica za doručak i voćnih napitaka do raznih grickalica i gotovih obroka.
Djeca koja redovito unose velike količine šećera imaju veći rizik od razvoja prekomjerne tjelesne težine, karijesa i inzulinske rezistencije. Dugoročno se povećava i mogućnost razvoja dijabetesa tipa 2 te kardiovaskularnih bolesti.
Posebno zabrinjava činjenica da prehrambene navike usvojene u prvim godinama života često ostaju prisutne i u odrasloj dobi.
Zašto slatkiši ne bi trebali biti nagrada?
Mnogi roditelji nesvjesno koriste slatkiše kao nagradu za dobro ponašanje ili pojedeno povrće. Iako takav pristup može dati kratkoročne rezultate, stručnjaci upozoravaju da dugoročno može stvoriti nezdrav odnos prema hrani.
Kada dijete dobije čokoladu zato što je pospremilo igračke ili pojelo ručak, ono uči povezivati slatkiše s osjećajem uspjeha, sreće i utjehe. Takve navike kasnije mogu dovesti do emocionalnog jedenja i traženja utjehe u hrani tijekom stresnih situacija.
Stručnjaci zato preporučuju da se djeca nagrađuju zajedničkim aktivnostima, pohvalama, izletima ili dodatnim vremenom za igru umjesto hranom.
Treba li potpuno zabraniti slatkiše?
Odgovor je – ne nužno. Većina nutricionista slaže se da cilj nije potpuno izbaciti slatko iz dječjeg života, nego razviti zdrav odnos prema hrani.
Povremena poslastica ne predstavlja problem ako je dio uravnotežene prehrane. Ono što stručnjaci žele izbjeći jest svakodnevna konzumacija velikih količina dodanog šećera i stvaranje navike da se svaka emocija ili uspjeh obilježava slatkišem.
Roditeljima se preporučuje da djeci što češće nude voće, jogurt i druge nutritivno vrijedne namirnice te da budu primjer zdravih prehrambenih navika.
Male odluke koje donose velike koristi
Iako se ponekad čini bezazlenim djetetu dati keks kako bi se smirilo ili čokoladicu kao nagradu, stručnjaci naglašavaju da upravo takve svakodnevne odluke mogu dugoročno oblikovati prehrambene navike.
Djeca ne trebaju potpuno odrastati bez slastica, ali što se kasnije upoznaju s velikim količinama dodanog šećera i što ga rjeđe povezuju s nagradom ili utjehom, veća je vjerojatnost da će razviti zdraviji odnos prema hrani. A to je navika koja može trajati cijeli život.
Foto: Freepik